Nekategorizirano

KAKVA ĆE BITI HRVATSKA POLJOPRIVREDA DO KRAJA DESETLJEĆA?

Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je prijedlog Strateškog plana ZPP za Republiku Hrvatsku te ga do kraja godine šalje u Europsku komisiju. Tijekom 2022 godine će trajati usuglašavanje s Europskom Komisijom i nadamo se da ima još mjesta za nužna poboljšanja i prilagodbu ovog plana potrebama hrvatske poljoprivrede.

Smarter specijalizirana konzultantska tvrtka za poljoprivredu i prehrambenu industriju još je 2018 godine izradila prijedlog Strategije hrvatske poljoprivrede – Strategija Zaokreta do 2030. godine i utvrdili smo osnovni cilj poljoprivredne politike RH. Prema našoj strategiji poljoprivreda Republike Hrvatske bi do 2030. godine trebala rasti za 14 milijardi kuna te bi ukupna vrijednost proizvodnje trebala dosegnuti 30 milijardi kuna. Dvije središnje osovine tog rasta trebale bi biti postizanje samodostatnosti i podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda.

„Podizanjem samodostatnosti na viši stupanj poljoprivreda Republike Hrvatske može do 2025. godine rasti za 8 milijardi kuna, a planirano je i nužno podizanje proizvodnje konkurentnog poljoprivrednog proizvoda za izvoz, čime će vrijednost do 2030. godine porasti za dodatnih 6 milijardi kuna. Planirana su i potrebna investicijska ulaganja u hrvatsku poljoprivredu za nešto više od 600 milijuna eura u prve tri godine provođenja Strategije Zaokreta hrvatske poljoprivrede uz ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanje i obrazovanje i druge mjere kroz ZPP, ali i druge fondove Europske unije“, napominju stručnjaci Smartera.

Ministarstvo poljoprivrede 2020. godine u svojoj je predloženoj Strategiji hrvatske poljoprivrede „Više od farme“, koju je izradilo nakon analiza stanja Svjetske banke, utvrdilo je također da će hrvatska poljoprivreda do 2030. godine narasti na 30 milijardi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Kada je objavljen financijski paket koji je u novom višegodišnjem Programskom razdoblju Europske unije osiguran za hrvatsku poljoprivredu, ne bismo uopće trebali imati dileme da su stvorene pretpostavke za osiguranje zacrtanih, odnosno planiranih strateških ciljeva. Dapače, za razdoblje od 2021. do 2027. godine u hrvatsku poljoprivredu samo iz fondova Europske unije treba biti uplaćeno iz proračuna Europske unije 5,17 milijardi eura, višestruko više nego potrebnih 600 milijuna eura investicijskih sredstava.

No, jeli to baš tako?

Hrvatska, kao i sve zemlje Europske unije, sad je u završnoj fazi izrade Strateškog plan ZPP za RH koji je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje, kojim se određuju financijske omotnice, mjere i

intervencije koje će se provoditi te kako će se usmjeriti financijska sredstva za poljoprivredu. Ovaj će plan u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.

U Strateškom planu u dijelu koji se odnosi na Program ruralnog razvoja od ukupno 3,42 milijarde eura, za investicije u poljoprivredi je namijenjeno 9,95 posto, odnosno 340 milijuna eura za cijelo petogodišnje razdoblje.

U Programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine samo iz mjera ruralnog razvoja za investicije (Mjera 4. i Mjera 6.) direktno namijenjene za poljoprivredu bilo je odobreno 644.806.046,77 eura, a ukupno do sada isplaćeno 437.015.181,36 eura, ali iskazane potrebe za investiranjem u poljoprivredi, kroz zahtjeve za investicijsku potporu, bile su višestruko veće i iznosile su preko 2,18 milijardi eura.

Podizanje konkurentnosti i proizvodnosti ne može se postići s tako niskim ulaganjima u investicije i razvoj. Zato je upitno mogu li se s tako planiranim iznosom investicija postići ciljevi Strateškog plana poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030. godine. Zašto se u Strateškom planu planiraju tako niska investicijska sredstva veliko je pitanje. Odgovor u najvećoj mjeri leži u samoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici o kojoj se u Bruxellesu raspravljalo zadnje tri godine i koja je još više postala „zelena i ruralna“, a sve manje orijentirana na proizvodnju, naglašavaju u Smarteru.

Hrvatska poljoprivreda po svim izračunima i pokazateljima, najviše zaostaje u produktivnosti i konkurentnosti, dok kod okolišno-klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom Republike Hrvatske ostvaruje bolje rezultate (kod bioraznolikosti, emisije stakleničkih plinova, upotrebe pesticida, mineralnih gnojiva).Ruralna područja se pak suočavaju se s negativnim demografskih kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture.

Stručnjaci Smartera smatraju da će se samo povećanjem poljoprivrede proizvodnje, povećanjem dohotka koji poljoprivrednici ostvaruju, stabilnim prihodima i stabilnim radnim mjestima u poljoprivredi otvoriti mogućnost da se zaustave negativni demografski trendovi. Ako stanovnici budu mogli dobro živjeti od svog rada u poljoprivredi onda neće napuštati ruralne prostore. Teško da će izgradnja komunalne infrastrukture, utjecati na odluku o ostanku na ruralnim prostorima. Ljudi trebaju posao, radna mjesta, pristojne i stabilne prihode iz poljoprivrede i drugih ruralnih djelatnosti.

Poljoprivrednici očekuju da će Strateški plan uvažiti sve potrebe najvažnijih sektora poljoprivrede te da će se kroz njega kvalitetno planiranim mjerama odrediti smjer poljoprivrede u periodu od 2023. do 2027. godine, s ciljem da se poveća produktivnost i konkurentnost kako bi se ostvario plan podizanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih preko 19 milijardi kuna na planiranih 30 milijardi HRK do 2030. godine. Dionici u poljoprivrednom sektoru u najvećem dijelu se slažu kako je Ministarstvo poljoprivrede uložilo napore da bi se udovoljilo svim potrebama ključnih sektora te da se buduće mjere usmjere na one sektore koji mogu biti poluga razvoja poljoprivrede u idućem Programskom razdoblju.

Na brojnim konzultacijama s ključnim igračima iz sektora izražene su i brojne dileme, a među tri ključne teme o kojima se intenzivno raspravljalo su dizajniranje eko sheme za poljoprivrednike, kako će se rasporediti sredstva za proizvodno vezane potpore te kolika će se sredstva izdvojiti za investicije u poljoprivrednu proizvodnju, ali i u preradu poljoprivrednih proizvoda.

Hoće li sredstva biti dobro i pravedno raspoređena?

Stručnjaci Smartera vjeruju kako se Strateški plan može još bolje prilagoditi potrebama proizvodnje, posebice kada je riječ o investicijama. Očekuje se da će se i tijekom 2022. godine kada će se Strateški plan usuglašavati sa Europskom komisijom, moći utjecati te definirati i prilagoditi pojedine mjere, oko kojih sada postoje različita razmišljanja, odnosno da do kraja iduće godine Republika Hrvatska može dobiti kvalitetan Strateški plan distribucije novca Europske unije.

Pred cijelim sektorom stoje mnoga teška pitanja i odgovori na njih nisu do kraja definirani prezentiranim Strateškim planom:

Kako postići komplementarnost između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi, uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene?

Kako ostvariti vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2030. godini u iznosu od 30 milijardi kuna uz povećanje stočnog fonda – govedarstvo i svinjogojstvo, uz smanjenje stakleničkih plinova?

Kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva?

Gdje i kako povećati organsku proizvodnju?

Uvjereni smo da sredstava ima dovoljno, ali ih treba jako dobro, pametno, racionalno i učinkovito rasporediti da bi mogli reći da će Hrvatska do kraja ovog desetljeća imati konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju.

„Ako se u potpunosti želi ostvariti potencijal poljoprivredno-prehrambenog sektora na nacionalno gospodarstvo, bilo bi važno poboljšanje svih faktora produktivnosti u poljoprivredi i u integraciji vrijednosnog lanca. Poboljšanje produktivnosti znači povećanje prinosa i smanjenje troškova, povećanje vrijednosti proizvodnje po jedinici rada. Rast produktivnosti, nadalje, može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene kako primarnih, tako i prerađenih proizvoda te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, istovremeno stvarajući gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja. Produktivnost, uopće, utječe na životni standard i na blagostanje u društvu te u pravilu povećava ukupni nacionalni dohodak i dohodak onih koji sudjeluju u raspodjeli novostvorene vrijednosti. Za to su nam najvažnije mjere ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, investicije te u tom smjeru predloženi Strateški plan treba daljnju prilagodbu“, zaključak je Smartera.

Povezane teme:Featured

Slijedi

U RH godišnje nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane – cilj je do 2028. smanjiti otpad od hrane za 30 posto

Ne propustite

Proizvodnja kukuruza najbolja u zadnjih 10 godina

kombinat

Pročitaj više

Komentiraj

Nekategorizirano

Dvadesetak proizvođača promovira i nudi najbolje proizvode sa oznakom Plavi ceker

Tradicionalna 3. manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je danas 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb – Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.

Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima – bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

„Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr.”, ističu iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Iz Grada Zagreba naglašavaju kako ovogodišnje izdanje manifestacije Adventski ceker u Supernovi u Buzinu okuplja impresivnu paletu domaćih proizvođača iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine.
Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći vrhunske prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz dugogodišnje obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.

„Uvjereni smo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode sve više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. I to je jedan od način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Smatramo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva, naglasili su na otvorenju predstavnici Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje grada Zagreba.
Zajedničko svim izlagačima jest naglasak na domaću proizvodnju, kratke lance opskrbe i očuvanje lokalnih tradicija, što Adventski ceker u Supernovi Buzin potvrđuje kao mjesto susreta potrošača i proizvođača koji iza svojih proizvoda stoje imenom, obitelji i dugogodišnjim radom. Manifestacija je tako i ove godine više od sajma – ona je presjek hrvatske male proizvodnje u blagdanskom ruhu.
A to potvrđuju i izlagači na ovogodišnjem Adventskom cekeru.

Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda.
„ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda čak 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode
certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.

Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker
kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana.

Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u Blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Osim certifikatom ekološkog proizvoda, kvalitetu su potvrdili i osvajanjem niza priznanja na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode.

Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pročitaj više

Nekategorizirano

Kupnja domaćih proizvoda za Blagdane, kroz kratke lance opskrbe najveća podrška domaćoj poljoprivredi

Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje organizira tradicionalnu 3. manifestaciju „Adventski ceker“, koja će se i ove godine održati od 20. do 24. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu.

Na manifestaciji će sudjelovati dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ekoloških proizvođača i proizvođača s oznakom „Plavi ceker“.

“Ovom manifestacijom želimo pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr. ”, priopćeno je iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

Grad Zagreb, u sklopu svojih brojnih aktivnosti promocije domaće poljoprivredne proizvodnje i podizanja svijesti o potrebi veće kupnje domaćih proizvoda, poziva i ove godine hrvatske potrošače da u prosincu, mjesecu najveće potrošnje, obrate pozornost da kupuju domaće proizvode kroz kratke lance opskrbe. Na ovaj način šalje se jasna poruku kako je zaštita domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane jedino moguća uz veću svijest o potrošnji i kupnji domaće hrane. U sklopu promocije domaće poljoprivrede, Grad Zagreb ujedno daje i podršku svim pozitivnim primjerima iz prakse koji potiču na potrošnju domaćih proizvoda.

„Vjerujemo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. To je jedini način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Vjerujemo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Svaki uloženi euro u kupnju domaćih proizvoda multiplicira učinak na rast i razvoj hrvatske poljoprivrede i gospodarstva“, ističu iz Grada Zagreba.

Manifestaciju Adventski ceker će pratiti i glazbeni program, a u subotu 20. prosinca 2025. održati će se edukativni program, bojenje licitarskih srca, kulturno umjetnički program (folklorni nastupi dječjih sekcija) te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

ŠTO JE PLAVI CEKER:

„Plavi ceker“ je OZNAKA – namijenjena označavanju, isticanju i promociji najkvalitetnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda proizvedenih na području Republike Hrvatske kao što su med, sirupi, sokovi, džemovi, pekmezi, sirevi, suhomesnati proizvodi itd. Grad Zagreb ovim projektom želi pomoći malim i srednjim proizvođačima u plasmanu njihovih visokokvalitetnih proizvoda na zagrebačko tržište što je vidljivo iz slogana: „ Od hrvatskog polja do zagrebačkog stola – jamči Zagreb“.

Isto tako „Plavi ceker“ jamči potrošaču da se radi o domaćem, kvalitetnom, visokovrijednom i provjerenom proizvodu. Proizvođači koji žele steći oznaku „Plavi ceker“ za svoje proizvode, javljaju se na javni poziv koji objavljuje Grad Zagreb. Svi prijavljeni proizvodi putem javnog poziva podliježu senzorskoj procjeni i fizikalno kemijskoj analizi u akreditiranim laboratorijima. Ukoliko zadovolje sve kriterije propisane Pravilnikom dodjeljuje im se oznaka „Plavi ceker“. Troškove analiza snosi Grad Zagreb.

Krajem 2019. godine objavljen je prvi javni poziv za dodjelu oznake „Plavi ceker“, a danas imamo 65 proizvođača koji su stekli oznaku Plavi ceker za ukupno 145 proizvoda.

Pročitaj više

Nekategorizirano

PZ JabukaHR: MODERNA SKLADIŠTA I UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA JEDINI JE NAČIN ZA OPSTANAK PROIZVODNJE JABUKA U RH

Hrvatska proizvodnja jabuka ima budućnosti jer smo se svih ovih godina, unatoč teškim tržišnim okolnostima i sve češćim klimatskim promjenama uspjeli oduprijeti izazovima koji su bili pred nama. Upravo je u tijeku ovogodišnja sezona berbe jabuka, s kojom smo zadovoljni, jer nam vremenske prilike, u vrijeme berbe, idu na ruku. Budućnosti hrvatske proizvodnje jabuka ovisit će o dovršetku započete realizacije izgradnje skladišnih kapaciteta, koja se financira bespovratnim sredstvima iz NPOO-a.

Jedan od načina opstanka i razvoja proizvodnje jabuka je i još bolja horizontalna i vertikalna organizacija proizvođača, posebice kroz udruživanje u Proizvođačke organizacije, koje su se proteklih godina pokazale kao najotpornije u izazovnoj tržišnoj utakmici. Zaključak je to stručne rasprave sa poljoprivrednim novinarima, koju je povodom 20. listopada – Svjetskog dana jabuka u Križu organizirala PZ JabukaHR, najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj.

PZ JabukaHR organizacija je istaknutih proizvođača jabuke u Hrvatskoj, koja svoje proizvode plasira na domaće i inozemna tržišta, a okuplja preko 30 proizvođača jabuka (članova i pridruženih članova)sa godišnjim prinosima između 10 i 12 tisuća tona, od čega glavnina, kao svježi proizvod ili prerađevine, završi na domaćem tržištu – na policama gotovo svih trgovačkih lanaca.

Luka Cvitan upravitelj PZ JabukaHR novinarima je tijekom obilaska gradilišta, povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuka, u Poslovnoj zoni Križ, objasnio kako je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće društvu Jabuka LDC d.o.o., osnovanom od strane i u većinskom vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko 23 milijuna eura plus PDV, a objekt će se prostirati na 16.000 m2.

„Finalizacija LDC-a očekuje se u ljeto iduće godine, kada ćemo primiti prve količine jabuka. Projektom je predviđena izgradnja hladnjače kapaciteta 6.700 tona sa različitim kapacitetima komora za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje jabuka, čime će se zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe tržišta po pitanju sortiranja i konfekcioniranja, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok i dr. Bitno je naglasiti da je ovaj objekt projektiran po najvišim DNSH i ekološkim standardima te da je u okviru projekta predviđeno i postavljanje fotonaponske centrale kapaciteta 500 kWh čime će se osigurati glavnina potrebe za električnom energijom. Ponovno bi istaknuli da su jabuke domaćih proizvođača, okupljenih u PZ JabukaHR, prvi poljoprivredno-prehrambeni proizvod označen znakom „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja krajnjem kupcu, na jasan i nedvosmislen način, garantira da je riječ o proizvodu koji je proizveden zaista tamo gdje je to u deklaraciji i navedeno, da udovoljava najvišim tržišnim standardima i da iza njega stoji sljedivost tijekom cijeloga proizvodnog procesa.“, kazao je Cvitan.

Ovo je, inače, do sada drugi logističko-distributivni centar financiran bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. Prva sredstva dodijeljena su prošle godine Osječko-baranjskoj županiji prilikom izgradnje regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Natječaj je još uvijek otvoren i postoji još nekoliko planova izgradnje LDC-a iz ovog programa.

„Mi u PZ JabukaHR pozdravljamo sve projekte kojima su nositelji proizvođačke organizacije, ali i inicijativu svih onih koji se u budućnosti žele pridružiti našoj ili nekoj drugoj proizvođačkoj organizacija jer smatramo to najboljim načinom ojačavanja pozicije primarnih proizvođača. Zajednički možemo potaknuti i nove proizvođače da se okrenu proizvodnji jabuka i drugih voćnih vrsta. Sredstva koja je usmjerila država za izgradnju skladišnih kapaciteta od iznimne su važnosti za proizvodnju, zbog čega vjerujemo da ćemo u budućnosti biti još snažniji i konkurentniji“, ističu u ovoj proizvođačkoj organizaciji.

Izgradnja potrebne infrastrukture temeljni je preduvjet održive proizvodnje za koju želimo da je produktivna, konkurentna i otporna. Za skladištenja jabuka u Hrvatskoj,tzv. ULO komora, danas ima u Hrvatskoj oko 40 000 tona i to je za trenutne potrebe proizvodnje konzumne jabuke, tijekom cijele godina uglavnom dostatno. Ti skladišni kapaciteti su uglavnom izgrađeni prije 20- tak godina i u većini slučajeva u vlasništvu su trgovačkih društava koja se bave otkupom i prodajom odnosno nisu u vlasništvu i gospodarenju proizvođača.

„Nažalost infrastruktura logistike, tehnologija sortiranja,kalibriranja i pakiranja u tim skladišnim kapacitetima nije tehnološki zadovoljavajuća da se mogu zadovoljiti potrebe prema trgovačkim kućama, koje su iz dana u dan sve zahtjevnije po pitanju dinamika isporuke, vrsta pakiranja i općenito komercijalnih zahtjeva, koje diktira tržište. Pozitivne pomake na tim poljima očekujemo nakon završetka svih intervencija iz Nacionalnog programa oporavaka i otpornosti te stavljanja u funkciju logističkih centara koji će biti na raspolaganju samim proizvođačima. Proizvođači će sami odlučivati o upravljanju LDC-ima, pa vjerujemo da će se situacija u domaćem voćarstvu ipak razvijati sve više u korist domaćih voćara i hrvatskih potrošača“, zaključuje Luka Cvitan.

Pročitaj više