Povežite se sa nama

Vijesti

Revolucionarna agro inovacija mladog IT stručnjaka iz Dubrave

Palić: Za dvije godine moja inovacija će krenuti u serijsku proizvodnju i osvajanje svjetskog tržišta

Miroslav Kuskunović

Gordan Palić, mladi IT stručnjak, vlasnik zagrebačke IT tvrtke Class Seventy Seven napravio je revolucionarnu inovaciju za obradu poljoprivrednog zemljišta, istu je zaštitio te prijavio projekt izrade ovog sustava preko sredstava iz  EU fondova točnije kroz IRI natječaj za inovacije i razvoj. Vlasnik je male tvrtke za razvoj inovativnih tehnologija te se nastoji pozicionirati na tržištu kroz razvoj brojnih inovativnih aplikacija, modernih web rješenja i razvoja modernih tehnologija. Plan mu je da kroz nekoliko godina njegova inovacija postane svjetski hit i da krene u serijsku proizvodnju te zaposli najmanje 200 ljudi u Hrvatskoj.

Prilog o inovaciji pogledajte OVDJE

Za otprilike dvije godine Hrvatska bi mogla na svjetskom tržištu plasirati revolucionarni sustav za obradu tla, koji neće za obradu više trebati traktor niti kao pogon koristiti naftu nego elektromotore i transformatore, razvijene digitalne IT sustave koji će olakšati rad poljoprivrednicima i pokrenuti revoluciju u obradi tla – oranju, tanjuranju, špricanju… Ideja odnosno zaštićena inovacija mladog poduzetnika i IT stručnjaka Gordana Palića, iz zagrebačke Dubrave prepoznata je i od Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek koji je dao podršku ovom projektu i stao uz mladog inovatora sa kojim će stručnjaci sa odsjeka za poljoprivredu raditi na izradi  prototipa ovog multifunkcionalnog sustava, kada i ako ovaj inovativni projekt prođe na natječaju za EU sredstva i bude sufinanciran kroz projekt IRI – istraživanje i razvoj.

„Projekt izrade modernog sustava za obradu tla prijavili smo prije nekoliko mjeseci na natječaja IRI koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva te smo iz EU fondova zatražili oko 3,2 milijuna kuna koje ćemo koristiti za izradu prototipa. Uvjeren sam da ćemo zajedno sa stručnjacima sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek u roku od najmanje dvije godine sustav dovesti do savršenstva, dotjerati sve tehnološke i tehničke karakteristike te ga praktično isprobati i testirati na pokušalištu Fakaulteta agrobiotehničkih znanosti  Osijek. Nakon toga će uslijediti svjetska prezentacija i početak serijske proizvodnje, ambiciozni su planovi 35 godišnjeg IT stručnjaka koji je vlasnik tvrtke ClassSeventy Seven, a koja se bavi izradom sve traženijih IT rješenja od web stranica, aplikacija, programa.

Njegova tvrtka na tržištu je desetak godina i profilira se za izradu web stranica, a iako je korona kriza udarila na brojne sektore gospodarstva njih nije zakačila jer je došlo do eksplozije izrade web trgovina posebice hrane i poljoprivrednih proizvoda u trenutku kada je korona kriza zaprijetila nestašici hane na policama trgovina. 

Kao i svi inovatori i ovaj IT-ovac o svojoj inovaciji priča vrlo uzbuđeno, sa oduševljenjem i terminologijom koju je teško shvatiti prosječnom čovjeku naviklom da na poljoprivredu gleda kao na posao u skupim velikim traktorima, ili malim strojevima kojima je rok upotrebe pri kraju jer ih je pregazilo vrijeme. Palić je završio Tehničku školu smjer za mehatroniku i robotiku u Zagrebu što mu je u konačnici pružilo osnovna znanja za razvoj ovog inovativnog sustava za obradu zemlje. Već je, kako ističe, tijekom školovanja bio u skupini mladih inovatora što ga je 2004. godine odvelo na natjecanje “Inova” gdje je s Eko sustavom za proizvodnju struje osvojio brončanu medalju.

Kako se mladi IT stručnjak odlučio za poljoprivredu, a ne da „zgrče“ novce na traženim aplikacijama, video igricama ili kreiranju IT rješenje za multinacionalne IT kompanije što radi sve veći broj njegovih kolega u Hrvatskoj?

„Jednog sam jutra gledao reportažu o poljoprivredi u kojoj veliki traktor pri obradi zemlje puno dimi.
Pitao sam se koliko energije on samo potroši svojim prelaskom preko polja i bez nastavka za ikakvu obradu zemlje. Počeo sam o tome razmišljati, pa kopati po internetu i polako raditi na ideji koja mi se motala po glavi, kaže Palić. Ljubav prema poljoprivredi kod ovog inovatora usađena je još iz djetinjstva kada je ljeti odlazio kod bake i djeda i rodbine u okolicu Bjelovara gdje su ga kako ističe uvijek zanimale poljoprivredne mašine i kako se proizvodi hrana. Iako nisam nikada živio na selu, vjerujem da Hrvatska i danas ima ogromne potencijale u poljoprivredi, a koliko sam kroz razvoj projekta naučio jako malo se ulaže u razvoj, istraživanje i nove proizvodnje po čemu je nekada Hrvatska bila poznata, ali smo kao i puno drugih sektora kroz godine ovaj potpuno zanemarili, kaže.

Palić dodaje kako je kroz razvoj svoje inovacije razgovarao sa brojnim stručnjacima, inženjerima i ljudima koji se bave agro mehanizacijom ne bi li dobio što više podataka i tijekom tih razgovora ideja se je samo po sebi razvijala i dobivala prve obrise. Često je kako ističe išao na živce svojim prijateljima koji nisu mogli razumjeti tu njegovu opsjednutost nekim strojem ili čime već koji ore i tanjura kao „printer“, umjesto da je sjedio na nekom egzotičnom otoku sa laptopom u krilu i smišljao IT proizvode na kojima se mogao obogatiti i živjeti opušteno i ležerno.

„Od ideje do nacrta i razvijanja projekta prošle je nekoliko godina, a 2018. godine sam ovu inovaciju i registrirao i zaštitio u Zavodu za intelektualno vlasništvo te dobio službenu potvrdu da se mogu okrenuti razvoju projekta. Poznato je da je najteži put inovatora da svoj pronalazak pretvore u izradu prototipa i da krene u serijsku proizvodnju jer je teško pronaći novce za skup završetak ideje i pronaći tvornicu koja bi se upustila u proizvodnju. Njegova je ambicija da svoju ideju i inovaciju izgura do kraja i kako nam je rekao želi da  serijska proizvodnja ovog sustava započne u Hrvatskoj, da Hrvatska po nečemu bude prepoznata u svijetu i da zaposli kako kaže najmanje 200 ljudi. Zna i sam da je to vrlo ambiciozno, ali ističe da je njegov poslovni moto –  „Težiti poboljšanju dostojanstva i kvalitete života pojedinaca i obitelji kroz tehnološki napredak“. Za njegovu inovaciju postoji već interes iz inozemstva, ali Palić ističe da je ipak skloniji da ju do kraja izgura u Hrvatskoj. Barem za sada tako razmišlja.

Moja inovacija za obradu zemlje ne zagađuje nimalo okoliš, a pošto je riječ o elektro motorima koji imaju veliki okretni moment što ih i karakterizira, obrađuje zemlju energetski učinkovitije uz nultu stopu zagađenja, te proizvod koji raste na njivi može biti BIO. Cijeli svijet se sve više okreće klimatskim održivim rješenjima i očuvanju okoliša, a kako su mi objasnili i poljoprivredni stručnjaci u EU je poljoprivreda sve „zelenija“ i Zajednička poljoprivredna politika se okreće i sve više forsira ekologiji i očuvanju prirode te ruralnih sredina. Ne vidim razlog da Hrvatska ne da svoj doprinos tome i da po nečemu budemo poznati u svijetu, kaže ambiciozni Palić.

Sustav ore kao printer

„Sustav i mehanizam na stroju se sastoji od tri zasebne jedinice koje uzajamnim radom obrađuju zemlju “kao printer”.Prednosti sustava su velike, počevši od energetske učinkovitosti, eko obrade, bio proizvoda,sustav je vrlo praktičan za transport te nepristupačne terene čini pristupačnima“, objašnjava ovaj momak iz zagrebačke Dubrave. Na pitanje a gdje je traktor i kako će se ovaj sustav praktično primjenjivati na njivi, kaže kako će biti težak oko 450 kg kao manji „smart“ koji će se moći postaviti na prikolicu i dovesti do bilo koje njive. Na njoj se on postavi, razvuku se sajle koje ga vuku, a razrađeni sustavu i mehanika i robotika će obavljati neku od radnji – bilo da se radi o oranju, tanjuranju, špricanju, sadnji i drugim poljoprivrednim radovima. Ono što je posebno zanimljivo, a što je najlakše ilustrirati običnom čitatelju, da će sustav funkcionirati poput autića na baterije, sa kojim će se upravljati daljinski i u komadu može raditi najmanje deset sati. Svi dijelovi su već na tržištu mogu se nabaviti, samo je potrebno sustav pametno složiti i usavršiti da ovo bude potpuno novi proizvod. 

Vidjet ćete kad krenemo raditi na njemu, sve smo već spremili za početak izrade samo da projekt prođe na IRI natječaju. Spremio smo i dio novca kako bi odmah krenuli u izradu sustava jer se kroz projekt novci vraćaju po fazama i točno su propisani prihvatljivi troškovi i koraci i tek se po realizaciji pojedinih faza novci isplaćuju iz EU fondova. Obzirom da smo prošli administrativnu kontrolu, te je uz moju inovaciju i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijeka vjerujem da ćemo pri bodovanju skupiti dovoljno da projekt bude prihvaćen, ugovor sklopljen i da krenemo“, kaže Palić.  

Poljoprivreda je nezaobilazan izvor proizvodnje hrane, a život poljoprivrednika je težak, ističe Palić, te dodaje kako bitnih poboljšanja u poljoprivredi nema već preko 50 godina. Obzirom da je nova Zajednička poljoprivredna politika EU usmjerena na očuvanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena ova se inovacija idealno uklapa u budućnost poljoprivrede u EU, posebice zato što će transport, energetska učinkovitost i automatizam poljoprivredniku olakšati život i uštedjeti novce budući da polje nije pri obradi zagađivano.

Sa njim se slaže i dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić.

„Podršku za realizaciju ove inovacije, odnosno ulasku u partnerski odnos za realizaciju i osiguravanje EU sredstava dali smo ovom IT stručnjaku jer smo nakon pregleda skica i razgovora s njim prepoznali ogroman pa usudio bih se reći i revolucionaran potencijal ovog sustava. Ja osobno i naši stručnjaci profesori sa Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljiv izvore energije bit ćemo  partner ovom mladom inovatoru i IT stručnjaku, odnosno kada dobije EU novce vršit ćemo monitoring nad projektom, kaže dekan Zmaić.

Od ideje do izrade prototipa proći će neko vrijeme i potrebno je provesti postupak kontrole i ispitivanja svih performansi u svim kontroliranim i nekontroliranim uvjetima. U svijetu ne postoji sličan sustav temeljen na digitalnim tehnologijama, modernim transformatorima i svim drugim karakteristika, a ono što cijelu ideju za inovaciju čini drugačijom je upravo to da je uz manje rada i manje trošenje energije moguće napraviti jako puno. Znate i sami da imamo sve manje raspoložive radne snage za rad u poljoprivredi, da imamo rascjepkane male posjede do kojih je ponekad teško doći jer su na brojnim lokacijama, a ovaj jednostavan, a ipak učinkovit sustav mogao bi olakšati rad i značajno smanjiti troškove proizvodnje“ kaže dekan Zmaić.

I njega kao i druge stručnjake posebno se dojmilo što se jedan mladi IT stručnjak upustio u inovaciju u poljoprivredi.

Mi imamo sve manje inovativnih tehnoloških rješenja. Poznato je da se slabo ulaže i istraživanje i razvoj i da su brojne naše industrije nestale. Kada bi ovu inovaciju izgurali do kraja i ona pokazala da ima potencijal za serijsku proizvodnju vjerujem da bi Hrvatska napravila jedan veliki korak u agro inovacijama i možda potaknula i druge mlade ljude da se upuste i razmišljanje o tehnološkim rješenjima za budućnosti, kaže Zmaić.

Budući da je u Hrvatskoj poljoprivredi sve manje mladih ljudi, da nam sela ostaju napuštena i prazna izuzetno je zanimljivo da se jedan mladi IT stručnjak rođen u Zagrebu (Dubrava), uopće zainteresirao da se bavi ovakvom revolucionarnom inovacijom s ogromnim potencijalom. No to nije jedini razlog zašto smo stali uz projekt. Mi u projektu vidimo zaista veliku potencijal i snagu. Kada odete na bilo koji svjetski sajam poljoprivredne mehanizacije u svijetu možete vidjeti sva čuda tehnike i tehnoloških rješenja kakvih kod nas u primjeni još nema. Sve je više mladih start up tvrtki koje se okreću poljoprivredi i osmišljavanju tehnoloških rješenja baziranih na digitalizaciji, robotici – dakle svemu onome što i ovaj sustav za obradu tla nudi, barem i skicama i ideji koja nam je izgledna i realna. Naravno, slijedi sad težak rad na izradi prototipa, provjerama na njivi i konkretizaciji svega. Mi tu nećemo podilaziti ideji i inovaciji, nego ćemo obavljati stroge kontrole, konzultirati se sa našim kolegama u svijetu i učiniti sve da ova inovacija postane svjetski hit. Slavonija kao poljoprivredna regija je zaslužila da bude prva na čijim će se njivama ovaj sustav dokazati, zaključuje Zmaić.

 

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Popularno