Povežite se sa nama

Vijesti

Natječaji za državnu zemlju novi kamen spoticanja na hrvatskom selu

Od početka 2023. godine očekuje se početak raspisivanje natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u velikom broju općina i gradova diljem Hrvatske. Nakon pet godina, od kad je nadležnost za dodjelu zemlje prenijeta na općine i gradove, stekli su se uvjeti da se krene s masovnijom objavom natječaja i dodjelom državne zemlje u zakup. Posljednjih dana javnost je doznala o raspisivanju pojedinih natječaja te donošenja odluke o dodjeli poljoprivrednog zemljišta u
zakup koji su izazvali veliku buru, nevjericu i nezadovoljstvo kod velikog broja poljoprivrednih proizvođača. Stočari su shvatili da su u nepovoljnoj poziciji, dok su dugogodišnji zakupci, uredni posjednici, počeli gubiti poljoprivredno zemljište koje su godinama obrađivali, ulagali u njega i brinuli o kvaliteti, a na temelju te zemlje dobivali i potpore iz fonda ruralnog razvoja, kao i kredite banaka, koje sada treba vraćati, ali možda bez nužnog poljoprivrednog potencijala.


Konzultantska tvrtka SMARTER analizirala je sve novine koje će stupiti na snagu, a generalni je zaključak kako je hitno potrebno da se svi poljoprivredni proizvođači krenu kvalitetno pripremati za nove natječaje. Važno je da se na vrijeme prikupi sva moguću dokumentacija (koja nije tako mala) te da se za svaku katastarsku česticu ili proizvodno tehničku cjelinu pripremi Gospodarski program.
Nužno je natječajima pristupiti ozbiljno i promišljeno jer i najmanji propust u dostavljenoj dokumentacije može dugogodišnji trud u proizvodnji u jednom trenu dovesti do potpunog kolapsa proizvodnje i života. Ovih smo dana u medijima svjedočili jednom takvom primjeru gdje je u općini Čađavica jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih proizvođača mlijeka, Branko Karamarković, ostao bez zemlje, odnosno na vlastitoj koži je osjetio svu nepravdu i nerazumijevanje institucija na koji način pravedno provesti zakone i propise te pritom zaštiti dobre proizvođače.
Podsjećamo kako je još u veljači 2018. godine donijet Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je nadležnost za dodjelu, s Agencije za poljoprivredno zemljište, prenesen na jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj Zakon je izazvao brojne kritike i prijepore, i kod JLS, i kod poljoprivrednih proizvođača, a temeljem tog Zakona se vrlo malo raspolagalo poljoprivrednim zemljište. U svibnju 2022. godine su donijete izmjene i dopune Zakona, a tijekom rujna i listopada 2022. godine i brojni provedbeni pravilnici. U razdoblju od 2019. do 2022. godine donijete su tri izmjene i dopune Zakona, dvije uredbe i 19 Pravilnika vezano uz legislativu poljoprivrednog zemljišta.


„Situacija sa zakupom poljoprivrednog zemljišta postaje sve kompliciranija. Brojne općine i gradovi godinama nisu provodili natječaje za zakup, a proizvođači su zemlju koristili temeljem kratkoročnih ugovora ili tzv. „potvrda“ ,koje su sada, zbog isteka vremena na koje su dane, prestale važiti te posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje. Na terenu su sve češće kontrole poljoprivrednih inspektora koji im izriču kazne, budući da je Zakon izričito propisao da korištenje
državnog poljoprivrednog zemljišta bez valjanje pravne osnove, nije dopušteno. Potvrda ili čak i Ugovor o zakupu ističu brojnim poljoprivrednicima, dok s druge strane natječaji za dodjelu zemlje nisu raspisani ili ako jesu, trajat će dugo dok se cijeli postupak okonča. Zato se postavlja pitanje što da rade poljoprivredni proizvođači u ovom pravnom vakuumu? Da li da siju i obrađuju zemlju koju trenutno koriste, ali „bez valjane pravne osnove“ i zbog toga plaćaju kazne ili čekaju da ih se „deložira?“, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju.


Naša je procjena da će od raspisivanja pojedinih natječaja trebati proći dosta vremena da se provede cjelokupna komplicirana procedura. Zato ovih dana na hrvatskim selima vlada ogromna nervoza, strah i nevjerica, ne zna se što će sutra biti i tko će moći koristiti zemlju koju sada ima u posjedu. 
Pojedini poljoprivrednici su možda i godinama obrađivali i ulagali ogromna sredstva u zakupljeno zemljište i svoja poljoprivredna gospodarstva, dok, s druge strane, mnogi mladi poljoprivrednici čekaju da dobiju zemlju temeljem koje će moći razvijati svoje proizvodnje i živjeti od poljoprivrede.
Bez poljoprivrednog zemljišta nema poljoprivredne proizvodnje, nema proizvodnje hrane, ali ono što je u mnogo slučajeva ključno, a možda u pojedinim slučajevima i presudno, nema ni izdašnih poljoprivrednih potpora. Zato ovih dana među poljoprivrednicima vlada ogromno iščekivanje i nedoumice što ih čeka u budućnosti.
Poznato je da su pojedini do sada provedeni natječaji izazvali buru nezadovoljstva. Jasno je, također, da ovaj posao za JLS nije nimalo lagan, dapače, svi načelnici i gradonačelnici moraju biti svjesni kako u svojim rukama drže sudbinu ljudi koji žive od poljoprivrede, odnosno da njihova povjerenstva, općinska vijeća i stručne službe imaju u svojim rukama jako „vrući krumpir“.
Zbog boljeg razumijevanja ovog ogromnog problema s kojim ćemo se suočiti potrebno je objasniti procedure. Prije svega, pretpostavka raspisivanja javnih natječaja za Zakup poljoprivrednog zemljišta je da su općine i gradovi donijeli Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svom teritoriju, na koji su dobili prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. S obzirom da su se Programi raspolaganja pripremali od 2018. godine, većina općina i gradova te je programe i donijela, ali je činjenica da se oni mogu i mijenjati. Novi propisi dali su zadatak JLS da što prije objave (nakon što su donijele Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem) natječaje za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na svom teritoriju, pritom se natječaji trebaju raspisivati za ukupno raspoloživo državno poljoprivredno zemljište.


Prijedlog odluke izrađuje JLS, a Ministarstvo poljoprivrede daje suglasnost na tu odluku.
Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva, JLS su dužne odmah, bez odgađanja, raspisati Natječaj. Na Natječaj se mogu javiti svi poljoprivredni proizvođači koji se moraju pripremiti na vrlo dug put  zadovoljavanja svih uvjeta, pribavljanje potrebne dokumentacije. Preciznost u tome mora biti na visokom nivou.
Uz Ponudu za zakup, proizvođači su dužni priložiti i Gospodarski program – plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u trajanju od pet godina koji mora sadržavati sve pokazatelje proizvodnje i ekonomske parametre, koji su utvrđeni propisanim obrascem Gospodarskog programa. Gospodarski program se mora napraviti za sve katastarske čestice ili proizvodno tehnološke cjeline (ovisi kako je Natječaj raspisan). Poznato je da su naše katastarske čestice vrlo male, vrlo lako se može dogoditi da jedan poljoprivrednik, za zemlju koju sada koristi ili je želi koristiti, mora izraditi desetke Gospodarskih programa – sa svim traženim pokazateljima.
Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup, koju utvrđuje posebno Povjerenstvo za zakup (imenovano u JLS) dostavlja se na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Nakon davanja suglasnosti Ministarstva, Odluku o zakupu poljoprivrednog zemljišta donosi općinsko/gradsko vijeće.
Kad se donesu odluke o izboru Ponude za zakup, općinski načelnik/gradonačelnik i podnositelj ponude sklapaju Ugovor o zakupu u pisanom obliku. Taj je Ugovor ovršna isprava te je potvrđuje javni bilježnik. No, prije potpisivanja Ugovora o zakupu, svi ugovori se moraju dostaviti na davanje suglasnosti, prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu.
Naša je procjena da bi prema dosadašnjoj praksi natječaji mogli trajali prosječno godinu i šest mjeseci.
Kad sva ta procedura bude dovršena, novog zakupoprimca treba uvesti u posjed. No, ako je tu zemlju do sada koristio neki drugi posjednik cijela situacija postaje jako traumatična.
Jedinice lokalne samouprave u Natječaju mogu, ali i ne moraju, odrediti maksimalnu veličinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom PG (fizičkoj ili pravnoj osobi i s njima povezanim fizičkim i pravnim osobama) na njihovom teritoriju. Čak i one jedinice lokalne samouprave koje u Natječaju neće ograničiti maksimalnu veličinu posjeda, mogu jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi dati u zakup najviše 50% zemljišta koje se nalazi na području te JLS. Zbog svih ovih propisa, ograničenja i pravnih zavrzlama, hrvatski su poljoprivredni proizvođači u čudu i vjeruju kako će i ovaj Zakon neslavno proći, kao i svi prethodni koji nisu do kraja riješili pitanje državne poljoprivredne zemlje na kvalitetan način.
Pojedine JLS vrlo hrabro ograničavaju veličinu poljoprivrednog posjeda. Pitanje je rade li to na temelju kvalitetnih analiza, strateških ciljeva ili su takve odluke donijeli iz političkih i inih drugih razloga, koji su sve samo ne u svrhu razvoja poljoprivrede. 

Poljoprivrednici se s pravom pitaju jesu li JLS imale znanja i vremena za kvalitetne analize, jesu li razmišljali kako jedno poljoprivredno gospodarstvo, koje ima zakup državnog poljoprivrednog zemljišta od primjerice 100 ha za tolike hektare ima prilagođenu i kupljenu mehanizaciju, prilagođen
broj stoke, broj zaposlenih i dr. Mnogi imaju i obveze po dobivenim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja ili komercijalnim kreditima koji su im odobreni temeljem ukupnog poljoprivrednog potencijala, koje je to gospodarstvo do sada koristilo.
Na pojedinim područjima, primjerice u Slavoniji, ima JLS koje su propisale državni maksimum manji od 50 ha, iako su odavno prošla vremena kad se smatralo da je održivo ratarsko gospodarstvo ono koje ima najmanje 50 ha, a mliječno stado 100 krava.
Poljoprivrednici se zato ovih dan s pravom pitaju hoćemo li bez ikakve ekonomske računice uzeti zemlju kvalitetnim poljoprivrednim proizvođačima s europskim visokim prinosima, da bi je dali ekonomski nedokazanim održivim gospodarstvima?

Na udaru ovakvih ekonomski neopravdanih rješenja o zemljišnom maksimumu našli su se, ne samo veliki poljoprivredni sustavi, nego i brojni OPG-ovi.
Mi u SMARTER-u smatramo kako bi se Hrvatskoj poljoprivredi moglo dogoditi da uništimo kvalitetne poljoprivredne proizvođača, koji ostvaruju rezultate na europskom nivou s odličnim prinosima te su konkurentni na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda. Pritom se možemo dovesti u situaciju da ćemo teško „stvoriti“ nove uspješne poljoprivrednike, jer za uspješnu poljoprivredu je potrebno puno znanja i kapitala, a tim resursima naša poljoprivreda ne obiluje. Logika da će na istoj površini koju je izvrsno obrađivalo jedno poljoprivredno gospodarstvo, ostvariti istu količinu proizvodnje, istu kvalitetu, iste prinose 10 poljoprivrednika, naprosto nije točna. Stvaramo mrtve kapitale, a imamo ogroman broj napuštenih farmi ostalih još iz nekadašnjih, propalih Operativnih programa. Čini se da
ćemo opet jako skupo plaćati loše političke odluke u poljoprivredi.
U sadašnjoj, vrlo neizvjesnoj, situaciji po pitanju globalne prehrambene sigurnosti, pitanje proizvodnje hrane je prvorazredno pitanje i svako eksperimentiranje na tom području je nedopustivo. Hrvatska ima u poljoprivrednoj proizvodnji strukturu u kojoj prevladava biljna proizvodnja žitarica, uljarica, industrijskog bilja. Naša stočarska proizvodnja je značajno smanjena i opstali su veći proizvođači koji su uz stočarstvo imali i odgovarajuću ratarsku proizvodnju, koja im omogućuje proizvodnju vlastite stočne hrane. To sve nije moguće raditi na malim, rascjepkanim, nepovezanim, neuređenim površinama poljoprivrednog zemljišta, kakva se očito sada žele ponovo stvarati.


Europska komisija je na temelju strukturnih pokazatelja utvrdila da hrvatski poljoprivredni sektor još uvijek odlikuju manja poljoprivredna gospodarstva, manja produktivnost rada i učinkovitost te niži faktorski dohodak, ali i kupovna moć u odnosu na prosjek EU-a. Europska komisija je konstatirala da su poljoprivredna gospodarstva većinom mala i nisu pogodna za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, što znači da su niske učinkovitosti i produktivnosti.
Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava jedan je od glavnih ograničavajućih čimbenika razvoja poljoprivrednog sektora. U usporedbi s prosječnim poljoprivrednikom Europske unije, prosječan hrvatski poljoprivrednik koristi manju površinu poljoprivrednog zemljišta za 30%, uzgaja svega polovicu stočnih jedinica i ostvaruje manji prosječni ekonomski rezultat za 56%.
Hrvatskoj bi trebao biti cilj stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta, koje se može privesti namjeni te dodatno provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Cilj bi trebao biti povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu je stvorio zakonske mogućnosti da se krene sa svim tim postupcima. 
No, nekako se najlakše pristupa postupcima dodjele u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji se godinama obrađuje i u koje su njihovi dosadašnji posjednici uložili dugogodišnji trud i razvijali svoja gospodarstva. Već godinama se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem svodi na uzeti jednima da bi dali nekim drugima, a ni ne pokušavamo povećati ukupnu površinu uređenjem onog zemljišta koje se ne koristi. Dodatno, danas je zbog klimatskih promjena jako bitno razmotriti da određena tla, u novim okolnostima, mogu dati i značajno bolje proizvodne rezultate, a, također, i nove kulture mogu se uzgajati i na nekim drugim površinama, pa i marginalnim tlima.
Bolje rješenje bilo bi da umjesto da se dosadašnjim posjednicima, koji proizvode poljoprivredno-
prehrambene proizvode, oduzima državno poljoprivredno zemljište, jer su u bonitet zemljišta uložili značajna sredstva i godinama o njima brinuli, neiskorištenih najmanje 150.000 hektara zemljišta država podijeli malim i mladim poljoprivrednicima te na adekvatan način pomogne u čišćenju zemljišta i njegovom privođenju svrsi, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.
Kako vidimo da sve odluke i procesi idu u pravcu skorog raspisivanja natječaja, u velikom broju općina i gradova i ovim putem pozivamo poljoprivredne proizvođače na krajnje ozbiljan i profesionalan pristup natječajima, odnosno da odgovorno prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju. Također, bilo bi
dobro da pažljivo prate objave njihovih općina i gradova jer bi se moglo dogoditi da se Natječaj objavi za vrijeme blagdanskih dana kad će biti manja pažnja svih zainteresiranih. Svim poljoprivrednim proizvođačima želimo sreću u natječajima i mogu nam se obratiti za pomoć kako bi bili što bliže ispunjenju svoje potrebe za dobivanjem državnog zemljišta u zakup.

Povezane teme:
Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!

Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 5. studenog 2024. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Budućnost tržišta domaće ekološke hrane – primjer zagrebačke tržnice JARUN“ s ciljem snažnije promocije i vidljivosti ekoloških proizvoda i domaćih ekoloških proizvođača tržnice, koji svoje proizvode prodaju na tržištu grada Zagreba, te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače. Zagrebački holding d.o.o. podružnica Tržnice Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, pokrenuli su tijekom proljeća ekološku tržnicu na Jarunskoj tržnici u Zagrebu. 

Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Nakon početnih odličnih rezultata posjete i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb, nastavlja se radom na promociji ekološke tržnice i prodaje ekoloških proizvoda na
Jarunskoj tržnici.

Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba izjavila je na otvorenju konferencije:
„Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Ovim projektom želimo i dalje omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi itd., a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište. S ciljem još veće promocije i vidljivosti ekološke tržnice te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače danas je organizirana ova izuzetno zanimljiva konferencija. Pozivamo Zagrepčanke i
Zagrepčane, kao i goste grada da posjete ekološku tržnicu i opskrbe se direktno od proizvođača najkvalitetnijim ekološkim proizvodima te tako daju svoju podršku domaćoj proizvodnji. Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima, generalno potrošači imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša bez kemijskih sredstava. Potrošači bi rado konzumirali hranu iz ekološkog uzgoja, ali uz uvjet da
nije previše skupa. Dobar dio potrošača smatra da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. Također dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda“.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2023. godine na području Grada Zagreba registrirano je 260 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava (4,01 % od
ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava) s ukupno 2.418,70 ha obradivih površina. Od toga se 162,83 ha (6,73%) površina nalazilo na samom području Grada Zagreba, 497,06 ha (20.55 %) na području Zagrebačke županije, a preostalih 1.758,81 ha (74,72 %) u ostalim županijama u blizini Zagreba.

Gordana Matašin – Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, voditeljica Odsjeka za ruralni razvitak i šumarstvo:
„Jedna od značajnijih aktivnosti Programa razvoja ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije do 2030. godine je izravna prodaja lokalne hrane na zagrebačkom tržištu. Ova aktivnost sastavni je dio
i  Sporazuma o suradnji na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, sklopljenog između Zagrebačke županije i Grada Zagreba u listopadu prošle godine. Ekološka tržnica Jarun, primjer je izravne prodaje i dobar način kako se ekološki proizvođači s područja Zagrebačke županije mogu približiti i predstaviti kupcima te promovirati i prodavati svoje ekološke proizvode na zagrebačkom
tržištu. Županija podržava ovaj projekt i podupire nastup svojih ekoloških proizvođača na ekološkoj tržnici na Jarunu“. 

Marin Rončević, voditelj Podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnosti i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika.
„Tržnice su ovim projektom osigurale stabilnost tržišta ekološkim proizvođačima, a redovan dolazak brojnih sugrađana najbolji je znak velike potražnje za takvim proizvodima. Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača”, kazao je Rončević.
Na konferenciji su održana dva zanimljiva panela, na kojima se govorilo o budućnost proizvodnje i prodaje ekoloških proizvoda, te iskustvima proizvođača, kao i o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu o čemu su govorili trgovci, predstavnici institucija i drugi dionici u prometu eko hrane.


Na prvom panelu sudjelovala su 4 ekološka proizvođača koji prodaju na tržnici Jarun; Dario Frangen- Eko Ranch, Mirjana Strancarić- tvrtka SMID, OPG Novak te Organsko gospodarstvo Ivica Budrovčan koji su kroz svoje primjere prezentirali na koji način se odvija prodaja, te koji su problemi u proizvodnji i prodaji, odnosno koji je profil kupaca/potrošača u gradu Zagrebu. Isto tako govorilo se i o tome na koji način je moguće unaprijediti projekt Ekološke tržnice u Zagrebu te kako vide
budućnosti tržišta ekološke hrane u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.
Na panelu o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu sudjelovali su predstavnici Grada Zagreba, trgovaca, uvoznika, certifikacijski kuća: Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica
Biovega d.o.o, Marko Kozjak, vlasnik i direktor VeeMee, Alen Hrustić direktor certifikacijske kuće Algoeko, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, ujedno i ekološki
proizvođač čiji OPG, Kuća magične trave proizvodi eko kozmetiku, te Miroslav Kovač, viši stručni savjetnik i član Radne skupine za Urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Grada Zagreba.

OPG Novak, Zagreb:
Osnovan je 2014. godine i do danas su postali najveći zagrebački ekološki povrćari. Proizvode širok asortiman ekološkog povrća i nešto voća, a imaju cjelogodišnji uzgoj u plastenicima, te ukupnu proizvodnju plasiraju na zagrebačkom tržištu, uglavnom putem maloprodajnih kanala. U prvih devet mjeseci ove godine na tržište su plasirali više od 25 tona ekološkog voća i povrća. Ozbiljnijom proizvodnjom su se počeli baviti 2016. godine i od početka proizvode na ekološki način, a u sustav
kontrole su ušli 2018. godine i od tada su i službeno ekološki proizvođači. Od osnivanja do današnjeg dana ne mogu proizvesti dovoljno da zadovolje potražnju.
„U čitavoj Europi i zapadnom svijetu općenito jako se dobro zna što je to ekološka proizvodnja. Na samo sat ili dva vožnje od Zagreba na policama trgovina ćete pronaći jednako zastupljene konvencionalne i eko proizvode, kupci jako dobro prepoznaju što predstavlja eko markica, a proizvođači ne trebaju trošiti svoje vrijeme i resurse za edukaciju potrošača. U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa. Zato je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu“, izjavila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak.

OPG Eko Ranch Frangen postoji od 2005.godine, a u ekološku proizvodnju su ušli 2009.godine sa pčelarstvom. Sa rastom su širili i svoj asortiman. Od 2020. kreće početak podizanja trajnih nasada (voćnjak) i sve odmah ulazi u eko certifikaciju. Prvo su na 2020. na 2,5 hektara podigli nasad crnog duda (jedini intenzivan nasad u ovom dijelu EU), zatim 2022. u Dalmaciji na 1,5 ha mješoviti eko nasad maslina, smokava, badema, lovora, žižule, nešpole, nara, citrusa itd. U proljeće 2023. u Velikoj Gorici podižu eko nasad šipka na 13 ha, a ove 2024. godine na još 15 ha, što ih trenutno čini najvećim eko nasadom šipka u RH, ali i šire. Obzirom da su svi trajni nasadi relativno mladi, prinosi su tek počeli
na nekim kulturama. Od pčelarstva proizvode skoro sve proizvode – med, pelud, propolis, matičnu mliječ, vosak i mješavine, kao i proizvodi od svih njih. Prodaja je na kućnom pragu i na tek pokojem sajmu (Eko festival Zagrebačke županije, Advent u Gorici, Eko plac na Jarunu).
„Vrlo često u izjavama za medije govorim o važnosti konzumacije ekološki proizvedene hrane, jer je ona temelj za naše zdravlje. Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno – takva hrana nas “liječi” i ima
blagotvorno djelovanje na naš organizam. Smatram da je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu“, izjavio je Dario Frangen.


OPG Ivica Budrovčan, Velika Pisanica:
Ekološko gospodarstvo postoji od 2003 i već se preko 20 godina razvija kao skladna i održiva prirodna cjelina biljne i životinjske proizvodnje sa ciljem postizanja potpune poljoprivredne održivosti. U vlasništvu imaju 10 hektara zemljišta, 8 krava, 12 svinja crne slavonske i 300-tinjak kokoši raznih pasmina. Sve životinje su na vanjskom slobodnom uzgoju i zato daju vrlo dobre rezultate u smislu mesa, jaja i mlijeka te jogurta, sira vrhnja i ostalih proizvoda. Polja su im omeđena šumom i potocima
te su dobar primjer krajobrazne i biološke raznolikosti sa dosta prirodnih livada i starih vrba. Na njima uzgajaju ekološke žitarice za sebe i svoje životinje. Od povrća uzgajaju mrkvu, krumpir, tikve, tikvice,
rajčicu, papriku, luk, salatu, a od voća maline, ribizle, aroniju, šljive, orah.
„Obzirom da proizvodimo svega po malo, naše tržište sigurno nisu nikakvi trgovački lanci nego obitelji sa djecom, naši prijatelji i kupci koji ove naše proizvode svakodnevno trebaju. Kako postupno raste proizvodnja na našem gospodarstvu, u smislu količine i raznovrsnosti ponude, tako raste i broj kupaca koji sve više prepoznaju kvalitetu svježe ubranih ekoloških proizvoda. Mnogi kupci se međusobno poznaju te se povezuju radi lakše zajedničke nabave proizvoda.  Ono što nam je ovoga časa najpotrebnije jesu primjerena mjesta susreta i razmjene. Tako da se ne moramo nalaziti po raznim parkiralištima ili u privatnim dvorištima. Ovakva vrsta izravne prodaje ekoloških proizvoda se sve više širi u gradu Zagrebu. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se prepozna prednost malih obiteljskih gospodarstava i da nam se omogući legalna prodaja u našem gradu“, izjavio je vlasnik Ivica Budrovčan.


Tvrtka SMID:

Postoji od 2001. godine, a SMID su pokrenuli Mirjana i Ivan Strancarić iz Zagreba, a potom ga je preuzela njihova kći Dora. Krenuli su sa izuzetno traženim jabučnim octom, a bio je to ujedno i prvi proizvod kojim su pokrenuli vlastiti eko posao. Za eko proizvodnju su se odlučila 2002. godine nakon što su od uroda jabuka starog obiteljskog jabučnjaka u Čučerju, napravili ekološki jabučni ocat koji je višestruko nagrađivan proizvod za kakvoću. Kasnije su počeli eksperimentirati s aromatiziranjem jabučnog octa pa su proizveli izvrstan ocat s češnjakom, bosiljkom, majčinom dušicom i hrenom.  Proizvode su kupci prepoznali kao vrhunske te im se rado vraćaju. Na imanju imaju ekološki nasad hrena koji koriste u svojim proizvodima. Proizvode i džemove od jabuka, kao i jabuka s cimetom i jabuka s lavandom te okusom zanimljivog i prepoznatljivog jabučnog chutneya. Proizveli su i popularnu  Hrenadu  za koju koriste vlastiti ekološki hren uzgojen na imanju. Namaz od slanutka, hummus, jedan je od najprodavanijih proizvoda u bio&bio trgovinama. 

„Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak. No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše. Mi smo imali dobre zamisli i poduzeli smo sve kako bi ih ostvarili, a ova proizvodnja definitivno ima veliku i značajnu budućnost. Važno je samo biti uporan jer ljudi su sve više svjesni važnosti kvalitetne ekološke hrane i njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje i trebamo cijeniti ono što imamo. Izrazila bi zahvalnost Gradskom uredu za ekološku održivost i strategijsko planiranje na njihovim počecima tj. otvaranje eko tržnice na Jarunskom placu, u nadi
da će ih biti još“, izjavila je Mirjana Strancarić.

Biovega d.o.o:
Osnovana je 1990. s ciljem proizvodnje i distribucije ekoloških proizvoda. U sustavu grupacije, koja danas zapošljava 250 ljudi nalaze se i 22 bio&bio trgovine s ponudom od preko 1000 domaćih eko proizvoda te ima najstarije eko imanje u Hrvatskoj – Zrno. Njezina direktorica Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica na panelu je izjavila:
„Proizvodimo oko 160 certificiranih eko proizvoda. Od samog početka surađujemo s domaćim eko poljoprivrednicima i proizvođačima. Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da institucije (vlada i ministarstvo) više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede“.

O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI:
Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike ekološke proizvodnje su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva.
Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura. 

Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, ekološka poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU. Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije ekološke proizvodnje.

Između 2012. i 2022. udio ukupne ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9 % na procijenjenih 10,5 %. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara. U posljednjih nekoliko godina, tržište ekoloških proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije. Ukupna maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za ekološke proizvode,
nakon SAD-a. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39 %), EU (37 %) i Kina (9,1 %). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu.
U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10 % površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina. Oko 5 % je zabilježeno povećanje ekoloških površina u usporedbi s 2020. godinom. Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10 %, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija
koja je prešla udio od 25 %, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal. EU cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija. 
Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013.
godinom veći je za 41,2%.

Pročitaj više

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Popularno