Press cut

EU vinogradarima po 1100 eura po hektaru da unište urod grožđa

Vodeće vinarije u Italiji i Francuskoj namjeravaju smanjiti proizvodnju vrhunskih vina iz predstojeće berbe grožđa kako bi poduprli cijene, jer je pandemija korona virusa „ugušila“ prodaju i dovela do gomilanja zaliha. Procjenjuje se da će u Italiji domaća potražnja za vinom biti manja za gotovo trećinu, zbog višemjesečnog prinudnog zatvaranja hotela, restorana i vinskih barova, i izostanka turista, prenosi Reuters.

Izvoz je također u padu, a proizvođači vina strahuju da će gubitak biti oko milijardu eura ove godine, ili 9 posto od ukupne prodaje.

Rim, koji se zalaže za smanjenje proizvodnje za oko 5 posto u odnosu na 2019. godinu, izdvojio je 100 milijuna eura za naknade vinogradarima koji trebaju baciti između 15 i 50 posto ovogodišnjeg uroda grožđa, ali udruženja proizvođača vina kažu da ta sredstva vjerojatno neće pokriti njihove gubitke.

Za vina u kategoriji visokog kvaliteta, kao što su Chianti Classico i Prosecco, uzgajivači mogu dobiti obeštećenje od 1.100 eura po hektaru zemlje na kojoj selektivno unište rod grožđa.

Neki elitni konzorciji, poput onog koji proizvodi Brunelo di Montalcino čija cijena dostiže do 200 eura po boci, utvrdili su vlastite proizvodne kvote.

Francuski proizvođači šampanjca okupljeni u grupi CIVC procjenjuju da će ove godine ostati neprodano čak 100 milijuna boca, i da će promet biti manji za više od 1,7 milijardi eura. Prema njihovim podacima, u podrumima se na zalihama nagomilalo više od milijardu boca, što je potencijal za nekoliko godina prodaje.

Više pročitajte OVDJE

Povezane teme:

Slijedi

Korona će dokrajčiti načetu domaću mesnu industriju

kombinat

Pročitaj više

Komentiraj

Press cut

Proizvodnja mlijeka u 2019. pala 3 posto, ali smo zato uvezli čak 12.000 grla goveda

Prirast goveda u 2019., u odnosu na prethodnu godinu, povećao se za 30 posto, odnosno za oko 18,3 tisuće tona. U istom razdoblju broj ukupno oteljene teladi manji je za 4 tisuće grla (za 3,3%). Ukupno klanje goveda, odnosno broj zaklanih grla na prošlogodišnjoj je razini, dok je neto težina veća za oko 1 700 tona (za 3,9%).

Usporedno s padom broja muznih krava u 2019., ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka smanjila se za 3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ukupan izvoz goveda u 2019. na prošlogodišnjoj je razini, dok je njihov ukupan uvoz veći za 12 tisuća grla (za 9,2 posto).

Porast proizvodnje u svinjogojstvu

U svinjogojstvu je u 2019. prisutno povećanje prirasta svinja za 11,1% uz povećanje broja zaklanih svinja za 2,4% i neto težine za 6,5%. Broj oprašenih odojaka u blagom je padu u odnosu na prethodnu godinu za oko 6 tisuća grla (za 0,4%). U vanjsko-trgovinskoj razmjeni u 2019. ostvaren je manji izvoz svinja svih kategorija nego u prethodnoj godini (za 17,6%), dok je ukupan uvoz neznatno smanjen (za 0,2%).

Pad proizvodnje mlijeka u ovčarstvu i kozarstvu

Prirast ovaca u blagom je porastu za 0,7%, odnosno za oko 65 tona u odnosu na 2018., dok je broj ukupno ojanjene janjadi veći za oko 32 tisuće grla (za 7,7%). Ukupno klanje ovaca povećano je za 10 tisuća grla (za 2,2%), odnosno za oko 74 tone neto težine (za 1,4%).

Proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjila se za 6,5%, dok se proizvodnja vune smanjila za 2,1%.

Uvoz ovaca u 2019., u odnosu na prethodnu godinu, smanjen je za 10,8%, a izvoz za 33,3%.

U odnosu na prethodnu godinu, prirast koza manji je za 8,7%, dok je broj ojarenih jarića veći za 1,8%. Broj zaklanih koza povećan je za 14,0% uz smanjenje njihove neto težine za 3,8%.

Proizvodnja kozjeg mlijeka smanjila se za 4,8%.

U 2019., što se tiče koza, ukupna vanjsko-trgovinska razmjena statistički je neznatna.

Porast proizvodnje kokošjih jaja

U proizvodnji peradi u 2019., u odnosu na 2018., broj izvaljenih pilića blago se smanjio, i to za 0,2%, dok se prirast peradi smanjio za 1,5%. Broj ukupno zaklane peradi manji je za 2,6% (oko 1,2 milijuna grla), a njihova težina manja je za 2,0% (oko 1,5 tisuća tona).

U proizvodnji kokošjih jaja vidljivo je povećanje od 2,2%, dok se proizvodnja jaja ostale peradi smanjila za 50,7%

Ukupan uvoz i izvoz peradi u 2019. nije se znatno promijenio u odnosu na 2018.

Pročitaj više

Press cut

Korona će dokrajčiti načetu domaću mesnu industriju

Stisak jeftinog uvoza već godinama guši hrvatsku klaoničku i mesoprerađivačku industriju, a koronakriza je dodatno pojačala pritisak na domaće tvrtke iz tog sektora od kojih je većina i prije najnovijih turbulencija zatvorila klaonički dio poslovanja.

„Hrvatski su se proizvođači našli u teškoj situaciji već nakon ulaska u EU i potpunog otvaranja tržišta prema velikim europskim sustavima koji proizvode pod bitno povoljnijim uvjetima, a situacija se u proteklom razdoblju dodatno pogoršala.

Utjecaj koronakrize, gubitak prihoda od prodaje koža, i rast troškova zbrinjavanja nusproizvoda doveo je domaću industriju prerade mesa do samog ruba, a drugi izazovi koji nas čekaju mogli bi je dokrajčiti. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da ova industrija postane državni strateški prioritet“, istaknuo je predsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Mario Ravlić.

Poguban rast uvoza

Lošu situaciju jasnu ocrtavaju brojke – godinu prije ulaska u EU (2012.) uvozili smo oko 80.000 tona raznog mesa i oko 10.000 tona mesnih proizvoda, a prošle godine smo uvezli 150.000 tona mesa i 24.000 tona mesnih proizvoda. Zbog korone domaće tržište je na mahove pod još većim pritiskom robe s izuzetno niskim cijenama, a stanje dodatno otežava smanjena potrošnja, povećanje troškova i smanjena produktivnost koja je posljedica prilagođavanja potrebnim mjerama zaštite zdravlja radnika (od podjele radnika u timove i odvojenih smjena, do povećanih troškova transporta).

„Pandemija je pokazala jasnu stratešku ovisnost domaće stočarske proizvodnje o domaćim klaonicama koje zjape poluprazne unatoč potpuno novim i modernim pogonima, dok istovremeno više od 150 tisuća svinja tovljenika godišnje izvozimo na klanje u EU. Ako se dogodi bilo kakav veći izazov hrvatska klaonička i mesoprerađivačka industrija će ga dočekati potpuno iscrpljena dugogodišnjim poslovanjem u nekonkurentnim uvjetima, a to bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta“, upozorava Ravlić.

A izazova itekako ima, primjerice, zbog Brexita bi moglo doći do velikih viškova EU proizvoda koji će onda preplaviti hrvatsko tržište i dodatno sniziti cijene. Tu je i opasnost od ulaska koronavirusa u domaće klaonice (što se već dogodilo Nijemcima i Austrijancima) te pojava afričke svinjske kuge. Sve to bi moglo dodatno narušiti konkurentnost domaće mesoprerađivačke industrije i uništiti ono malo tvrtki koje se još uspijevaju boriti u nepovoljnim tržišnim uvjetima.

Stoga Ravlić kao hitnu mjeru predlaže da se odmah osigura kontinuirana potpora države. „Time bi se prebrodila trenutna kriza i uvjeti poslovanja ove industrije relativno brzo doveli na razinu onih u konkurentskim EU zemljama čiji proizvodi preplavljuju naše tržište. No, prije svega moramo odrediti strateške prioritete i poraditi na rješavanju strukturnih problema hrvatskog agrara i povezane industrije jer bez toga bilo kakva privremena pomoć predstavlja samo odgađanje neizbježnog“, zaključuje Ravlić.

Pročitaj više