Sjetva soje – koju sortu izabrati i ostvariti najbolji prinos te zaradu

U suradnji s DELTA AGRAR

Soja, kao jedna od najznačajnijih ratarskih kultura prisutna je u raznim segmentima naših života. Zaslužna je za trend rasta površina pod ratarskim kulturama, a kod poljoprivrednih proizvođača, uzgoj soje je je popularno zbog sigurnih prinosa i stabilnih cijena. Iz ovih razloga, očekuje se da se sve više poljoprivrednih proizvođača odluči da uzgaja soju u budućnosti.

Odgovori na pitanja zašto treba uzgajati soju, kako  odabrati sortu soje te  da odaberete sortu soje i grupu zrenja, čekaju vas u nastavku teksta.

Prednosti uzgoja soje

Glavni razlog uzgoja soje je povoljni kemijski sastav zrna. Soju karakterizira  najkvalitetniji aminokiselinski sastav i smatra se za najvažniju proteinsku biljku. Zrno soje ima između 35 i 40 posto proteina i oko 20 posto ulja zbog čega se najčešće koristi u ishrani ljudi i životinja.

Spisak proizvoda koji se mogu dobiti preradom soje je ogroman. Nezamjenjiva  je proteinska komponenta u industriji stočne hrane, koristi se industrijama kao što su pekarska, mesna I industrija tjestenina, a koristi se i u farmaceutskoj industriji, kao i industriji gume, boje i ljepila.

Još jedna prednost soje je to što ona obogaćuje zemljište dušikom , pa se sezonu nakon proizvodnje soje mogu uzgajati I ratarske biljke na istom zemljištu, uz smanjenu upotrebu gnojiva na bazi dušika. Kako SAD, Brazil i Argentina čine 80 posto ukupne svjetske proizvodnje soje, a Europa samo dva posto moguća je laka distribucija soje sa naših prostora za sve one industrije u kojima nije zadovoljena potražnja.

Uvjeti za uzgoj soje

Brojni agroekološki faktori (toplota, vlaga, svjetlost i zemljište) utječu na razvoj,  rast i prinos soje. Ako faktori vanjskih utjecaja djeluju negativno, prinos soje često može varirati, po lokalitetima i po godinama. Uspjeh u proizvodnji soje, odnosno iskazivanje genetskog potencijala rodnosti sorti najviše ovisi od uvjeta vlažnosti. Za razliku od drugih kulturnih vrsta biljaka kod soje je bitna i količina i raspored padalina tijekom vegetacijskog razdoblja, a manje je važna, takozvana, zimska vlaga. U prvim fazama rasta, potrebe soje za vodom su krajnje skromne, osim kada je klijanje i nicanje u tijeku. Kako soja raste tako se i njene potrebe za vodom povećavaju. U periodu intenzivnog rasta, cvjetanja, zametanja, mahunanja, a posebno perioda nalijevanja sjemena tj. zrna, potreba za vodom je izražena, te se ove faze smatraju za ključne u procesu razvoja soje. Smatra se da ukoliko u periodu od druge polovine lipnja do početka kolovoza padne oko 200 litara kiše, uz dobru agrotehniku, soja će obrazovati veliki broj mahuna i zrna u njima, dobro, naliveno sjeme će biti lijepo i krupno, a kao krajnji rezultat je očekivani visok prinos soje.

Mora se imati u vidu da je soja vrlo intenzivna biljka koja zahtjeva poštivanje tehnološke discipline u izvršavanju svih agrotehničkih mjera. Ukoliko želimo visoke prihode soje potrebno je obratiti pažnju na sve parametre (izbor sorte, upotrebu deklariranog sjemena, pred sjetvenu pripremu, gnojidba, vrijeme i način sjetve, higijenu usjeva i žetve).

Kada je sjetva u pitanju, prednosti rane sjetve su brojni i preporučuje se sa sjetvom krenuti čim je temperatura sjetvenog sloja na dubini od 4-5 cm između 8-10°C. Soja bolje podnosi niže temperature od kukuruza te mlada, tek iznikla, biljka soje bez problema podnosi temperaturu od -2 do -3°C. Preporuka je da se već krajem ožujka prate uvjeti zemljišta, prvenstveno temperature i da se sa sjetvom krene čim se steknu adekvatni uvjeti.

Kako izabrati sortu soje ?

Sorte soje se dijele prema dužini vegetacijskog razdoblja na 13 grupa sazrijevanja.  U našim uvjetima ekonomski značaji maju sorte 000, 00, 0, I i II grupe sazrijevanja. Dobra sorta odlikuje se visokom produktivnošću, adaptacijom u različitim agroekološkim uvjetima, potencijalno visokim i stabilnim prinosom, otpornošću na polijeganje, bolesti i štetočine, i zadovoljavajućom kvalitetom i otpornošću na sušne uvjete.

Rad na selekciji Selsem programa soje traje više od 50 godina, a danas sorte soje Selsem, znače stabilnost, prilagodljivost različitim uvjetima uzgajanja i ima potencijal za visoke prinose. Posljednjih nekoliko godina registriran je veliki broj sorti ultra kratke I kratke vegetacije (Maestral, Panonka, Pasat, Dana i Pelikan) gdje su stručnjaci Delta Agrara koji stoje iza razvoja Selsem sorti uspjeli podići njihov proizvodni potencijali približe ga sortama srednje I srednje duge vegetacije koje u promijenjenim agroekološkim uvjetima (primjer izrazite suše na našem tržištu u posljednjih 10-tak godina)daju stabilne I ekonomski opravdane rezultate. Do nedavno je bilo nezamislivo da se sorte 000 i 00 koriste i u redovnoj sjetvi, ali upravo ostvareni rezultat i sa ovim sortimentom u posljednjih 2-3 godine daju Selsem timu za pravo da ih preporučuje i za redovnu I postrnu sjetvu.

Kada je riječ o 000 grupi zrjenja, ona je prije svega namijenjena za postrnu sjetvu. Ovoj grupi pripada sorta Maestral koja uz postrnu sjetvu, dobre rezultate pokazuje u ranoj i zakasnjeloj sjetvi. Maestral se također može pohvaliti I krupnim sjemenom, a proizvodni potencijal je preko 4,5 [t/ha] što je za ovu grupu dozrijevanja izuzetno visok rezultat.

U sljedećoj grupi, 00 grupi, prisutne su sada već popularne sorte Panonka i Pasat. Panonka je pogodna za redovnu, zakasnjelu, naknadnu i postrnu sjetvu, dok je za Pasat karakteristična velika plastičnost i prilagodljivost u različiti uvjetima uzgoja, izuzetno velika produkcija mahuna, kao I visoka tolerantnost na pucanje mahuna. Visok proizvodni potencijal karakterizira  I drugu sortu.

U 0 grupi zrenja Selsem brend su čak 3 sorte -Dukat, Dana i Pelikan. Dukat, kao najzastupljenija sorta ove grupe zrenja u izvozu, odlikuje se velikom adaptacijom i stabilnošću u različitim uvjetima uzgoja. Ostvaruje nevjerojatne prinose, preko 5 [t/ha].

Sorta Dana je, također, adaptabilna I sadrži veliki broj mahuna po etaži. Pelikan je sorta novije genetike i visokog proizvodnog potencijala, vrlo intenzivna sorta koja u odnosu na druge sorte upravo razliku u prinosu pravi u povoljnim uvjetima uzgoja.

Galeb, Vihori Posejdon pripadaju I grupi zrenja. Galeb, kao najpopularnija sorta u Italiji, sa proizvodnim potencijalom preko 5 [t/ha], lider je u proizvodnji u humidnim uvjetima. Vihori i Posejdon su najnovije sorte u Selsem portfoliju koje su proširile Selsem ponudu u, za sada najzastupljenijoj grupi zrenja na našem tržištu. Po ostvarenim rezultatima u komisijskim I pred komisijskim testovima daleko nadilaze standard ove grupe zrijenja, te se s pravom očekuje da će zauzeti značajno mjesto na proizvodnim površinama kod naših farmera.

U II grupi zrenja Selsem brend nudi 3 sorte. Beta sortu koju odlikuje visoka tolerantnost na polijeganje kao i na pucanje mahuna, I karakterizira preko 40% mahuna sa 4 sjemena. Gorštak je kasna sorta koja ima proizvodni potencijal preko 5,5 [t/ha]. Volođa je intenzivna sorta koju kao I Pelikan odlikuje izuzetna tolerantnost na polijeganje, visoka tolerantnost na pucanje mahuna, I proizvodni potencijal je preko 5 [t/ha].

Iako svaka Selsem sorta ima svoje specifičnosti, ono što im je zajedničko je stabilnost, otpornost izuzetna kvaliteta sjemena sa visokom energijom I ukupnom klijavošću.

Kod Selsem sortimenta rezultati govore sami za sebe, pa je tako na oglednom polju PSS Loznica ostvaren prinos od 5.280 kg/ha za sortu Gorštak, dok je u Italiji za sortu Maestral ostvaren prinos od čak 4.900kg/ha što je izuzetno visok prinos za 000 grupu zrenja.

Ako i vi želite da uzgajate soju i ostvarite najveći prinos, a samim tim I visok profit, posjetiti web stranicu https://selsem.hr/ koju možete pronaći OVDJE  i izaberite vašu sortu!