Blog
Miroslav Kuskunović: Pandemija je naglo osvijestila važnost vlastite proizvodnje hrane
Piše: Miroslav Kuskunović, Kombinat 1969
Vlada nakon krize mora učiniti ono što je trebalo učiniti odavno: potaknuti udruživanje, pokrenuti otkupne centre, povećavati zastupljenost domaće robe u trgovini, zarađivati na izvozu viškova te više motivirati mlade da se uključe u generacijsku smjenu i preuzmu poslove
Europom se pod utjecajem pandemije koronavirusa dramatično počeo širiti novi trend – poljoprivredni patriotizam. Tom trendu priključila se i Hrvatska jer je u mjesec dana hrana postala top-tema, a dogodila se i eksplozija raznih online prodaja, drive-in tržnica te grupa na Facebooku za potporu domaćim OPG-ovima.
Na forumima i društvenim mrežama počelo se raspravljati o tome kako najlakše nabaviti hranu. Hrana je postala još važnija jer je život u izolaciji, odnosno strah da se ne zaraze, izazvao kod ljudi promjenu ponašanja pa ih sad sve više online naručuje proizvode kako bi ih dobili na kućnu adresu. Potrošači vjeruju da se tako manje izlažu riziku nego odlaskom u trgovine. Kad je zaprijetila nestašica hrane u trgovinama zbog usporavanja opskrbnih lanaca i kad je jedna od mjera za smanjivanje socijalnog kontakta bilo zatvaranje tržnica, stvorio se dojam da smo se svi napokon okrenuli domaćim proizvođačima te da će oni sada postati i glavni dobavljači hrane.
Sporadična proizvodnja
Međutim, je li to zaista tako i može li taj novi oblik prodaje biti dugoročan ili će nestati s vraćanjem trgovine u normalno stanje? Još važnije, imaju li hrvatski proizvođači dovoljno robe da na dulji rok tako isporučuju proizvode kad je poznato da Hrvatska uvozi gotovo pedeset posto svojih potreba za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima?
Hrvatska je godinama ulagala golem novac u poljoprivredu. Samo na potpore proizvodnji troši se više od tri i pol milijarde kuna na godinu, a od ulaska u EU priče o poljoprivredi svele su se isključivo na distribuciju novca – koliko će tko dobiti poticaja, kako povući novac iz dostupnih fondova Europske unije – a potpuno je izostala otvorena rasprava zbog čega nismo konkurentni i kako to da smo poljoprivredu sveli na sporadičnu proizvodnju i postali jedan od najvećih uvoznika hrane u EU.
Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje pala je na 17 milijardi kuna. Primjerice, 2008. bila je 22 milijarde, a početkom devedesetih godina prošlog stoljeća čak 30 milijardi kuna. Pali smo u gotovo svim proizvodnjama i svoju samodostatnost u pojedinim proizvodnjama spustili na ispod pedeset posto. Kad je riječ o mlijeku, i niže od toga; slično je s mesom, ali i većinom voća i povrća.
Proizvodnja nam i dalje pada ili u najboljem slučaju stagnira unatoč silnim ulaganjima u nju. To potvrđuju i posljednji podaci da je proizvodnja voća i povrća 2019., nakon rekordne 2018., ponovno pokazala svu ranjivost tog sektora zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog ulaganja u tu djelatnost koja je sve ovisnija o klimatskim promjenama.
DZS-ovi podaci nisu optimistični i pokazali su da je, primjerice, samo proizvodnja jabuka opala za gotovo 29.500 tona, što je manje za više od 30 posto. Slično je s većinom voća i povrća.
Usporedno s padom gotovo svih proizvodnji (osim u ratarstvu, gdje bilježimo bolje rezultate) uvoz hrane drastično je narastao, na oko tri milijarde eura, a deficit nam je premašio milijardu eura. Sve to govori da smo svih ovih godina slijepo gledali u Bruxelles koji nam je nametao razna nova pravila, a mi im se divili i sve svoje promašaje i padove pravdali nekim novim politikama te konkurencijom koja je bolja od nas i uništava nas dampinškim cijenama.
Nova poljoprivredna paradigma
Kad nas je snašla pandemija kakvu do sada suvremeni svijet nije iskusio, odjednom smo svi postali svjesni ranjivosti jer smo taj gospodarski sektor potpuno zapustili i dopustili da pod parolom slobodnog tržišta postanemo ovisni o uvozu te da ionako malu proizvodnju još dodatno usitnimo i razbijemo na mnogo malih OPG-ova. Politika svih ovih godina nije jače poticala udruživanje u kooperative, poput onih u drugim zemljama EU, kako bi proizvođači imali veće količine, konkurentnu cijenu te postali glavni opskrbljivači trgovina u kojima se, prema slobodnoj procjeni, ostvaruje više od 90 posto prometa trgovine hranom.
Naravno, ulazak u EU i otvaranje tržišta donijeli su i niz pogodnost: dostupnost robe postala je uobičajena, drastično smo povećavali kvadrate trgovačkih lanaca koji su uvozili sve što su potrošači trebali iz cijelog svijeta, a cijene su počele padati, što je odgovaralo kućnim proračunima i smanjivalo udjel potrošnje za hranu, a ostavljalo prostor za drugu robu i usluge. I sve se to okrenulo u samo mjesec dana. Cijeli svijet suočio se s pandemijom, a iako opskrba još funkcionira, pitanje je kakva će biti u budućnosti – hoće li se sve normalizirati ili ćemo biti prisiljeni tražiti nove poslovne modele te se okrenuti sami sebi?
Zato sada svi govore o tome da treba potaknuti proizvodnju kako bismo u budućnosti imali dovoljno barem onih esencijalnih proizvoda bez kojih se u situaciji zatvaranja granica ne može. O poljoprivrednom suverenitetu pisao sam godinama kao novinar koji prati sektor više od dvadeset godina, a jednaka stajališta imam i sada kada sam se upustio u privatni pothvat pokretanjem prve PR agencije specijalizirane za promicanje agrobiznisa – Kombinat 1969. Naime, uvjeren sam da Hrvatska može i treba imati bolju poljoprivredu.
Preokret u mjesec dana
Početkom siječnja njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner na Zelenom tjednu u Berlinu uputila je dramatičan apel svim potrošačima u EU. Poručila je tada da smo se svi jako udaljili od poljoprivrede i da imamo dva-tri mobitela, sva čuda tehnike, a kad se cijene hrane trebaju povisiti jer poljoprivrednici dramatično propadaju, onda se dižemo na noge i tvrdimo kako se to ne smije dopustiti. Samo mjesec dana poslije sve se okrenulo. Svi govorimo o hrani i postajemo svjesni koliko je važno razmišljati drukčije i usmjeriti neku buduću strategiju u njezin oporavak i vraćanje dostojanstva onima koji nas hrane i za nas proizvode.
Zato sve zemlje sada pozivaju na poljoprivredni patriotizam i upozoravaju da poljoprivreda i proizvodnja hrane u ovom trenutku nikako ne smiju stati. No najveći im je izazov nedostatak radne snage koji dolazi do izražaja kad počinje sezona radova i žetva, odnosno berba prvih kultura u voćarstvu, povrtlarstvu. U većini zemalja Europske unije vlasnici OPG-ova starija su populacija, koja je pod posebnim udarom ovog opasnog virusa. Prema nekim podacima, čak je 59,7 posto vlasnika OPG-ova u Uniji starije od šezdeset pet godina. Slično je kod nas. Zbog toga vlade pokušavaju pronaći načine da se slobodna radna snaga, dakle ona koja je u ovom trenutku već ostala bez posla, angažira i prijavi za pomoć u radu u poljoprivredi u kombinaciji volontiranja i osiguravanja koliko-tolikoga dohotka.
Kratkoročno online rješenje
Opskrba hranom diljem svijeta nailazi na sve veće zapreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana. Zato se i dogodila eksplozija online naručivanja prehrambenih namirnica. Iako taj oblik prodaje trenutačno funkcionira, uvjeren sam da je to ipak kratkoročno rješenje koje će možda olakšati dostupnost robe potrošačima i prodaju domaćim proizvođačima koji zbog sadašnjih mjera ne mogu prodavati uobičajenim kanalima. No ta ‘ambulantna’ prodaja neće imati dug vijek i oduzet će mnogo vremena i energije malim proizvođačima – od organizacije prodaje i dostave do većih troškova prijevoza.
Taj način diže cijene proizvoda, što ostavlja prostora uskom dijelu potrošača, onima s višim standardom, da si priušte taj način nabave. On je dobar, ali u svijetu i među većinom potrošača, posebice starijih i siromašnijih, i dalje je dominantna prodaja na policama trgovačkih lanaca. Zbog toga bi nakon krize hrvatska vlada trebala ozbiljno sagledati stanje u tom sektoru i promijeniti smjer: potaknuti udruživanje, pokrenuti otkupne centre, povećavati zastupljenost domaće robe u trgovini, zarađivati na izvozu viškova te više mlade motivirati da se uključe u generacijsku smjenu i preuzmu poslove.
Hoće li se takvo što dogoditi, ovisit će i o tome kojom ćemo se brzinom vratiti u globalizirani svijet ekonomije i hoćemo li iz ove pandemije izvući neke pouke ili ćemo sve nastaviti po starome.
Povezano
Blog
Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.

Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Privatna inicijativa
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:

Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:

„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.

LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu, izjavio je na otvorenju Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
„Berbe 2025. godine“
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:

„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.

Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.

PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:

Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.

Križ, 21. listopada 2025. godine
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
INFORMACIJE O PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Križ, 21. listopada 2025. godine
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
INFORMACIJE O PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Sadržaj kartice
Blog
Listarići mog djetinjstva 🤍
Autor: Tanja Pasutović Klaić
Ne peku se više tako kao nekada, čak im i naziv nije opće poznat, pa mada su nekako pomalo zaboravljeni čak i u Slavoniji, meni će uvijek vratiti najljepša sjećanja na baku Rozu, njene ruke i osmijeh, stari šporet na drva, topli crni čaj i hladne, ali svečane pokladne dane 🤍
Ovakvi listarići izgledom su slični poderanim gaćama ali su slatki i, za razliku od poderanih gaća koje se pripremaju s kvascem, u njima koristimo sodu bikarbonu pa je priprema neusporedivo brža (i jednostavnija).
Nema čekanja da se tijesto digne, pa onda i drugo dizanje, ovdje sve ide brzo 😉
Tijesto se jako tanko razvalja, reže u rombove i kroz sredinu zareže pa prži u ulju/masti.
Zapravo, sličniji su kroštulama, i sastojcima i okusom, probajte 🙂

.
@vigor.klaic
.
🔺Recept
250 g glatkog brašna
¼ – ½ žličice sode bikarbone
malo soli
1 jaje
1 ravna žlica masti
1 žlica šećera
1 žlica rakije ili ruma
2 pune žlice kiselog vrhnja
malo naribane limunove korice
mast ili ulje za prženje
🔸 U prosijano brašno dodati sol i sodu bikarbonu pa sve promiješati.
Dodati jaje, mast, šećer, rakiju, vrhnje i limunovu koricu pa umijesiti tijesto.
Formirati tijesto u kuglu pa u disk, zamotati u foliju i ostaviti na hladnom mjestu 15 minuta.
Radnu plohu posuti brašnom pa tanko razvaljati tijesto te ga kotačićem izrezati i pržiti listariće u dubokoj masnoći sa svake strane kratko, dok ne prime boju. Listarići će se tijekom prženja malo napuhnuti, odnosno tijesto će mjestimično ostati šupljikavo.
Rupičastom žlicom vaditi listariće na kuhinjski papir da se višak masnoće ocijedi.
Tople listariće posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Blog
Zapečeni grah, prebranac, gravče na tavče – odlično za zimske dane
http://cookam.blogspot.com/

- 4 kobasice
- 150 g dimljene slanine
- 1 veći luk
- 1 crvena paprika
- 2 češnja češnjaka
- 1/2 žličice tucane ljute paprike ili zgnječenih peperončina
- 1 žličica slatke (dimljene) paprike
- svježe mljeveni papar
- 100 g riže
- 150 ml bijelog vina
- 250 ml mesnog temeljca ili vode
- 450 g kuhanog (bijelog) graha
- malo tobasca
- 150 ml pasirane rajčice
- mast ili ulje
Maknite s vatre, stavite prženu slaninu na tanjur, a u tavi na istoj masnoći kratko pržite kobasice koje ste ranije plitko zarezali s obje strane.
Sada i kobasice izvadite na tanjur sa slaninom a u tavu dodajte nasjeckani luk i pržite ga na umjerenoj vatri 4-5 minuta, dok ne omekša i zazlati se.
Dodajte papriku narezanu na kockice ili trakice i još sve kratko pržite pa dodajte nasjeckani češnjak, papar, ljutu i slatku papriku. Sve kratko miješajte pa dodajte rižu i pržite 2-3 minute, dok se riža ne zastakli.
Dodajte vino i pirjajte 5 minuta, zatim dodajte mesni temeljac, grah (može i onaj iz konzerve) i pasiranu rajčicu.
Tijekom pečenja provjerite treba li dodati još tekućine, imajte na umu da će riža upiti dio tekućine 😉

Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane
Popularno
-
Vijestiprije 4 godineOTVORENA PRVA TRGOVINA DOMAĆIH PROIZVODA „ZEMLJA IZAZOVA“ U IVANIĆ GRADU
-
Blogprije 5 godinaZapečeni grah, prebranac, gravče na tavče – odlično za zimske dane
-
Vijestiprije 5 godinaRevolucionarna agro inovacija mladog IT stručnjaka iz Dubrave
-
Vijestiprije 5 godinaSjetva soje – koju sortu izabrati i ostvariti najbolji prinos te zaradu
-
Blogprije 5 godinaListarići mog djetinjstva 🤍
-
Vijestiprije 5 godinaKoja zemlja proizvodi najviše bicikala i gdje je Hrvatska
-
Nekategoriziranoprije 5 godinaPOLJOPRIVREDA HRVATSKE U POST KRIZNOM RAZDOBLJU
-
Vijestiprije 5 godinaDukat u prvom polugodištu sa tek 100 tisuća kuna neto dobiti
