Povežite se sa nama

Vijesti

Revolucionarna agro inovacija mladog IT stručnjaka iz Dubrave

Palić: Za dvije godine moja inovacija će krenuti u serijsku proizvodnju i osvajanje svjetskog tržišta

Miroslav Kuskunović

Gordan Palić, mladi IT stručnjak, vlasnik zagrebačke IT tvrtke Class Seventy Seven napravio je revolucionarnu inovaciju za obradu poljoprivrednog zemljišta, istu je zaštitio te prijavio projekt izrade ovog sustava preko sredstava iz  EU fondova točnije kroz IRI natječaj za inovacije i razvoj. Vlasnik je male tvrtke za razvoj inovativnih tehnologija te se nastoji pozicionirati na tržištu kroz razvoj brojnih inovativnih aplikacija, modernih web rješenja i razvoja modernih tehnologija. Plan mu je da kroz nekoliko godina njegova inovacija postane svjetski hit i da krene u serijsku proizvodnju te zaposli najmanje 200 ljudi u Hrvatskoj.

Prilog o inovaciji pogledajte OVDJE

Za otprilike dvije godine Hrvatska bi mogla na svjetskom tržištu plasirati revolucionarni sustav za obradu tla, koji neće za obradu više trebati traktor niti kao pogon koristiti naftu nego elektromotore i transformatore, razvijene digitalne IT sustave koji će olakšati rad poljoprivrednicima i pokrenuti revoluciju u obradi tla – oranju, tanjuranju, špricanju… Ideja odnosno zaštićena inovacija mladog poduzetnika i IT stručnjaka Gordana Palića, iz zagrebačke Dubrave prepoznata je i od Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek koji je dao podršku ovom projektu i stao uz mladog inovatora sa kojim će stručnjaci sa odsjeka za poljoprivredu raditi na izradi  prototipa ovog multifunkcionalnog sustava, kada i ako ovaj inovativni projekt prođe na natječaju za EU sredstva i bude sufinanciran kroz projekt IRI – istraživanje i razvoj.

„Projekt izrade modernog sustava za obradu tla prijavili smo prije nekoliko mjeseci na natječaja IRI koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva te smo iz EU fondova zatražili oko 3,2 milijuna kuna koje ćemo koristiti za izradu prototipa. Uvjeren sam da ćemo zajedno sa stručnjacima sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek u roku od najmanje dvije godine sustav dovesti do savršenstva, dotjerati sve tehnološke i tehničke karakteristike te ga praktično isprobati i testirati na pokušalištu Fakaulteta agrobiotehničkih znanosti  Osijek. Nakon toga će uslijediti svjetska prezentacija i početak serijske proizvodnje, ambiciozni su planovi 35 godišnjeg IT stručnjaka koji je vlasnik tvrtke ClassSeventy Seven, a koja se bavi izradom sve traženijih IT rješenja od web stranica, aplikacija, programa.

Njegova tvrtka na tržištu je desetak godina i profilira se za izradu web stranica, a iako je korona kriza udarila na brojne sektore gospodarstva njih nije zakačila jer je došlo do eksplozije izrade web trgovina posebice hrane i poljoprivrednih proizvoda u trenutku kada je korona kriza zaprijetila nestašici hane na policama trgovina. 

Kao i svi inovatori i ovaj IT-ovac o svojoj inovaciji priča vrlo uzbuđeno, sa oduševljenjem i terminologijom koju je teško shvatiti prosječnom čovjeku naviklom da na poljoprivredu gleda kao na posao u skupim velikim traktorima, ili malim strojevima kojima je rok upotrebe pri kraju jer ih je pregazilo vrijeme. Palić je završio Tehničku školu smjer za mehatroniku i robotiku u Zagrebu što mu je u konačnici pružilo osnovna znanja za razvoj ovog inovativnog sustava za obradu zemlje. Već je, kako ističe, tijekom školovanja bio u skupini mladih inovatora što ga je 2004. godine odvelo na natjecanje “Inova” gdje je s Eko sustavom za proizvodnju struje osvojio brončanu medalju.

Kako se mladi IT stručnjak odlučio za poljoprivredu, a ne da „zgrče“ novce na traženim aplikacijama, video igricama ili kreiranju IT rješenje za multinacionalne IT kompanije što radi sve veći broj njegovih kolega u Hrvatskoj?

„Jednog sam jutra gledao reportažu o poljoprivredi u kojoj veliki traktor pri obradi zemlje puno dimi.
Pitao sam se koliko energije on samo potroši svojim prelaskom preko polja i bez nastavka za ikakvu obradu zemlje. Počeo sam o tome razmišljati, pa kopati po internetu i polako raditi na ideji koja mi se motala po glavi, kaže Palić. Ljubav prema poljoprivredi kod ovog inovatora usađena je još iz djetinjstva kada je ljeti odlazio kod bake i djeda i rodbine u okolicu Bjelovara gdje su ga kako ističe uvijek zanimale poljoprivredne mašine i kako se proizvodi hrana. Iako nisam nikada živio na selu, vjerujem da Hrvatska i danas ima ogromne potencijale u poljoprivredi, a koliko sam kroz razvoj projekta naučio jako malo se ulaže u razvoj, istraživanje i nove proizvodnje po čemu je nekada Hrvatska bila poznata, ali smo kao i puno drugih sektora kroz godine ovaj potpuno zanemarili, kaže.

Palić dodaje kako je kroz razvoj svoje inovacije razgovarao sa brojnim stručnjacima, inženjerima i ljudima koji se bave agro mehanizacijom ne bi li dobio što više podataka i tijekom tih razgovora ideja se je samo po sebi razvijala i dobivala prve obrise. Često je kako ističe išao na živce svojim prijateljima koji nisu mogli razumjeti tu njegovu opsjednutost nekim strojem ili čime već koji ore i tanjura kao „printer“, umjesto da je sjedio na nekom egzotičnom otoku sa laptopom u krilu i smišljao IT proizvode na kojima se mogao obogatiti i živjeti opušteno i ležerno.

„Od ideje do nacrta i razvijanja projekta prošle je nekoliko godina, a 2018. godine sam ovu inovaciju i registrirao i zaštitio u Zavodu za intelektualno vlasništvo te dobio službenu potvrdu da se mogu okrenuti razvoju projekta. Poznato je da je najteži put inovatora da svoj pronalazak pretvore u izradu prototipa i da krene u serijsku proizvodnju jer je teško pronaći novce za skup završetak ideje i pronaći tvornicu koja bi se upustila u proizvodnju. Njegova je ambicija da svoju ideju i inovaciju izgura do kraja i kako nam je rekao želi da  serijska proizvodnja ovog sustava započne u Hrvatskoj, da Hrvatska po nečemu bude prepoznata u svijetu i da zaposli kako kaže najmanje 200 ljudi. Zna i sam da je to vrlo ambiciozno, ali ističe da je njegov poslovni moto –  „Težiti poboljšanju dostojanstva i kvalitete života pojedinaca i obitelji kroz tehnološki napredak“. Za njegovu inovaciju postoji već interes iz inozemstva, ali Palić ističe da je ipak skloniji da ju do kraja izgura u Hrvatskoj. Barem za sada tako razmišlja.

Moja inovacija za obradu zemlje ne zagađuje nimalo okoliš, a pošto je riječ o elektro motorima koji imaju veliki okretni moment što ih i karakterizira, obrađuje zemlju energetski učinkovitije uz nultu stopu zagađenja, te proizvod koji raste na njivi može biti BIO. Cijeli svijet se sve više okreće klimatskim održivim rješenjima i očuvanju okoliša, a kako su mi objasnili i poljoprivredni stručnjaci u EU je poljoprivreda sve „zelenija“ i Zajednička poljoprivredna politika se okreće i sve više forsira ekologiji i očuvanju prirode te ruralnih sredina. Ne vidim razlog da Hrvatska ne da svoj doprinos tome i da po nečemu budemo poznati u svijetu, kaže ambiciozni Palić.

Sustav ore kao printer

„Sustav i mehanizam na stroju se sastoji od tri zasebne jedinice koje uzajamnim radom obrađuju zemlju “kao printer”.Prednosti sustava su velike, počevši od energetske učinkovitosti, eko obrade, bio proizvoda,sustav je vrlo praktičan za transport te nepristupačne terene čini pristupačnima“, objašnjava ovaj momak iz zagrebačke Dubrave. Na pitanje a gdje je traktor i kako će se ovaj sustav praktično primjenjivati na njivi, kaže kako će biti težak oko 450 kg kao manji „smart“ koji će se moći postaviti na prikolicu i dovesti do bilo koje njive. Na njoj se on postavi, razvuku se sajle koje ga vuku, a razrađeni sustavu i mehanika i robotika će obavljati neku od radnji – bilo da se radi o oranju, tanjuranju, špricanju, sadnji i drugim poljoprivrednim radovima. Ono što je posebno zanimljivo, a što je najlakše ilustrirati običnom čitatelju, da će sustav funkcionirati poput autića na baterije, sa kojim će se upravljati daljinski i u komadu može raditi najmanje deset sati. Svi dijelovi su već na tržištu mogu se nabaviti, samo je potrebno sustav pametno složiti i usavršiti da ovo bude potpuno novi proizvod. 

Vidjet ćete kad krenemo raditi na njemu, sve smo već spremili za početak izrade samo da projekt prođe na IRI natječaju. Spremio smo i dio novca kako bi odmah krenuli u izradu sustava jer se kroz projekt novci vraćaju po fazama i točno su propisani prihvatljivi troškovi i koraci i tek se po realizaciji pojedinih faza novci isplaćuju iz EU fondova. Obzirom da smo prošli administrativnu kontrolu, te je uz moju inovaciju i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijeka vjerujem da ćemo pri bodovanju skupiti dovoljno da projekt bude prihvaćen, ugovor sklopljen i da krenemo“, kaže Palić.  

Poljoprivreda je nezaobilazan izvor proizvodnje hrane, a život poljoprivrednika je težak, ističe Palić, te dodaje kako bitnih poboljšanja u poljoprivredi nema već preko 50 godina. Obzirom da je nova Zajednička poljoprivredna politika EU usmjerena na očuvanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena ova se inovacija idealno uklapa u budućnost poljoprivrede u EU, posebice zato što će transport, energetska učinkovitost i automatizam poljoprivredniku olakšati život i uštedjeti novce budući da polje nije pri obradi zagađivano.

Sa njim se slaže i dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić.

„Podršku za realizaciju ove inovacije, odnosno ulasku u partnerski odnos za realizaciju i osiguravanje EU sredstava dali smo ovom IT stručnjaku jer smo nakon pregleda skica i razgovora s njim prepoznali ogroman pa usudio bih se reći i revolucionaran potencijal ovog sustava. Ja osobno i naši stručnjaci profesori sa Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljiv izvore energije bit ćemo  partner ovom mladom inovatoru i IT stručnjaku, odnosno kada dobije EU novce vršit ćemo monitoring nad projektom, kaže dekan Zmaić.

Od ideje do izrade prototipa proći će neko vrijeme i potrebno je provesti postupak kontrole i ispitivanja svih performansi u svim kontroliranim i nekontroliranim uvjetima. U svijetu ne postoji sličan sustav temeljen na digitalnim tehnologijama, modernim transformatorima i svim drugim karakteristika, a ono što cijelu ideju za inovaciju čini drugačijom je upravo to da je uz manje rada i manje trošenje energije moguće napraviti jako puno. Znate i sami da imamo sve manje raspoložive radne snage za rad u poljoprivredi, da imamo rascjepkane male posjede do kojih je ponekad teško doći jer su na brojnim lokacijama, a ovaj jednostavan, a ipak učinkovit sustav mogao bi olakšati rad i značajno smanjiti troškove proizvodnje“ kaže dekan Zmaić.

I njega kao i druge stručnjake posebno se dojmilo što se jedan mladi IT stručnjak upustio u inovaciju u poljoprivredi.

Mi imamo sve manje inovativnih tehnoloških rješenja. Poznato je da se slabo ulaže i istraživanje i razvoj i da su brojne naše industrije nestale. Kada bi ovu inovaciju izgurali do kraja i ona pokazala da ima potencijal za serijsku proizvodnju vjerujem da bi Hrvatska napravila jedan veliki korak u agro inovacijama i možda potaknula i druge mlade ljude da se upuste i razmišljanje o tehnološkim rješenjima za budućnosti, kaže Zmaić.

Budući da je u Hrvatskoj poljoprivredi sve manje mladih ljudi, da nam sela ostaju napuštena i prazna izuzetno je zanimljivo da se jedan mladi IT stručnjak rođen u Zagrebu (Dubrava), uopće zainteresirao da se bavi ovakvom revolucionarnom inovacijom s ogromnim potencijalom. No to nije jedini razlog zašto smo stali uz projekt. Mi u projektu vidimo zaista veliku potencijal i snagu. Kada odete na bilo koji svjetski sajam poljoprivredne mehanizacije u svijetu možete vidjeti sva čuda tehnike i tehnoloških rješenja kakvih kod nas u primjeni još nema. Sve je više mladih start up tvrtki koje se okreću poljoprivredi i osmišljavanju tehnoloških rješenja baziranih na digitalizaciji, robotici – dakle svemu onome što i ovaj sustav za obradu tla nudi, barem i skicama i ideji koja nam je izgledna i realna. Naravno, slijedi sad težak rad na izradi prototipa, provjerama na njivi i konkretizaciji svega. Mi tu nećemo podilaziti ideji i inovaciji, nego ćemo obavljati stroge kontrole, konzultirati se sa našim kolegama u svijetu i učiniti sve da ova inovacija postane svjetski hit. Slavonija kao poljoprivredna regija je zaslužila da bude prva na čijim će se njivama ovaj sustav dokazati, zaključuje Zmaić.

 

Vijesti

Rast cijena hrane nezahvalno je predviđati, ali zabrinjava što su najviše u zadnjih deset godina

Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja, pokazala je velika analiza agencije Ujedinjenih naroda za hranu FAO koja je objavljena krajem prošlog tjedna.

Stručnjaci Smartera prate kretanje cijena i kroz cijelu ovu godinu smo svjedoci snažnog globalnog rasta, kako cijena energenata, tako i cijena svih osnovnih sirovina. Poznavatelji monetarne politike smatraju da je to normalno, u situaciji u kojoj su sve zemlje, da bi se spasile od očekivane recesije, „upumpale“ u gospodarstva ogromnu masu novca, koja nema pokrića u robama. Ovo je školska definicija situacije u kojoj dolazi do inflacije, jer, prema teoriji, postoji monetarna potražnja za koju nije osigurana ponuda u robama. Ovakvu situaciju samo je potencirala činjenica da je zbog COVID-19 došlo do globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, ali i da su one ekonomije koje gospodare viškovima energenata i osnovnih sirovina, odlučile iskoristiti situaciju povećane potražnje i dodatno zaraditi.

Zbog ovisnosti o uvozu Hrvatska ima „uvoznu“ inflaciju

„Hrvatska je malo i potpuno otvoreno tržište i sama ne može bilo što u ovim trendovima promijeniti, a kao izrazito uvozno ovisna ekonomija, takvu tržišnu poziciju plaća i kroz uvezenu inflaciju. U takvom ekonomskom okruženju svjedoci smo rasta cijena svih osnovnih poljoprivrednih sirovina, u prvom dijelu godine uljarica, a posljednji mjesec i žitarica. Kako se radi o osnovnim inputima za niz lanaca proizvodnje, bilo je realno za očekivati da će u svakom od njih prerađivači morati reagirati na način da povećaju cijene svojih proizvoda. To se već i događa s cijenom ulja, kruha, ali i nekih drugih prehrambenih proizvoda“, procjena je Smartera.

Analiza Smartera pokazuje da u pravilu, cijene mogu dizati oni koji proizvode robe koje potrošači moraju kupiti, odnosno čiji proizvodi su dio osnovnih potreba kućanstava. Svi drugi, poglavito oni koji imaju veliku konkurenciju, malo su oprezniji, te još čekaju i promatraju. Naravno, ovdje se radi o proizvodima čija prodajna cijena sadrži relativno veliku maržu i čije trenutno smanjenje neće dovesti do većih problema kod proizvođača. Također, svjedoci smo da u jednom lancu poljoprivredne proizvodnje, a to je stočarstvo, zbog trenutnog viška ponude na europskom tržištu, te nemogućnosti izvoza viškova na treća tržišta, dolazi do povećane ponude i već duže vrijeme europski stočari proizvode meso i mlijeko s gubitcima.

Rast cijena energenata velika prijetnja

Analitičari banaka tvrde da će se inflacija smiriti do kraja godine, što bi se vjerojatno dogodilo u normalnim okolnostima. Nažalost, porast cijena energenata i ostalih poljoprivrednih inputa ne garantira smanjenje cijena, odnosno ostanak cijena na ovoj razini.

Stručnjaci Smartera procjenjuju kako će vjerojatno trebati čekati jedan cijeli poljoprivredni ciklus, pa će države morati intervenirati i pomoći proizvođačima, kako bi zadržale proizvodnju. Ovo je poglavito izazov u stočarstvu, gdje se, u pravilu, jednom ukinuta proizvodnja rijetko obnavlja. S druge strane, ratari, iako su na prvi pogled prodavali žitarice i uljarice po nikad višim cijenama, imali su istovremeno porast troškova inputa (gnojivo, zaštitna sredstva) toliki da im profitabilnost nije bila na očekivanoj razini. Unatoč tome, oni će sigurno poslovati profitabilno, ali kao dobavljači svojim će prerađivačkim industrijama, poglavito onima koje iz tržišnih razloga ne mogu povećati cijene, ugroziti profitabilnost, a nekima i opstanak. Trenutno u najtežoj situaciji industrija prerade mesa, odnosno mliječna industrija.

„U ova dva sektora, u kratkom roku, ne očekujemo značajne promjene prodajnih cijena, te će kupci i dalje moći dnevno kupovati meso po enormno niskim cijenama. Ova situacija posebno je karakteristična za hrvatsko tržište maloprodaje, koje je visoko konkurentno i koncentrirano,  te koji dodatno koriste ove dvije grupe proizvoda, meso i mlijeko, kao osnovne grupe za akcijske prodaje i privlačenje kupaca, čime dodatno derogiraju marže svojih dobavljača“, mišljenje je naših analitičara.

U takvoj situaciji prerađivačke kompanije će se sigurno okretati razvoju i proizvodnji onog dijela asortimana koji ima veću dodanu vrijednost, gdje će,  bilo kroz lansiranje potpuno novih proizvoda, bilo kroz podizanje kvalitete postojećih proizvoda, podići cijene, te u tom dijelu asortimana tražiti prostor za povećanje profitabilnosti. Takvu cjenovnu politiku, u pravilu, mogu primijeniti oni proizvođači hrane, koji su jaki tržišni brandovi, odnosno kompanije s liderskim pozicijama na pojedinim tržištima, bilo nacionalnim, bilo globalnim. Svi drugi morat će tražiti rezerve kroz procese racionalizacije ili čak promjene receptura za pojedine proizvode.

Rast cijena teško je predvidjeti

Koliko bi mogle porasti cijene nezahvalno je predviđati. Naime, kod inflacije postoji tzv. psihološki moment, gdje već sama moguća najava dizanja cijena stvara tzv. inflatorna očekivanja i pobuđuje tržište na podizanje cijena, koje nije uvijek utemeljeno samo na kalkulaciji troškova, već je često pravdano očekivanjima da će se cijene podignuti, odnosno situacijom na tržištu, gdje već dominira očekivanje budućih viših cijena. U takvim okolnostima, poglavito tamo gdje ne postoji jaka

konkurencija ili gdje se radi o commodity robama, moguće je podizanje cijena i iznad opravdanih iznosa, samo zbog podizanja troškova.

Tu nam očiti primjer može biti ulje, gdje sigurno ne dolazi do reakcije kupaca na porast cijene, a koja se očituje u padu prodaje. Drugi primjer je poskupljenje kruha, gdje, također, neće doći do odustajanja od kupnje osnovnog kruha, zato što je došlo do povećanja cijene.

„Točno je da je hrvatska ekonomija prolazila i kroz faze deflatornih kretanja, što, ako predugo traje, vodi ekonomiju u depresiju, a u tim su razdobljima cijene nekih proizvoda zaista pale na razinu s koje se nisu ni do danas oporavile. S druge strane, najveći dio cijena, kad jednom poraste, teško se vraća na prijašnju razinu, osim ako situacija, odnosno konkurencija, na tržištu to ne učini. U Hrvatskoj, koja očekuje ulazak u eurozonu, više je puta naglašavano, kako će Vlada uvesti kontrolni mehanizam za cijene, prije ulaska, kako ne bi došlo do njihovog velikog povećanja uvođenjem eura. Moguće je da proizvođači iskoriste trenutnu situaciju inflatornih očekivanja i podignu cijene na razinu koju ne opravdava rast troškova, kako bi si osigurali bolju „startnu“ poziciju kod uvođenja eura, zaključak je analize kretanja cijena konzultantske kuće Smarter.

CIJENE NA GLOBALNOM TRŽIŠTU   

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati cijene košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, porastao je u rujnu za 1,2 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na prosječnih 130 bodova, što je njegova najviša vrijednost od rujna 2011. godine.

U odnosu na prošlogodišnji rujan veća je za trećinu.

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene žitarica, za dva posto u odnosu na kolovoz, odražavajući poskupljenje pšenice za gotovo četiri posto zbog sužavanja izvoznih kapaciteta u uvjetima snažne potražnje.

Među glavnim žitaricama pšenica će biti u fokusu sljedećih tjedana jer će nagli rast cijena testirati potražnju. Osjetno su poskupjela i biljna ulja, za 1,7 posto u odnosu na kolovoz, zbog skoka cijene palminog ulja pod utjecajem snažne uvozne potražnje i zabrinutosti koju izaziva nestašica radne snage u Maleziji. Zamjetno je poskupjelo i ulje uljane repice, dok su suncokretovo i sojino ulje pojeftinili. U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene biljnih ulja više su oko 60 posto.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda porasle su 1,5 posto, odražavajući nagli rast cijena maslaca i obranog mlijeka u prahu pod utjecajem uvozne potražnje i ograničenih izvoznih kapaciteta, posebno u Europi, zbog niskih zaliha i sezonski uvjetovanog pada proizvodnje mlijeka.

Šećer je poskupio 0,5 posto u odnosu na kolovoz zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u najvećem izvozniku Brazilu, koje su djelomično kompenzirali usporavanje uvozne potražnje i povoljni izgledi proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, prema podacima FAO-a.

Cijene mesa bile su stabilne budući da je poskupljenje ovčetine i govedine zbog tijesne opskrbe neutraliziralo pad cijena svinjetine i mesa peradi od utjecajem obilne ponude i slabije potražnje za svinjetinom u Kini i Europi.

Pročitaj više

Vijesti

HPK: Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – “Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.

Autor: Miroslav Kuskunović

Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.

 Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s Agronomskim fakultetom održala je u petak 15. listopada 2021. godine svečanost obilježavanja Svjetskog dana hrane. Ujedno su održani i susreti hrvatskih i poljoprivrednika iz ruske Republike Tatarstan, koji su tijekom boravka u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, posjetili nekoliko poljoprivrednih proizvođača, kako bi se upoznali sa hrvatskom ekološkom proizvodnjom, proizvodnjom mlijeka, povrća, te proizvodnjom u stočarstvu, odnosno konjogojstvu.

„ Svjetski dan hrane svake godine se obilježava 16. listopada, a FAO ove 2021. godine taj dan obilježava pod geslom „Budućnost hrane u našim je rukama“.  Poljoprivredno-prehrambeni sustavi složen je pojam koji se može činiti daleko od naše stvarnosti, ali  naši životi ovise o njima. Svaki put kad jedemo, sudjelujemo u tom sustavu. Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sustav. Zato nam je od izuzetne važnosti da se okrenemo budućnosti, poglavito u pogledu novih pravila koji nas čekaju kroz nove zelene politike EU. Hrvatska poljoprivreda ima budućnost, ali moramo više investirati u nove tehnologije, tržišno usmjerene investicije te sve više razmišljati kako sačuvati klimu i okoliš, a pritom održati razinu dohotka naših proizvođača i održivost ruralnih krajeva, izjavila je Tajana Radić voditeljica EU projekata u HPK.  

Tajana Radić je poljoprivrednicima iz Rusije prezentirala glavne odrednice hrvatske poljoprivredne proizvodnje i politike te rada Hrvatske poljoprivredne komore. Ujedno ih je upoznala i sa funkcioniranje zajedničkog EU tržišta, te glavnim ciljevima nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

„Hrvatska sa Ruskom Federacijom ima izuzetno nisko razinu robne razmjene. U 2020. godini je Hrvatska izvezla proizvoda poljoprivrede i hrane u vrijednosti od 37,13 milijuna eura, što je rast od 153 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz iz Rusije bio samo 590.000 eura ili 26 posto više nego godinu ranije. Ako se zna da je ukupan hrvatski uvoz sektora 2,36 milijardi eura onda je podatak u vrijednosti izvoza u Rusiju izuzetno mali. Niska razina robne razmjene Rusije i Hrvatske može se pripisati zabrani izvoza proizvoda poljoprivrede na rusko tržište, zbog sankcija koje su još uvijek na snazi. Potencijala za izvoz na rusko tržište ima posebice su bile popularne hrvatske mandarine koje su se izvozile u ogromnim količinama, ali je taj izvoz zaustavljen. Dio hrvatskih proizvoda izvozi se i kroz turističku potrošnju jer su Rusi postali gosti koji sve više ljetuju u Hrvatskoj“, kazala je Radić.

Podsjetila je kako je prema podacima Hrvatske gospodarske komore u prvih 6 mjeseci ove godine Hrvatska u Rusiju izvezla robe za oko 11 milijuna eura, a uvezla 220.000 eura. Kada se pogleda rang lista roba onda je vidljivo da Hrvatska najviše izvozi soje u zrnu za čak preko 30 milijuna eura, što čini čak 83 posto ukupnog izvoza u Rusiju. Među izvoznim proizvodima su i dodaci prehrani, umaci i slično (Vegeta) – za 3 milijuna eura. Izvozi se i nešto juha – za 1,3 milijuna eura.

Iz Rusije nam dolazi žitarice u zrnu – u 2020. godini 226.000 eura što čini 40 posto uvoza iz Rusije.

Shuvalova Diliara predsjednica Udruge agrarne mladeži Republike Tatarstan izjavila je kako su zadovoljni što su vidjeli kako u Hrvatskoj funkcioniraju mala obiteljska gospodarstva koja s bore sa ogromnom svjetskom konkurencijom, a posebno ih je zanimalo kakve mogućnosti za pokretanje biznisa imaju mladi poljoprivrednici.

Grupu ruskih poljoprivrednika činili su pobjednici natječaja “Najbolje u poljoprivrednoj struci” 2019. i 2020. (najbolji veterinar, najbolji proizvođač mlijeka, najbolji operater strojeva za mužnju i drugi), a u skupini su bili i aktivisti pokreta mladih (koji rade s mladima na selu) ) i poduzetnici na selu.

Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.

Studentima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostima o mogućnostima koje pruža poljoprivreda govorili su prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta, Amalka Vukelić, predsjednica Odbora za ekološku poljoprivredu HPK, koja je govorila o budućnost ekološke proizvodnje u svjetlu mogućnosti i ciljeva europskog Zelenog plana i strategija od Polja do stola i Strategije o bioraznolikosti. 

Hrvoje Radić, business development manager iz tvrtka Agrivi prezentirao je mogućnosti u digitalizaciji poljoprivredne proizvodnje, te je govorio o svim velikim uspješnim projektima ovog svjetski poznatog agro hrvatskog start up.

 

Pročitaj više

Vijesti

SVJETSKI DAN HRANE: Veliki izazov je kako uspostaviti ravnotežu između proizvodnje hrane, potreba potrošača, cijena i zaštite okoliša

Autor: SMARTER

Svjetski dan hrane svake godine se održava 16. listopada, a FAO – Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, ove godine ga obilježava pod geslom „Budućnost hrane je u našim rukama“. Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije. S druge strane, zemlje koje pripadaju razvijenom dijelu svijeta, u kojem najveći dio građana ima pristup dovoljnim količinama hrane, bore se s prekomjernom konzumacijom, povezanim ogromnim zdravstvenim troškovima zbog pretilosti, kao i konzumacijom nezdrave hrane pune soli, šećera, aditiva. Sve značajnija tema je i globalni problem bacanja ogromnih količina hrane.

„Povodom Svjetskog dan hrane želimo ukazati na trendove i nove zelene politike koje će oblikovati i stvoriti nove prehrambene sustave diljem EU. Pandemija COVID 19 je potaknula pitanje kakva je prehrambena sigurnost u vrijeme globalnih poremećaja, a otvorilo se i pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Proizvođače hrane u EU,  pa tako i u Hrvatskoj, čeka vrlo neizvjesna budućnost, kao rezultat primjene novih politika, uvjetovanih ciljevima Zelenog plana EU – koji će se u proizvodnji hrane provoditi temeljem strategije od Polja do Stola i Strategije o  bioraznolikost i klimi. Sve analize učinaka novih politika upozoravaju kako je vrijeme jeftine hrane iza nas i da će cijene hrane u budućnosti sigurno morati rasti, upravo pod utjecajem novih ograničenja i strogih pravila koje se stavlja pred proizvodnju i preradu, naglašava se u analizi Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Utjecaj pandemije na globalno tržište hrane

Stručnjaci Smartera ponavljaju kako je utjecaj krize na tržišta hrane na početku ostao ograničen upravo zahvaljujući otpornosti globalnog prehrambenog lanca – dobava hrane je funkcionirala u cijelosti i nije bilo primjetnih nestašica i većih poremećaja na tržištu hrane. Ove godine to se ipak promijenilo.

„Nakon više od godinu dana pandemija je ipak značajno promijenila tržišne okolnosti u proizvodnji i  trgovini hrane. Zbog naglog rasta cijena energenata, cijene transporta, nedostatka kontejnera, brodova pa i kamiona za prijevoz robe dolazilo je do povremenih nestašice hrane diljem svijeta. Pandemija je uzrokovala i nedostatak radnika koji su potrebni u poljoprivredi ili prehrambenoj industriji, a proizvođači hrane su u stalnoj potrazi za novim tehnološkim rješenjima koja će zamijeniti radnu snagu. Klimatske promjene dovele su do velikog podbačaja u proizvodnji žitarica i uljarica na raznim strana svijeta, pa je došlo i do snažnog rasta cijena ratarskih proizvoda i stočne hrane.

Istovremeno, na globalnoj razini stvoreni su viškovi proizvoda stočarstva, mesa i mlijeka zbog čega su proizvođači tih proizvoda u katastrofalnoj situacije i svakodnevno se borbe za opstanak, naročito u nekim zemljama EU tako i u Hrvatskoj “, ističu u Smarteru.

Nove strategije i ekološki ciljevi – ogroman izazov

Klimatske promjena postale su top tema. Imaju veliki negativni utjecaj na poljoprivredu jer uništavaju žetve, smanjuju prinose i produktivnost, premještaju se žetvene površine nekih kultura na mjesta gdje ih nikada prije nije bilo moguće uzgajati.  Sama poljoprivredna proizvodnja, prerada, transport hrane imaju negativne učinke na klimu i okoliš, posebice na emisiju stakleničkih plinova. Sve je to dovelo i do stvaranja novih zelenih politika i ciljeva koji su danas „mainstream“ tema i platforma u kreiranju nove zelene poljoprivrede politika u EU.

Analize učinaka novih EU „zelenih strategija“  na proizvodnju, potrošnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima je sve više u fokusu europskih i svjetskih institucija, gospodarskih udruženja, analitičara. Pokušavaju se predvidjeti kakvi će biti učinci na okoliš kroz drugačije  korištenje zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji, a na listi gorućih tema je i kako će se odvijati međunarodna trgovinska razmjena te kakav će biti  utjecaj na buduće cijene hrane.

Sve analize slažu se u jednom – poljoprivredni proizvođači u EU izuzetno su i opravdano zabrinuti za svoju budućnost i konkurentnost i to kako će se njihova značajno veća ulaganja i zahtjevi u proizvodnji, odraziti na dohodak koji će ostvarivati nakon primjene novih politika.

„Nove strategije EU traže snažnu povezanost poljoprivrede i prehrambene industrije EU kako bi se novi zahtjevi implementirali u korist europskih proizvođača te sačuvali milijuni radnih mjesta i poljoprivredna gospodarstava. Očuvati  konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU, uz primjenu novih strategija, veliki je izazov za sve sudionike u lancu vrijednosti, a kada se pogleda koji se zahtjevi stavljaju pred poljoprivredni sektor ne čudi tako velika zabrinutost i strah, ističu u Smarteru.

Podsjetimo, kako novi ciljevi i strategije EU uvode niz tehničkih ograničenja u proizvodnji,od kojih je važno istaknuti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto isto koliko i višak u ravnoteži dušika, povećanje udjela organskog uzgoja na najmanje 25 posto. Nove strategije usmjerene su i na promicanje održivosti u proizvodnji hrane i to u četiri područja –  održivoj proizvodnji hrane, potrošnji, preradi i distribuciji te smanjenju gubitaka i bacanju hrane. Konačan cilj je upravljanje okolišem u poljoprivrednom sektoru EU -a, sigurnost hrane i zdravlje ljudi.

Među brojnim zahtjevima EU želi da svi proizvodi koji se nalaze na zajedničkom tržištu zadovoljavaju najvišu kvalitetu i sigurnosne standarde, da se uvodu strože sheme deklariranja. Traže se efikasna rješenja za prikupljanje, zbrinjavanje i recikliranje plastične ambalaže, novi načini kako spriječiti ili barem smanjiti gubitke hrane i viškove u proizvodnji te minimalizirati  neučinkovitost resursa unutar naših opskrbnih lanaca.

„Učinkovita provedba Zelenog plana i ciljeva koji su planirani, zahtijevaju kolektivni trud cijelog europskog društva. Od najveće je važnosti da se svi temelji strategije Od polja do stola provode od strane svih država članica. Posebno je važno ostvariti pravednu raspodjelu troškova i dobrobiti, naročito poljoprivrednika i potrošača. Ovo posljednje uključuje pravednu raspodjelu troškova i koristi između poljoprivrednika, proizvođača ratarskih i drugih biljnih kultura te onih u stočarskoj proizvodnji, a u konačnici i među potrošačima -između kućanstva različitog društveno-ekonomskog statusa i prihoda“, kažu u Smarteru.

Procjena je i da će svi strogi zahtjevi koji se postavljaju pred europske sudionike u proizvodnji hrana tražiti i promjenu postojećih trgovinski sporazumi EU s njenim trgovinskim partnerima diljem svijeta te održavanje fer međunarodne trgovine. U slučaju da ne dođe do prenošenja strogih zahtijeva i standarda kvalitete kod uvoznih roba, a koji su stavljeni pred europske proizvođače, oni će u međunarodnoj trgovina biti u izrazito nepovoljnom položaju – njihova će konkurentnosti biti ugrožena, a europsko tržište će preplaviti jeftina, nekvalitetna hrana iz cijelog svijeta.

Zabrinjavajuće analize 

Europsko udruženje za žitarice ( Grain Club) nedavno je naručilo simulacijsku studiju utjecaja strategije „Farm to Fork“, na proizvodnju, trgovinu, dobrobit i okoliš unutar EU –a, koja ukazuje na brojne negativne utjecaje i učinke novih politika na proizvođače i potrošača. Također i analiza  USDA (United States Department of Agriculture) ukazuje na moguće negativne učinke a to su: smanjenja poljoprivredne proizvodnje i smanjenjem konkurentnosti europske proizvodnje hrane, kako na domaćem tako i na izvoznom tržištu. Predložena smanjenja inputa u poljoprivredi rezultirat će padom poljoprivredne proizvodnje, a sve će to imati utjecaj na rast cijena, pad bruto prihode poljoprivrednih gospodarstava, ali i trgovinu, sigurnost hrane te u konačnici  društvenu dobrobit.

„Pred hrvatskim proizvođačima, koji imaju naslijeđene strukturne probleme koje do danas nismo  riješili, sada je i vrlo težak, neizvjestan put prilagodbe ovim novim EU politikama. Hrvatska je zemlja koja ima kontinuirani pad stočnog fonda, u kojoj se emisije stakleničkih plinova od poljoprivrede već dvadeset godina intenzivno smanjuju, zbog čega nikako ne bi bilo dobro planirati  smanjenje broja životinja i uopće smanjenje poljoprivredne proizvodnje. Veliki je izazov i zadaća pred ministarstvom poljoprivrede, ali i samim proizvođačima, udrugama, znanosti kako pronaći načine poboljšanja poljoprivrede proizvodnje–posebice proizvodnje mlijeka, mesa i ostalih poljoprivrednih proizvoda uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Učinkovita i efikasna provedba ciljeva Zelenog plana ne zahtijeva samo upotrebu novih znanja i sofisticirane, digitalne tehnologije već inovativno i pametno upravljanje tržišnim mehanizmima te pametno planiranje intervencija regulatorne politike“, zaključak je analize Smartera povodom Svjetskog dana hrane.

ZANIMLJIVE ČINJENICE:

  • Više od 3 milijardi ljudi (gotovo 40 % svjetske populacije) ne može si priuštiti zdravu prehranu
  • gotovo 2 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu ili pretilost zbog loše prehrane i sjedilačkog načina života
  • povezani zdravstveni troškovi vezani za konzumaciju hrane premašit će 1,3 bilijuna USD godišnje do 2030
  • svjetski poljoprivredni prehrambeni sustav trenutno zapošljava milijardu ljudi više nego bilo koji drugi sektor
  • mali poljoprivrednici proizvode više od 33 % svjetske hrane unatoč izazovima, uključujući siromaštvo i nedostatak pristupa financiranju i novim tehnologijama

Pročitaj više

Popularno