Povežite se sa nama

Vijesti

Sjetva soje – koju sortu izabrati i ostvariti najbolji prinos te zaradu

U suradnji s DELTA AGRAR

Soja, kao jedna od najznačajnijih ratarskih kultura prisutna je u raznim segmentima naših života. Zaslužna je za trend rasta površina pod ratarskim kulturama, a kod poljoprivrednih proizvođača, uzgoj soje je je popularno zbog sigurnih prinosa i stabilnih cijena. Iz ovih razloga, očekuje se da se sve više poljoprivrednih proizvođača odluči da uzgaja soju u budućnosti.

Odgovori na pitanja zašto treba uzgajati soju, kako  odabrati sortu soje te  da odaberete sortu soje i grupu zrenja, čekaju vas u nastavku teksta.

Prednosti uzgoja soje

Glavni razlog uzgoja soje je povoljni kemijski sastav zrna. Soju karakterizira  najkvalitetniji aminokiselinski sastav i smatra se za najvažniju proteinsku biljku. Zrno soje ima između 35 i 40 posto proteina i oko 20 posto ulja zbog čega se najčešće koristi u ishrani ljudi i životinja.

Spisak proizvoda koji se mogu dobiti preradom soje je ogroman. Nezamjenjiva  je proteinska komponenta u industriji stočne hrane, koristi se industrijama kao što su pekarska, mesna I industrija tjestenina, a koristi se i u farmaceutskoj industriji, kao i industriji gume, boje i ljepila.

Još jedna prednost soje je to što ona obogaćuje zemljište dušikom , pa se sezonu nakon proizvodnje soje mogu uzgajati I ratarske biljke na istom zemljištu, uz smanjenu upotrebu gnojiva na bazi dušika. Kako SAD, Brazil i Argentina čine 80 posto ukupne svjetske proizvodnje soje, a Europa samo dva posto moguća je laka distribucija soje sa naših prostora za sve one industrije u kojima nije zadovoljena potražnja.

Uvjeti za uzgoj soje

Brojni agroekološki faktori (toplota, vlaga, svjetlost i zemljište) utječu na razvoj,  rast i prinos soje. Ako faktori vanjskih utjecaja djeluju negativno, prinos soje često može varirati, po lokalitetima i po godinama. Uspjeh u proizvodnji soje, odnosno iskazivanje genetskog potencijala rodnosti sorti najviše ovisi od uvjeta vlažnosti. Za razliku od drugih kulturnih vrsta biljaka kod soje je bitna i količina i raspored padalina tijekom vegetacijskog razdoblja, a manje je važna, takozvana, zimska vlaga. U prvim fazama rasta, potrebe soje za vodom su krajnje skromne, osim kada je klijanje i nicanje u tijeku. Kako soja raste tako se i njene potrebe za vodom povećavaju. U periodu intenzivnog rasta, cvjetanja, zametanja, mahunanja, a posebno perioda nalijevanja sjemena tj. zrna, potreba za vodom je izražena, te se ove faze smatraju za ključne u procesu razvoja soje. Smatra se da ukoliko u periodu od druge polovine lipnja do početka kolovoza padne oko 200 litara kiše, uz dobru agrotehniku, soja će obrazovati veliki broj mahuna i zrna u njima, dobro, naliveno sjeme će biti lijepo i krupno, a kao krajnji rezultat je očekivani visok prinos soje.

Mora se imati u vidu da je soja vrlo intenzivna biljka koja zahtjeva poštivanje tehnološke discipline u izvršavanju svih agrotehničkih mjera. Ukoliko želimo visoke prihode soje potrebno je obratiti pažnju na sve parametre (izbor sorte, upotrebu deklariranog sjemena, pred sjetvenu pripremu, gnojidba, vrijeme i način sjetve, higijenu usjeva i žetve).

Kada je sjetva u pitanju, prednosti rane sjetve su brojni i preporučuje se sa sjetvom krenuti čim je temperatura sjetvenog sloja na dubini od 4-5 cm između 8-10°C. Soja bolje podnosi niže temperature od kukuruza te mlada, tek iznikla, biljka soje bez problema podnosi temperaturu od -2 do -3°C. Preporuka je da se već krajem ožujka prate uvjeti zemljišta, prvenstveno temperature i da se sa sjetvom krene čim se steknu adekvatni uvjeti.

Kako izabrati sortu soje ?

Sorte soje se dijele prema dužini vegetacijskog razdoblja na 13 grupa sazrijevanja.  U našim uvjetima ekonomski značaji maju sorte 000, 00, 0, I i II grupe sazrijevanja. Dobra sorta odlikuje se visokom produktivnošću, adaptacijom u različitim agroekološkim uvjetima, potencijalno visokim i stabilnim prinosom, otpornošću na polijeganje, bolesti i štetočine, i zadovoljavajućom kvalitetom i otpornošću na sušne uvjete.

Rad na selekciji Selsem programa soje traje više od 50 godina, a danas sorte soje Selsem, znače stabilnost, prilagodljivost različitim uvjetima uzgajanja i ima potencijal za visoke prinose. Posljednjih nekoliko godina registriran je veliki broj sorti ultra kratke I kratke vegetacije (Maestral, Panonka, Pasat, Dana i Pelikan) gdje su stručnjaci Delta Agrara koji stoje iza razvoja Selsem sorti uspjeli podići njihov proizvodni potencijali približe ga sortama srednje I srednje duge vegetacije koje u promijenjenim agroekološkim uvjetima (primjer izrazite suše na našem tržištu u posljednjih 10-tak godina)daju stabilne I ekonomski opravdane rezultate. Do nedavno je bilo nezamislivo da se sorte 000 i 00 koriste i u redovnoj sjetvi, ali upravo ostvareni rezultat i sa ovim sortimentom u posljednjih 2-3 godine daju Selsem timu za pravo da ih preporučuje i za redovnu I postrnu sjetvu.

Kada je riječ o 000 grupi zrjenja, ona je prije svega namijenjena za postrnu sjetvu. Ovoj grupi pripada sorta Maestral koja uz postrnu sjetvu, dobre rezultate pokazuje u ranoj i zakasnjeloj sjetvi. Maestral se također može pohvaliti I krupnim sjemenom, a proizvodni potencijal je preko 4,5 [t/ha] što je za ovu grupu dozrijevanja izuzetno visok rezultat.

U sljedećoj grupi, 00 grupi, prisutne su sada već popularne sorte Panonka i Pasat. Panonka je pogodna za redovnu, zakasnjelu, naknadnu i postrnu sjetvu, dok je za Pasat karakteristična velika plastičnost i prilagodljivost u različiti uvjetima uzgoja, izuzetno velika produkcija mahuna, kao I visoka tolerantnost na pucanje mahuna. Visok proizvodni potencijal karakterizira  I drugu sortu.

U 0 grupi zrenja Selsem brend su čak 3 sorte -Dukat, Dana i Pelikan. Dukat, kao najzastupljenija sorta ove grupe zrenja u izvozu, odlikuje se velikom adaptacijom i stabilnošću u različitim uvjetima uzgoja. Ostvaruje nevjerojatne prinose, preko 5 [t/ha].

Sorta Dana je, također, adaptabilna I sadrži veliki broj mahuna po etaži. Pelikan je sorta novije genetike i visokog proizvodnog potencijala, vrlo intenzivna sorta koja u odnosu na druge sorte upravo razliku u prinosu pravi u povoljnim uvjetima uzgoja.

Galeb, Vihori Posejdon pripadaju I grupi zrenja. Galeb, kao najpopularnija sorta u Italiji, sa proizvodnim potencijalom preko 5 [t/ha], lider je u proizvodnji u humidnim uvjetima. Vihori i Posejdon su najnovije sorte u Selsem portfoliju koje su proširile Selsem ponudu u, za sada najzastupljenijoj grupi zrenja na našem tržištu. Po ostvarenim rezultatima u komisijskim I pred komisijskim testovima daleko nadilaze standard ove grupe zrijenja, te se s pravom očekuje da će zauzeti značajno mjesto na proizvodnim površinama kod naših farmera.

U II grupi zrenja Selsem brend nudi 3 sorte. Beta sortu koju odlikuje visoka tolerantnost na polijeganje kao i na pucanje mahuna, I karakterizira preko 40% mahuna sa 4 sjemena. Gorštak je kasna sorta koja ima proizvodni potencijal preko 5,5 [t/ha]. Volođa je intenzivna sorta koju kao I Pelikan odlikuje izuzetna tolerantnost na polijeganje, visoka tolerantnost na pucanje mahuna, I proizvodni potencijal je preko 5 [t/ha].

Iako svaka Selsem sorta ima svoje specifičnosti, ono što im je zajedničko je stabilnost, otpornost izuzetna kvaliteta sjemena sa visokom energijom I ukupnom klijavošću.

Kod Selsem sortimenta rezultati govore sami za sebe, pa je tako na oglednom polju PSS Loznica ostvaren prinos od 5.280 kg/ha za sortu Gorštak, dok je u Italiji za sortu Maestral ostvaren prinos od čak 4.900kg/ha što je izuzetno visok prinos za 000 grupu zrenja.

Ako i vi želite da uzgajate soju i ostvarite najveći prinos, a samim tim I visok profit, posjetiti web stranicu https://selsem.hr/ koju možete pronaći OVDJE  i izaberite vašu sortu!

Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Popularno