Povežite se sa nama

Vijesti

“ZPP ZA NAS” – SLOVENIJA: Slovenci 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine prodaju preko zadruga zato su uspješni

Miroslav Kuskunović

U sklopu projekta „Cap for Us“, Hrvatska poljoprivredna komora održala je u srijedu 19. svibnja 2021. drugu on line radionicu na kojoj su predstavnici iz Slovenije prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima, predstavnicima resornih institucija, saborskim zastupnicima, te drugim dionicima iz sektora poljoprivrede, svoja iskustva iz pčelarstva, uzgoj svinja, mljekarstva, uzgoja govedine i teletine, ali i kako Slovenija, na malom tržištu, uspješno razvija kratke lance opskrbe i potiče domaće potrošače da kupuju proizvode od lokalnih prozvođača.

Projektom „CAP for US“ kroz 4 radionice i završnu konferenciju prikazuju se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga. Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuto je na drugoj radionici.

„Cilj  projekta je doprinijeti promjeni negativnog razmišljanja o poljoprivredi i poljoprivrednoj politici, ukloniti barijere koje sprečavaju hrvatske poljoprivrednike da pređu na moderne tehnologije, zbog čega su nam važna iskustva drugih zemalja. Iz primjera slovenskih poljoprivrednika vidjeli smo kako je važna diverzifikacija proizvodnje, te da OPG mora osim glavne proizvodnje imati i dodatne djelatnosti kako bi ostvarivao još bolji i veći dohodak. Važna je i prodaja na kućnom pragu, prodaja kroz vlastite i susjedne turističke kapacitete, investiranje u energetske potencijale, kao dodanu vrijednost koji OPG-u kroz prodaju energije omogućuje bolju zaradu,  a nužno je i povezivanje sa drugim lokalnim proizvođačima kako bi se lakše došlo do lokalnih potrošača. Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnji mlijeka i pčelarstva, te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti ”, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović tijekom on line radionice.

Jakopović je posebno pohvalio ustroj i funkcioniranje slovenske Poljoprivredne komore u čijem sastavu je i Savjetodavna služba, a propisano članstvo i veliki broj djelatnika snažna su podrška proizvođačima zbog čega su oni sve bolje organizirani. Izjavio je kako bi Hrvatska trebala koristiti odlična iskustvo Slovenije u organizaciji Poljoprivredne Komore i Savjetodavne službe jer je to očito formula uspjeha u poljoprivredi.

 “Čak 63 posto mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju. U posljednje vrijeme domaća prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend. Ponosni smo i na naše pčelarstvo i kampanju koja je rezultiralia da je na inicijatvu Slovenije Svjetski dan pčela, 20. svibnja, bio rezultat široke diplomatske kampanje cijele Slovenije, izjavio je Roman Žveglič predsjednik Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije.

“Organiziranje komore počelo je prije više od 80 godina, a danas Poljoprivredno-šumarska komora Slovenije (KGZS) zastupa interese svojih članova i nudi im besplatnu pravnu, ekonomsku i tehničku pomoć. Članstvo je obvezno po zakonu. Imamo oko 104.000 članova pojedinaca i 1.800 poslovnih subjekata kao što su poljoprivredna poduzeća, obrtnici i društva s ograničenom odgovornošću. Komora je podijeljena u dva dijela. Jedan je predstavnički gdje članovi između sebe biraju svoje zastupnike, a drugi dio čini savjetodavna služba, što se pokazalo kao učinkovit model funkcioniranja”, objasnio je Anton Jagodič, savjetnik u Poljoprivredno-šumarskoj komori Slovenije. 

 Tijekom on line radionice prikazani su i pozitivni primjeri i prakse slovenskih poljoprivrednike koja imaju zaokruženu proizvodnju iz sektora stočarstva, pčelarstva, proizvodnje i prodaje mesa.

OPG Viktor i Andreja Jagodić

Na 25 kilometara od Ljubljane, nalazi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Poličarevih. Prije skoro 30 godina Viktor i Andreja Jagodić udružili su snage s dva imanja i njihov glavni proizvod su  mliječni proizvodi.  U staji imaju oko 50 grla, a u turnusu i 50 praščića i 400 kokoši. Obitelj u vlasništvu ima 52 hektara zemljišta, od čega je pola obradivih površina, a pola su šume. Na svom OPG-u proizvode gotovo svu hranu za stoku. Zanimljivost je i to što se griju na biomasu i tako brinu za okoliša, a već 11 godina imaju i  solarnu elektranu od 97 kilovata, a energiju prodaju na tržištu. Registrirani su i za prodaju svojih i proizvoda s okolnih OPG-ova, a u svojoj trgovini prodaju sokove, brašna, kekse, tjesteninu. Od svojih proizvoda potrošačima nude sir, skutu, jogurte, maslo, dimljene sireve, dok meso prodaju od listopada do travnja, pri čemu oko 70 posto prodaje je svježe mesa, a 30 posto prerade u kobasice, salame I druge prerađevine. Planiraju i dalje razvijati prodaju na kućnom pragu i više se povezivati s drugim OPG-ovima.

OPG Jazbec

Ovaj se OPG nalazi na pet kilometara od Sevnice u zaseoku Drožanje. Poljoprivrednik Jernej Jazbec preuzeo je poljoprivredno gospodarstvo prije 24 godine od svog oca uz pomoć sredstava Europske unije. Cijela obitelj sudjeluje u proizvodnji, a glavna djelatnost im je tov bikova.  Prije dvije godine izgradili su novu staju u kojoj je danas 120 grla. Bikove tove za stalnog otkupljivača Poljoprivrednu zadrugu Sevnica, s kojom surađuju 40 godina. Glavna djelatnost im je tov bikova, a trenutno ih tove 120, a kapacitet im je do 135. Njihovih je bikova  samo deset, a ostalo je uslužni tov za zadrugu. Na imanju imaju i kokoši, a Jernejova majka Majda ima i dopunsku djelatnost – pečenje kruha i kolača.

  Povezali smo se s Poljoprivrednom zadrugom Sevnica i dobili smo oznaku odabrana kvaliteta za meso i time imamo osigurani otkup. Od zadruge dobivamo u tov bikove i imamo 100 posto osiguran otkup. Mama ima i dopunsku djelatnost, pečenje kruha i kolača kod kuće. Proizvode prodajemo na tržnici Sevnica i trgovinama Poljoprivredne zadruge Sevnica.“, ističe Jernej Jazbec. Ovaj OPG je postavio u centru Sevnice i prvi jajomat, a u planu je I postavljanje jajomata u Krškom. Mladi poljoprivrednik ističe kako dobru cijenu postižu kvalitetom mesa, a ona dolazi prvenstveno s dobrom vlastitom stočnom hranom.  Obitelj razmišlja i o novim investicijama u solarne panele kako bi proizvodili električnu energiju za sebe i za tržište. 

Pčelarstvo Šolar

Obitelj Šolar nalazi se u naselju Strmca– između Rimskih Toplica i Laškog. Njihova pčelarska priča počela je 1982., kad je postavljena prva košnica. Snaha, mlada poljoprivrednica je prije četiri godine preuzela gospodarstvo, modernizirala ga, povećala proizvodnju meda i sačuvala sadržaje koji su postojali prije preuzimanja, a to su licitarstvo i apiturizam.

„Po obrazovanju sam diplomirani ekonomist i radila sam 12 godina kao knjigovođa. Tako sam krajem godine 2016. postala i službeno mlada poljoprivrednica. U tom projektu sam si zadala ciljeve. Četiri godine sam zaposlena u svom OPG-u, a u tri godine sam ostvarila sve postavljene ciljeve. Modernizirala sam prostorije i opremu, obrazovala sam se, usavršila u engleskom i informatici, obrazovala se za kušačicu meda te stekla mnoga znanja na području senzorike meda, proizvodnje različitih vrsta meda – jednom riječju EU sredstva su bila dobro upotrijebljena”, kaže  mlada poljoprivrednica Darja Šolar.

Obitelj trenutno ima sedam pčelinjaka na različitim lokacijama u okolici Laškog i mali kontejner kao prijevoznu jedinicu kojima love i druge pašnjake. Imaju oko 200 pčelinjih zajednica. I oni imaju solarnu elektranu koja im služi i za grijanje. Od meda rade i druge proizvode, a najpoznatiji su po medenjacima i to napravljenima po recepturi staroj više od 100 godina. Obitelj sama prodaje svoje proizvode, a imaju već dobro uhodane prodajne kanale i opskrbljuju medom lokalne vrtiće, škole u Laškom i drugim trgovinama. Prije korone pojavljivali su se na raznim loklanim prodajnim manifestacijama diljem Slovenije. Osim pčelarstva imaju i licitarstva i apiturizam. Priređuju degustacije, obilazak pčelinjaka, probanje medenjaka i medenih napitaka. Njihov medonosni vrt je namijenjen pčelama, ali tako osvješćuju i  posjetitelje, zatvorene skupine, obitelji i pojedince da u svojim vrtovima i na balkonima posade medonosne biljke.

POLJOPRIVRDA SLOVENIJE:

U Sloveniji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, ima ih 70.000 s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke. Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5.500 za proizvodnju mlijeka. Iako se broj mliječnih farmi unatrag par godina smanjuje, broj krava i količina mlijeka se povećavaju. Lani su tako prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije. Iznenađujući podatak je da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice trži preko zadruga. 

Slovenija je neto uvoznik za većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Višak vrijednosti u robnoj razmjeni u 2019. godini  je bio u mesu i proizvodima od živih životinja, pri čemu se ravnoteža u skupini živih životinja pogoršava. Veći deficit kao i prethodnih godina zabilježen je u mesu, povrću i hrani za životinje, deficit imaju u voću, mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i šećeru.

Posljednjih godina primjetan je pad negativnih utjecaja slovenske poljoprivrede na okoliš, što se odražava u racionalnijoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva. U 2019. godini povećane su  površinu poljoprivrednog zemljišta namijenjenih organskom uzgoju. Imali su gotovo 50 tisuću ha ( što je 10,3%  posto svih površina), a u strukturi dominiraju trajni travnjaci (81%).

Obujam stočarske proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima smanjio se za tri posto od 2010. do 2020. (sa 421.553 na 408.683 komada). Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom smanjio se za 23 posto u ovom desetljeću (sa 58.648 na 44.974). Postotak  poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom pao je sa 79 posto na 66 posto.

Ukupan broj goveda uzgojenih na farmama u 2020. godini bio je nešto veći (2010 godine 472.333 goveda, a 2020 bilo je 476.000 goveda). U odnosu na 2010. godinu, ukupan broj peradi uzgojene na farmama znatno se povećao za 44%, broj svinja bio je manji za 38% , ovaca za 17% i  koza za 21%.

Od 2010. do 2020. smanjio se i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave pojedinom stočarskom industrijom. U 2020. stočarstvom se bavilo 21% manje farmi nego 2010. (s 36.119 na 28.485).

Ulaskom Slovenije u EU promijenili su se vlasnički odnosi i tržišni kanali, pa Slovenija izvozi oko 27 posto prerađenog mlijeka. U Sloveniji se na razini mljekara promijenila vlasnička struktura nekih mljekara, koje su danas u stranom vlasništvu. Čak 63% mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju. U posljednje vrijeme domaća prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend.

SAMODOSTATNOST

Stope samodostatnosti, koje tijekom godina znatno fluktuiraju zbog promjena u obujmu proizvodnje i potrošnje, u 2019. bile su više nego u prethodnoj godini u žitaricama i povrću, dok su se smanjile u voću, krumpiru, mlijeku i medu. Kao i prethodne godine, domaća je proizvodnja bila veća od domaće potrošnje mlijeka (stopa samodostatnosti 127%), govedine (103%) i peradi (111%). Za sve ostale veće poljoprivredne proizvode domaća je proizvodnja bila niža od domaće potrošnje,

Slovenija je uložila puno vremena i novca u Zakon o promociji kroz koji promoviraju slovensku proizvodnju uz pomoć sheme Odabrana kvaliteta. Također podržavaju druge sheme kvalitete mjerama ruralnog razvoja, kao što su: organska proizvodnja i ulaganja u proizvodnju i preradu, promociju kratkih opskrbnih lanac i lokalnog tržišta.

PČELARSTVO

Proizvodnja meda jako oscilira i ima negativan trend. Tijekom posljednjih sedam godina dvije su berbe bile prosječne, dvije loše i tri katastrofalne. Najveći prinos bio je 2011. godine, kada je bila i posljednja zaista dobra berba, a godišnji je bilo gotovo 2.500 tona. U 2014. godini bilo je samo 470 tona meda, a prošle godine nešto manje od 1300 tona. Broj pčelara je oko 11.000, a pčelarstvo s oko 200.000 pčelinjih porodica. Potrošnja meda po stanovniku kreće se od 0,8 do 1,4 kg / godišnje.

Snažna kampanja započela je 2007. godine na inicijativu Slovenskog pčelarskog saveza pod sloganom “Jedan dan za doručak – među slovenskim pčelarima u slovenskim vrtićima”. Pčelari su vrtićima besplatno donirali med, djeci su predstavili svoj rad i značaj pčela za proizvodnju domaće hrane. Dječji vrtići, a ponegdje i osnovne škole dobili su oko 2000 kg meda za medeni doručak. Svrha kampanje je potaknuti djecu (kao i šire) na doručak ujutro i za doručak slovenski kruh, med, maslac, mlijeko i jabuku. Svjetski dan pčela, 20. svibnja, rezultat je široke diplomatske kampanje cijele Slovenije.

MEĐUNARODNA TRGOVINA

Vrijednost slovenskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posljednjih je godina iznosila preko 1,5 milijardi eura godišnje. Prema posljednjim podacima za 2020. godinu, struktura izvoza bila je sljedeća: najveći udio izvoza, sa 17,7%, ima stoka, meso i mesni proizvodi. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11,6 posto. Hrvatska je vrlo važan vanjskotrgovinski partner slovenske poljoprivrede i prehrambene industrije. Slovenija je 2019. treću godinu zaredom u Hrvatsku izvezla najviše vrijednosti (u iznosu od 332,5 milijuna eura), dok je Hrvatska bila druga najvažnija zemlja po uvozu (s vrijednošću uvoza od 338 milijuna eura ).

POLJOPRIVREDNA KOMORA

Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije na posljednjim izborima u rujnu 2020. imala je 104.621 članova fizičkih osoba i 1.671 člana pravnih osoba. KGZS je javnopravna komora, što znači da ju je država uspostavila zakonom, odredila njegovo obvezno članstvo i dodijelila određene ovlasti. Najvažnija javnopravna funkcija je sudjelovanje u postupcima normativne regulacije. Vlada i lokalne zajednice moraju od komore zatražiti mišljenje i stavove prilikom donošenja propisa. Jedino je komora reprezentativni partner Vlade. Komora ima 13 regionalnih jedinica.

Javna poljoprivredna savjetodavna služba (JSKS) djeluje u sklopu KGZS-a, a  u Sektoru za poljoprivredno savjetovanje i u 8 poljoprivrednih i šumarskih zavoda, gdje je oko  315 poljoprivrednih savjetnika. Terenski savjetnici raspoređeni su po cijeloj Sloveniji, tako da im poljoprivrednici imaju lakši pristup. Savjetujuju ih iz svih područja slovenske poljoprivrede, načina uzgoja, mjera zajedničke i slovenske poljoprivredne politike, a aktivni su i na polju suradnje i organizacije poljoprivrednika. Godine 2020. dali su 284.321 osobnih savjeta za 201.824 farmi.

Vijesti

Hoće li Hrvatska ostati bez domaćeg mlijeka?

Sektor stočarstva u Hrvatskoj suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti. Iako sektor koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali zbog rata u Ukrajini, ali i zbog posljedica korona krize. Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina od 2012. do 2021. godina, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda). Od 2018. godine broj goveda kontinuirano raste i razmjerno je stabilan, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesno govedarstvo 10 posto outputa), dok udjel stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada. Proizvodnja mlijeka nezaustavljivo pada, dok je kod mesnog govedarstva znatno stabilnija situacija i primjetna je  stagnacija.

Pokazuju to podaci iz analize o stanju u sektoru govedarstva, koju je u petak, 1. srpnja 2022. na brifing za novinare u Zagreb, prezentirala konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

„Najteže stanje je u proizvodnji mlijeka, a izuzetno je zabrinjavajuće što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom – točnije 48 posto. Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj – mljekarskoj industriji, izjavila je na prezentaciji konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.

Prema njezinim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630 farmi, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na manju proizvodnju mlijeka. Broj farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji je od 13.081 isporučitelja iz 2012. godini, pao na 3.768 na kraju 2021. Na životu je od nekadašnjeg broj proizvođača ostalo tek 28 posto farmi, dok 75 posto MPG-ova drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih MPG-ova drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji MPG-ovi bilježe pad po broju i veličini stada. Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. , uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja krava mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.

„Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava, pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u EU počele su se zatvarati male farme s nekoliko životinja, ali zadnjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih, nego i srednjih farmi. U proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao je s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo izgubili preko 40 posto muznih krava. U 2012. proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara mlijeka, au 2021. godini 511 milijuna litara mlijeka. To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kg mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što predstavlja pad od 28,8 posto, kazala je Blažić.

Stručnjaci Smartera ističu kako podatak koji govori da se samo oko 75 posto mlijeka, koje se proizvede isporučuje mljekarskoj industriji, pokazuje kako odnosi u vertikalnom lancu opskrbe nisu do kraja uređeni, a nije kvalitetno riješena ni organizacija otkupa.

Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu skoro 30 posto u odnosu na prosjek EU i ona također stagnira. U zemljama iz kojih najviše uvozimo mlijeko – Njemačkoj i Mađarskoj proizvodnja se  kreće oko 8.500 kg po kravi, dok je u Hrvatskoj 4.620 kg (manji za 45 posto). Suprotno proizvodnji mlijeka, potrošnja mlijeka raste te se troši preko 900 milijuna kg mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. godini uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, a izvoz mliječnih proizvoda iznosio je 94 milijuna eura.

U Smarteru naglašavaju kako sva ogromna izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu u konačnici  bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi zbog čega je potrebno realno sagledati situaciju i poduzeti hitne mjere oporavka. Ova situacija je izuzetno zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka što je nedopustivo.

„Prema našem mišljenju za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu. Svakom farmeru potrebno je osigurati od 1,5 do 2 ha po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i imali dodatni prihod od ratarskih proizvoda. Mliječne farme bi trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda. Uz to potrebna je i jaka savjetodavna služba kao potpora za uvođenje novih znanja i tehnologija, osiguranje značajnih sredstva za investicije u opremanje farmi suvremenim strojevima/robotima za mužnju te drugim digitalnim uređajima za upravljanje farmama, a proizvođačima je potrebna i edukacija iz farmskog managementa. Važno je i jačanje proizvođačkih organizacija kao i osiguranje primjene Mliječnog paketa kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom“, neka sa od rješenja koje je iznijela konzultantica Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera predlažu i da se obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka  na nivou prosjeka EU. U svibnju je cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj bila niža od prosjeka EU za 16,5 posto. Isto tako mljekarsku industriju treba osloboditi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima mlijeka, predlažu stručnjaci Smartera.

„U strategiji hrvatske poljoprivrede predstavljeni su ciljevi za mliječni sektor te cijeli niz aktivnosti kako ostvariti te ciljeve, ali te aktivnosti su i dalje usmjerene na potpore, a ne na rješavanje navedenih strukturnih nedostataka sektora. Stalno se gasi vatra i donose kratkoročna rješenja za brojne hitne situacije i otklanjanje štetnih posljedica, pri čemu se ne rješavaju glavni problemi ovog sektora“, zaključila je Zvjezdana Blažić u dijelu prezentacije vezano za proizvodnju mlijeka.

MESNO GOVEDARSTVO

Kada je riječ o proizvodnji mesa stručnjaci Smartera ističu kako je sektor mesnog govedarstva vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga. Gospodarski je važan jer stvara radna mjesta na ruralnom prostoru zbog geografskih i klimatskih uvjeta povoljnih za uzgoj goveda. Mesno govedarstvo sudjeluje s 10 posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a broj mesnih goveda razmjerno je postojan, ali samo zbog velikog uvoza teladi. Broj proizvođača  goveda je također u padu, a uzgojem mesnih goveda se bavi oko 70. 000 PG.

„Potrošnja goveđeg mesa je u padu. Proizvodnja goveđeg mesa oscilira od godine do godine, ali je pad manji – oko 8 posto, dok količinski i vrijednosno raste uvoz, a izvoz značajno fluktuira. Broj zaklanih goveda pao je za 5,5 posto od 2014. do 2019. godine uz velike godišnje oscilacije. Polovicu ukupne proizvodnje goveđeg mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza, a oko 30 posto teladi iz uvoza izvezeno je nakon tova na Bliski istok (Libanon) ili u Europsku uniju (Italija, Austrija)“ pokazuju podaci iz Smarterove analize. 

U Smarteru napominju kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu (značajnije u tovu junadi od sustava krava tele), dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost odnosno imaju nisku bruto maržu.U sustavu govedarske proizvodnje krava -tele proizvođači koji imaju zatvoreni proizvodni i reproduktivni sustav  ipak ostvaruju veću dodanu vrijednost.

„Proizvodno vezane potpore za tov junadi se odobravaju od 130 do 140 tisuća goveda u iznosu 700 kn/govedu (2020. godina) što je smanjene s ranijih 850 kuna. Proizvodno vezane potpore za krave dojilje (sustav krava tele) se odobravaju za 50.000 goveda u iznosu 1.050 kuna. Iako broj gospodarstava u sustavu krava tele značajno pada, broj grla se uspio zadržati na razini od 50.000, s tim da je potpora po grlu značajno rasla. Udio izravnih potpora u bruto dohotku u prosjeku iznosi oko 50 posto za PG-ove koji se bave tovom junadi. Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, to je djelomice potaknuto niskim prihodima, a ne prekomjernim izravnim plaćanjima jer su one niže od potpora poljoprivrednih proizvođača u većini EU zemalja. Naše je mišljenje da je ovo sektor koji ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal“, naglasila je Blažić. 

Smarter je Ministarstvu poljoprivrede predložio posebni program „RAZVOJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE REPUBLIKE HRVATSKE“koji ima ključni operativni cilj – povećanje teladi za tov, u svrhu smanjenje uvoza i osiguranja junećeg mesa za izvoz. Pilot projekt se predlaže provesti na području Banovine koja ima idealne uvjete za provođenje ovog programa te proizvođače koji mogu biti nositelji i savjetnici u provođenju Programa.

Pročitaj više

Vijesti

Poljoprivreda i proizvodnja hrane ključne sigurnosne politike

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Republici Hrvatskoj narasle su u svibnju ove godine  u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8%, dok su na godišnjoj razini cijene  hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2 posto. Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa cijena ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda. Prema analizi usporednih cijena hrane za travanj 2022. godine u odnosu na godinu dana ranije, koje redovito objavljuje Europska komisija, nema nijedna kategorije proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj koja nije zabilježila rast u odnosu na prošlu godinu. Podaci pokazuju da su na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj najviše rasle cijene ulja 27,6%, kruha i proizvoda na bazi žitarica gotovo 19%, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja 17%, mesa 11,8%, povrća 10,5%, šećera, džemova, konditorskih proizvoda 9,4%, te voća 6,8%.

Građani su sve više zabrinuti kako će uspjeti osigurati osnovne životne potrebe za hranom i energijom kad cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već prije izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućim nestašicama energenata, cijela Europska unija se bori s visokom inflacijom, a u takvim uvjetima je pitanje kuca li nam recesija na vrata.

„Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno umanjenje gospodarskih aktivnosti koje stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane. Unatoč takvim okolnostima stabilna opskrba hranom u Europskoj uniji još uvijek nije ugrožena, a stvarni rizik je da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može dodatno potaknuti cijene hrane do točke u kojoj one postaju nedostupne za najsiromašnije stanovnike Europske unije. Situacija je vrlo ozbiljna i danas se konačno shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika, zaključak je analize SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu. Pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem Europske unije, kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka. U nekim zemljama od inspekcijskih odjela već je zatraženo da pokažu popustljivost ako se alternativni sastojci odmah ne prikažu na naljepnicama proizvoda. Europska komisija je usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama Europske unije omogućila potporu pogođenim poduzećima te je uspostavila stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), kao dio svog plana za krizne situacije s hranom.

FoodDrink Europe smatra da europskim tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane, kao i ublažavanje regulatornih strogih pravila u označavanju hrane, službenim kontrolama hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine kako bi se nadomjestile one koje nedostaju (npr. suncokretovo ulje zamjena s palminim, kokosovim i sl.)

„Korištenje alternativnih sirovina znači promjenu popisa sastojaka na pakiranju, no vrijeme čekanja na novi materijal za pakiranje je nekoliko mjeseci. Promjena i testiranje novog recepta obično traje godinu dana, a sada to mora biti učinjeno u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko tjedana. Preformulacija proizvoda i prilagodba oznake sastojaka povećat će troškove, koji će se vjerojatno prenijeti na potrošače. U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu, pa je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama Europske unije mogu  koristiti  najniže stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu i privremeno dopustiti poljoprivrednicima korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar, biološku raznolikost, za proizvodnju hrane i hrane za životinje“, ističu u SMARTER-u.

Iako službenih podataka o proizvodnji, prodaji i narudžbama u sektoru poljoprivrede i hrane tijekom zadnja tri mjeseca još nema dovoljno, za sada je teško procjenjivati i govoriti o padu narudžbi. Uz redovnu opskrbu stanovništva, u Europskoj uniji se pojavila potreba osiguranja hrane za dodatnih nekoliko milijuna izbjeglica iz Ukrajine te stalne humanitarne pomoći koja se šalje u ratom zahvaćena područja.

„Već danas su zalihe nekih kritičnih sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane, poput suncokretovog ulja, pri kraju, a cijene naglo rastu. Suočene s rastućim ulaznim troškovima od pandemije COVID-19, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje znači da se mnoge europske tvrtke koje proizvode hranu i piće bore za nastavak proizvodnje, uz dodatno pogoršanu situaciju zbog rastućih troškova energije. U tim uvjetima nekoliko manjih i srednjih pa čak i većih prerađivača hrane diljem Europske unije zaustavilo je ili smanjilo svoju proizvodnju“, upozoravaju iz SMARTER-a.

Procjena stručnjaka SMARTER-a je kako je vrlo realna opcija da bi moglo doći do usporavanja poslovnih aktivnosti zbog svih naprijed navedenih poremećaja zbog čega se traže rješenja i predlaže donošenje cijelog niza mjera koje bi u kratkom roku omogućile tvrtkama da nastave proizvodnju. Na razini Europske unije donesen je i privremeni krizni okvir za odobravanje državnih potpora kako bi omogućio nastavak proizvodnje, naročito u malim i srednjim tvrtkama. Uz to se traži otklanjanje logističkih zapreka, uvođenje logističkih zelenih trka za kritične prehrambene proizvode.

„Od poljoprivrede i prehrambene industrije se traži, u uvjetima moguće prehrambene krize, da proizvede hrane što je više moguće, kako bi se nadomjestile isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se pokušava uključiti što više zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju, zamijeniti usjeve koji su bili namijenjeni ishrani stoke usjevima za ljudsku prehranu, što bi imalo direktan utjecaj na stočarski sektor i industriju mesa. Stalni su pritisci da se provedba dijela zelenih politika, koji se odnose na proizvodnju hrane, odgodi dok traju ovakve okolnosti“, zaključak je analize.

Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom, unatoč enormnom rastu ulaznih troškova. Povećanje cijena energije, gnojiva, hrane za životinje, ambalaže i plaća radnika utječu na gubitke, velike probleme s likvidnošću i novčanim tokovima te posebno pogađaju mala i srednja poduzeća u poljoprivredi i preradi hrane. Ovaj paket pomoći temelji se na mogućnosti da države članice donesu odluke i preusmjere 5% svog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje od 2021. do 2022. godine za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika. Odabrani poljoprivrednici(obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poduzeća) koji su najviše pogođeni krizom mogli bi dobiti 15.000 eura, a  poduzeća u preradi hrane do 100.000 eura. Uplate se trebaju izvršiti najkasnije do 15. listopada 2023. godine, a države članice moraju donijeti izmjene i dopune svog Programa ruralnog razvoja.

„Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede od početka COVID-19 krize je odobravalo iz državnog proračuna i sredstava Zajedničke poljoprivredne politike razne pakete pomoći gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna. Vjerujemo da će se što prije, sukladno paketu pomoći Europske komisije, pripremiti izvanredna potpora za poljoprivrednike i prerađivače koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja. O tome koliko će biti brzi i efikasni ti paketi pomoći prvenstveno sada ovisi jesenska sjetva ozimih kultura, ali i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu, zaključuju u SMARTER-u.

Pročitaj više

Vijesti

HPK: Bioekonomija stvara 657 milijardi eura dodane vrijednosti u EU

Autor: Miroslav Kuskunović

U Europskoj uniji čak je 17,4 milijuna ljudi zaposleno je u sektorima koji imaju dodir s bioekonomijom, a ukupno bioekonomija stvara oko 657 milijardi eura dodane vrijednost EU gospodarstva. Dodana vrijednost po zaposlenom u biogospodarstvu Hrvatske, prema procjeni iznosi između 18.000 i 20.000 eura po zaposlenom, dok čak 38 posto dodane vrijednosti bioekonomije se ostvari u sektoru proizvodnje hrane, pića i duhana, 32 posto u poljoprivredi, te oko 9 posto u proizvodnja od drva i proizvodnji namještaj. Istaknuto je to na dvodnevnoj radionici „Lanci vrijednosti u bioekonomiji“, koji su u Osijeku zajednički organizirali Osječko- baranjska županija, Hrvatska poljoprivredna komora i Energetski institut Hrvoje Požar.

U mapiranju potencijala rasta kroz tranziciju na kružnu i održivu bioekonomiju, kroz BIOEASTsUP projekt, teritorijalni kapital Panonske Hrvatske se istaknuo kao najperspektivniji, s bazom znanja u Osječko-baranjskoj županiji kao nositelja razvoja zelene tranzicije. Ambicija Europske unije da postane klimatski neutralna do 2050., daje posebnu priliku poljoprivrednim proizvođačima i industriji kako da se kroz prilagodbu ali i energetsku neovisnost mogu otvoriti brojne mogućnosti našim poljoprivrednim proizvođačima. Iz tog razloga, cilj ove radionice bio je da se prikažu konkretne mogućnosti razvoja bioekonomije kroz kaskadno korištenje biomase, razvoj vrijednosnih lanaca i financiranje u okviru dostupnih fondova kako bi se osnažila konkurentnost poljoprivredne i šumarske proizvodnje.

„Hrvatska bi Vlada uskoro trebala donijeti odluku o početku izrade Strategije biogospodarstva, a njom će se definirati okvirni obuhvat strategije, razdoblje za koje se donosi, a definirati će se i tijela  državne uprave koja će sudjelovati u izradi nacrta Strategije biogospodarstva. Donošenje odluke o osnivanju povjerenstva za izradu Strategije biogospodarstva se očekuje u rujnu ili listopadu“, izjavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Strategija bi trebala definirati kako osigurati prehrambenu sigurnost, održivo upravljati prirodnim resursima, smanjiti ovisnost o neobnovljivim resursima, smanjiti utjecaj na klimatske promjene i povećati prilagodbu na klimatske promjene, te povećati konkurentnost EU i stvoriti nova radna mjesta. Tema biogospodarstva obuhvaćena je već sada u RH u strateškim dokumentima iz različitih područja (istraživanja, energetika, klima, poljoprivreda), ali  i kroz lokalne i regionalne inicijative (LAG-ovi, ova radionica), malo i srednje poduzetništvo, istraživački projekti, javno financiranje iz različitih fondova.

„Zbog covid krize, rasta cijena u cijelom lancu proizvodnje hrane te rata u Ukrajini, usmjerenost na korištenje biomase za proizvodnju energije je od izuzetnog značaja za poljoprivredne proizvođače koji na ovaj način mogu povećati svoj dohodak i prihode. Vjerujemo da će i kroz različite EU projekte poljoprivrednicima biti osigurana obilna sredstva ta proizvodnju energije iz biomase te da će imati koriste u budućem razvoju svojih gospodarstava“, kazao je Mato Brlošić član UO Hrvatske poljoprivredne komore.

„Stručnjaci iz područja bioekonomije se slažu kako su narušeni lanci opskrbe zbog COVID i rata u Ukrajini, kao i rast cijena energenata, rast cijena sirovina i gotovih roba te narušena prehrambena sigurnost čak i u razvijenim zemljama svijeta nešto što otežava razvoj ovog profitabilnog sektora, no ipak vjeruju kako je ovako veliki izazov ujedno i prilika za bioekonomiju“, izjavio je dožupan Osječko-baranjske županije, Josip Miletić.

“Kroz kružnu ekonomiju moguće je povećati prihode i do 100% primarnog proizvoda, te smanjiti rizik ovisnosti o primarnom proizvodu. Klimatske promjene povećavaju rizik prinosa, povećavaju cijenu proizvodnje, a kupci su danas spremni platiti do 29,5% više za proizvod od proizvođača koji se aktivno uključio u održivost i zdravlje planeta. Čak 63% milenijalaca je spremno platiti više za održivi proizvod, dok će 33% milenijalaca izabrati radije održivi proizvod od alternative. Najviše kupaca koji će odabrati radije održivi proizvod dolazi iz: Austrije (42%), Italije (41%), Španjolske (35%), Njemačke (34 posto)”, izjavila je Biljana Kulišić iz EI Hrvoje Požar.

 „Poljoprivredna biomasa je lokalno dostupan i značajan resurs, ali ipak nedovoljno istražen i iskorišten energent. Zelena energetska zadruga (ZEZ) kao partner u AgroBioHeat projektu ima za cilj pokrenuti implementaciju poboljšanih i tržišno spremnih rješenja upotrebe poljoprivredne biomase za grijanje u Europi s partnerima projekta.  Iskorištavanjem energije iz biomase možemo doprinijeti postizanju europskih energetskih i klimatskih ciljeva, i u isto vrijeme promicati ruralni razvoj i kružnu ekonomiju. Prema istraživanju koje smo sproveli na 900 hrvatskih građana u ožujku 2021.g., 70-ak posto ih prepoznaje i pozitivno percipira agrobiomasu kao izvor energije, a dok je ipak svega 4% koristi“, istaknula je  voditeljica projekta Agrobioheat Lucija Nađ iz Zelene energetske zadruge (ZEZ).

Bioekonomija je alat u borbi protiv demografskih promjena. Dunavska regija susreće se s velikim sociološkim promjenama, naročito vezanih uz demografske promjene. Mladi napuštaju ruralna područja zbog boljih mogućnosti zapošljavanja u urbanim sredinama. Za oživljavanje ruralnih područja i aktiviranje potencijala potreban je pristup koji uključuje participativno upravljanje i aktivaciju institucionalnih kapaciteta, kazala je Ana Dijan, Project Manager CROATIAN WOOD CLUSTER. Ona dodaje kako se u tom procesu koncept kružne bioekonomije koristi kao alat koji može poduprijeti regionalni razvoj, odnosno osigurati tranziciju gospodarstva koje je temeljeno na fosilnim gorivima, prema gospodarstvu koje koristi biološke resurse u održivoj proizvodnji. Dugoročni cilj je unaprijediti socio-ekonomski status regija, doprinijeti zaštiti okoliša, klime i resursa, kao i unaprijediti daljnji razvoj ruralnih područja.

Za uspješnost cijelog procesa potrebno je uključiti sve interesne skupine, zainteresiranu javnost, akademsku zajednicu, predstavnike industrije te donositelje odluka koji do rješenja trebaju doći formirajući novi ekosistem koji će zajednički donositi odluke i osmišljavati projekte kroz suradnju ruralnih i urbanih područja te uzimajući u obzir načela kružne bioekonomije, zaključeno je na radionici.

 

Pročitaj više

Popularno