Povežite se sa nama

Vijesti

Proizvodnja jabuka oko 55.000 tona. A kakva je kvaliteta?

Proizvodnja jabuka oko 55.000 tona, kvaliteta odlična, a tržište već narušeno uvozom jeftinih jabuka

Miroslav Kuskunović

Berba jabuka u Hrvatskoj ove se godine odvija pod izuzetno povoljnim vremenskim prilikama, a procjene govore da će urod ove godine biti na razini od oko 55.000 tona što je manje nego prošle godine kada je proizvodnja bila 68.352 tone. Otkupljivači i proizvođači zadovoljni su iznimno dobrom kvalitetom ovogodišnjeg uroda, a opskrba tržišta je dobra i krenula je već u kolovozu kada je na tržište stigla prva rana sorta Gala jabuke. Stabilnost tržišta ove jeseni narušavaju pojedini uvoznici koji su ranije nego inače započeli uvoz jabuke lošije kvalitete i po nižim cijenama od domaće ponude, što je primjetno kod pojedinih trgovačkih lanaca koji su na police umjesto domaće u ponudu stavili jabuku iz uvoza. Najviše takve jabuke dolazi iz Srbije, Sjeverne Makedonije i susjedne BiH, pokazuje analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

„Prve stručne analize pokazuju da je ove godine došlo do blage promjene u sortama jabuka. Tako je proizvodnja najraširenije sorte jabuka Idared značajno smanjena s lanjskih 33.000 na oko 13.000 tona, dok je proizvodnja Gale povećana za gotovo 3000 tona, a sorte Golden Delicious s lanjskih 8000 tona, na gotovo 15.000 tona. Rast je vidljiv i kod Jonagold sorte za 1300 tona, te Red Deliciousa s lanjskih 500 na čak 2135 tona. Sadašnje procjene govore da bi uz ovu proizvodnju te potrebe našeg tržišta koje se kreću oko 66.000 tona, Hrvatska domaće jabuke na tržištu mogla imati tijekom cijele zime. Računa se da će od ukupne proizvodnje, oko 33.000 tona biti izuzetne prve kvalitete, ističu u Smarteru.

Za razliku od vrlo ujednačene i tehnološki dobro opremljene proizvodnje te kvalitetno udruženih proizvođača u europskim zemljama s velikom proizvodnjom, u Hrvatskoj proizvodnja jabuke i dalje pokazuje skromne rezultate. Podaci Državnog zavoda za statistiku unazad desetak godina pokazuju da su se površine pod nasadima jabuka smanjile. Tako je 2008. godine pod jabukama bilo 6.404 hektara, za razliku od 2019. godine kada smo pali na samo 4946 hektara, što upućuje na značajan pad. Što se tiče proizvodnje, kod nje su također vidljive veće oscilacije i to posebno u razdoblju od 2011. godine do sada. Veliki pad proizvodnje bio je 2012. kada je proizvedeno samo 37.414 tona, dok je iduća, 2013. godina, bila rekordna s proizvodnjom od čak 121.738 tona. Ukupna proizvodnja jabuka u 2018. godini iznosila je primjerice 90.254 tona, a prošle godine je urod smanjen na spomenutih 68.352 tona. Pad je nastavljen i ove godine zbog mrazeva tijekom proljeća.

Kod proizvodnji jabuka, kao i ostalih voćnih vrsta, veliki problem postaju značajne klimatske promjene te česte elementarne nepogode, a hrvatskim voćarima i dalje nedostaju sustavi za zaštitu od elementarnih nepogoda, naročito tuče, te zaštita od mrazeva, kao i vrlo važna agrotehnološka  znanja. Posljednjih godina posebno je do izražaja došao problem nedostatka kvalificirane radne snage za berbu.

„Mala ulaganja i investicije u suvremene tehnologije te manje od pet posto površina pod navodnjavanjem, dovode do vrlo niskih prinosa po hektaru proizvodnje u odnosu na zemlje najbolje proizvođače jabuka, iz kojih na hrvatsko tržište dolaze značajne količine jabuka. S obzirom na velike oscilacije u proizvedenim količinama, samodostatnost u ovoj proizvodnji prosječno iznosi 86 posto“, ističu u Smarteru.

Osim nedostatka suvremenih tehnologija i znanja, hrvatski voćnjaci su u prosjeku stari pa je čak i više od 25 posto svih nasada starije od 20 godina, a onih mlađih od pet godina ima tek 6,4 posto proizvođača. Također, voćnjaci pod jabukama su mali pa tako manje od 0,5 hektara imamo kod čak 24 posto svih voćnjaka, a 57 posto voćnjaka je manje od pet hektara. Ukupno se proizvodnjom jabuka bavi preko 18.000 ljudi, no veliki broj njih nisu proizvođači za tržište.

Veliki uvoz jeftinijih jabuka

Neujednačena proizvodnja jabuka s tako velikim godišnjim kolebanjima stvara velike probleme proizvođačima i zbog poremećaja koji se uslijed toga javljaju na tržištu. Ova pojava dovodi do toga da je kontinuirano prisutan relativno visoki uvoz jabuka jer sudionici na tržištu (trgovci) imaju dugogodišnje stabilne ugovore s proizvođačima izvan Hrvatske koji im jamče sigurnost opskrbe.

Podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da je uvezeno čak 9.000 tona svježe jabuke u vrijednosti od gotovo 6 milijuna eura, najviše iz Poljske – 4.252 tona u vrijednosti od 2,4 milijuna eura. U istom razdoblju izvoz je bio 1.752 tone vrijedne nešto više od jedan milijun eura, a najviše hrvatske jabuke završilo je na tržištu Velike Britanije – 712 tona.

Uvoz jabuka u prva je četiri mjeseca bio veći od ukupnog uvoza za cijelu 2019. godinu, kada je na domaće tržište došlo 8.277 tona vrijednih 3,7 milijuna eura. Najveći razlog većeg uvoza u prvoj polovici ove godine je bio nedostatak domaće jabuke do sezone dolaska drugog voća na tržište, a ova je godina bila specifična i zbog pandemije koja je povećala potrošnju, što je vjerojatno utjecalo na veći uvoz. Ipak ovo je podatak koji pokazuje da je unatoč prekidu opskrbnih lanaca zbog korona krize,na tržištu bilo više uvoznih jabuka od uobičajenih sezona, pa će negativna bilanca na kraju godine biti rekordna ako se ovom dinamikom nastavi uvoz do kraja godine. Prve naznake pojačanog uvoza domaći proizvođači su već primijetili i na početku sezone berbe, kažu u Smarteru. 

Stručnjaci SMARTER-a smatraju da je zato potrebno i u ovoj proizvodnji napraviti snažan strateški zaokret, te raditi na pronalaženju trajnih rješenja – od odobravanja jednokratnih dodatnih potpora za proizvođače, kao što je bilo odobreno proteklih godina, pa preko svih drugih mjera koje se mogu i trebaju poduzeti da se ova proizvodnja modernizira i poveća svoju produktivnost te konkurentnost. Svima je jasno kako domaća proizvodnja jabuka ultimativno mora povećati upravo svoju konkurentnost te se prilagoditi uvjetima koji vladaju na tržištu EU, pri čemu treba koristiti sva ona pozitivna iskustva koja udruženi proizvođači EU godinama primjenjuju.

Stalno naglašavamo da se proizvođači moraju udružiti da bi osigurali dovoljne količine, ujednačene kvalitete proizvoda te označiti svoje proizvode prepoznatljivim brendiranjem hrvatske jabuke, kako bi je i potrošači znali prepoznati i razlikovati od jabuke iz uvoza. Ne može se očekivati da će se starim, neučinkovitim metodama i načinima rada oduprijeti konkurenciji. Važno je shvatiti kako se svi skupa moramo mijenjati i prilagođavati novim trendovima i konkurenciji, a to se odnosi na sve poljoprivredne proizvodnje, pa i proizvođače jabuka.

Ipak zadnjih godina sve se veći broj značajnijih većih proizvođača jabuka udružuje u proizvođačke organizacije pa već sada u Hrvatskoj u proizvodnji jabuka imamo nekoliko snažnih proizvođačkih organizacija koje će sigurno privući i manje proizvođače da im se pridruže, a to će doprinijeti i ukupno kvalitetnijim proizvodnim rezultatima. PZ Jabuka trenutno je najveća PO koja ima proizvodnju od oko 7000 tona jabuka i sve veći broj proizvođača se okuplja oko nje. Isto tako, na tržištu je došlo do jačanja suradnje sa snažnim otkupljivačima poput EnnaFruita, te su proizvođači sve više svjesni da je važno preko njih ojačati svoju prisutnost na policama domaćih trgovina, ali da im snažni otkupljivači mogu pridonijeti i pronalaskom novih izvoznih tržišta.

Stabilan urod u EU

Ukupna procjena za ovu europsku sezonu 2020. iznosi 10,7 milijuna tona, a sezona berbe i isporuke na tržište započela je pet do sedam dana ranije nego što je uobičajeno. Trgovina jabukama na globalnom, kao i tržištu EU tijekom ove godine bila je pod utjecajem pandemije, a to znači da je djelomično došlo do pada prodaje zbog pada turizma, ali je to kompenzirano povećanom potrošnjom budući da su potrošači zbog lockdowna i straha od pandemije više konzumirali  voće i povrće.

Analize pokazuju tri glavna trenda na EU tržištu  – rast domaće prodaje, stabilan uvoz s južne polutke i značajan pad izvoza u određene zemlje. Također su zabilježeni povećani troškovi proizvodnje zbog pandemije i veće potražnje potrošača. Promijenile su se potrošačke navike kupovine – s većom potražnjom za proizvodima s dugim rokom trajanja, nižom učestalošću kupnji i većom potražnjom za lokalnim, organskim i pakiranim proizvodima. Ovaj trend bi se mogao nastaviti i ove sezone, a veliki su strahovi i zbog utjecaja ekonomske krize koja će se odraziti na potrošačke navike kupca.

Ovogodišnji urod EU jabuke rangiran je umjereno nisko u odnosu na zadnjih deset godina i proizvodnja će biti oko 4 posto manja od desetogodišnjeg prosjeka. To je djelomično i zato što su Francuska, Španjolska i Portugal prošle godine imale ogroman urod, što dovodi do smanjenih količina sljedeće sezone. Najveću proizvodnju ove će godine imati Poljska s 3,4 milijuna tona, Italija nešto više od 2 milijuna tona, te Francuska oko 1,4 milijuna tona.

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Popularno