Tko dobiva poticaje dužan je uklanjati amborziju – prijavite ih

Uklanjanje ambrozije dužni su provoditi korisnici državnih potpora jer je isto propisano Dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (točnije GAEC-om 6). Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva je još 2007. godine donijelo Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (NN 72/07) sa ciljem njenog suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja na području RH.

Sukladno tome, vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta dužni su provoditi mjere njenog uklanjanja. Uklanjanje ambrozije dužni su provoditi korisnici državnih potpora jer je isto propisano Dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (točnije GAEC-om 6).

Uklanjanje je moguće izvršiti mehanički (plijevljenje, čupanje, košnja, okopavanje) ili kemijski (uporabom herbicida na osnovi glifosata – u skladu s uputom priloženom uz sredstvo).

Važno je uklanjanje obaviti prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo izlučivanje peluda (alergije kod ljudi), a potom i stvaranje sjemena (daljnje širenje). Nadzor nad provedbom ove mjere provode poljoprivredna, fitosanitarna i šumarska inspekcija.

U Agenciji za plaćanje u poljoprivredu ističu kako su na području svake jedinice lokalne samouprave komunalni redari zaduženi i ovlašteni za kontrolu uklanjanja ambrozije te za izdavanje naloga za njeno uklanjanje ili pokretanje sankcioniranja u slučaju neuklanjanja.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi kontrole na terenu na uzorku gospodarstava odabranih slučajnim odabirom i rizik analizom za kontrolu na terenu, od minimalno 1% korisnika izravnih potpora s ciljem provjere ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti, sukladno Pravilniku o višestrukoj sukladnosti, dodaju. Ukoliko Agencija za plaćanja prilikom kontrole utvrdi da propisani uvjeti nisu ispunjeni, obvezniku će se zbog neizvršavanja obveza odrediti umanjenje izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Osim kontrole Agencije za plaćanja, poljoprivredna inspekcija pri Ministarstvu poljoprivrede navedeno može sankcionirati po prijavi stranke, te će obavijestiti Agenciju za plaćanja o svom nalazu.

 Agencija za plaćanja nije nadležna za kontroliranje površina koje nisu u sustavu potpora u poljoprivredi.

Ugrožava 33 milijuna ljudi

Klimatske promjene mogle bi do 2050. udvostručiti broj Europljana alergičnih na pelud ambrozije, pa bi se taj broj sa sadašnja 33 milijuna mogao popeti na 77 milijuna. Ova biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja se veoma brzo širi i čiji pelud uzrokuje jake alergije, već je dosta prisutna u središtu i na jugu Europe te na jugoistoku Francuske, unatoč redovitim kampanjama uništavanja.

Alergija na ambroziju spada u peludne ili sezonske alergije od kojih u različitom stupnju pati gotovo 40 posto Europljana. Te alergije može prouzročiti pelud drveća (breza, čempres) u proljeće, a u ljeto i jesen pelud trava i korova.

Znanstvenici su do broja 77 milijuna alergičnih Europljana došli polazeći od pretpostavki koje pokazuju da će se pelud ambrozije u budućnosti proširiti i na druge europske zemlje poput Njemačke i Poljske. Kako navode istraživači, dvije trećine tog povećanja mogu se pripisati klimatskim promjenama, a jedna trećina prirodnom širenju te agresivne biljke.

Budu li se provodile mjere za suzbijanje ambrozije, broj alergičara bi do 2050. mogao pasti na 52 milijuna, a bude li se biljka širila brže nego što se predviđa, taj broj bi, naprotiv, mogao narasti na 107 milijuna, upozorila je Michelle Epstein, znanstvenica na bečkom sveučilištu.

Ona u budućnosti predviđa pogoršanje simptoma alergije na ambroziju zbog jače koncentracije peluda i duljeg razdoblja cvjetanja koje bi se moglo protegnuti do sredine listopada.

Ova biljka koja može narasti do 1,80 m, iznimno je otporna i prilagođava se gotovo svakoj vrsti tla, dobro podnosi sušu a njezino sjeme može u tlu preživjeti više od deset godina.

Osim u Sjevernoj Americi i u Europi, proširila se i u nekim dijelovima Australije, Južne Amerike, pa čak i Japana.