Povežite se sa nama

Nekategorizirano

Proizvodnja kukuruza najbolja u zadnjih 10 godina

U Hrvatskoj će u 2020. godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini, kada je proizvedeno 2,29 milijuna tona. 

Miroslav Kuskunović

U Hrvatskoj će u 2020. godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini, kada je proizvedeno 2,29 milijuna tona. Kukuruz je ove godine zasijan na 258.000 ha, a ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi devet tona, što je isti prinos kao i prošle godine. Ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina jer smo zadnji put rekordnu proizvodnju imali 2008., kada je proizvodnja bila 2,5 milijuna tona. Prvi rezultati berbe kukuruza na istoku Hrvatske pokazuju vrlo nisku vlagu zrna, što znači da je kukuruz zreo i da neće morati na dosušivanje. Prinosi su nešto manji od onih ostvarenih u najboljim godinama, no dohodak proizvođača ne bi trebao biti umanjen jer proizvođačima ide u prilog da ne moraju platiti sušenje, pokazuje analiza stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Temeljna gospodarska vrijednost kukuruza ne mora nužno biti apsolutno visok prinos, koliko stabilnost u prinosu i podizanje kvalitete kroz godine. Naime, vremenski uvjeti su različiti kroz godine, pa i unutar iste godine imamo različite ekstreme. Primjerice kao ove godine kada je sjetva obavljena u suhom razdoblju, da bismo tijekom lipnja imali veliku količinu oborina. Stručnjaci objašnjavaju kako je ove godine situacija s kukuruzom na našim poljima šarena. Opisuju je tako i proizvođači jer dok je negdje suša učinila svoje i smanjila prinose, drugi već najavljuju rekorde, pa i blizu 16 tona po hektaru. Prve analize pokazuju da prinosi variraju od njive do njive, a ovise o agrotehnici, odnosno jesu li ratari uspjeli zatvoriti zimsku brazdu te količinu oborina. Zapad zemlje je bio ‘mokriji’ od istoka te su prinosi uglavnom u tom dijelu Slavonije niži i daleko su veći prinosi u sušnijoj Slavoniji. Očekivanja su ipak takva da će prosječni prinosi biti na razini prošlogodišnjih, a možda i viši, pokazuje analiza Smartera.

Zemljišni i klimatski uvjeti za proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj izuzetno su dobri, među najboljima u Europi pa i šire. Tu prednost trebalo bi iskoristiti i postaviti kukuruz na ono mjesto u Hrvatskoj koje zaslužuje. Za obnovu i razvitak stočarske proizvodnje u Hrvatskoj kukuruz je nezamjenjiv kao osnova stočne hrane, a bez povećanja površina i proizvodnje neće biti moguće obnoviti ni stočarstvo. Kukuruz bi trebao biti osnova ratarske, stočarske pa i cijele poljoprivredne proizvodnje, a isto tako mogao bi biti i oslonac mnogih industrijskih proizvodnji. Industrije etanola, škroba, alkoholnih i bezalkoholnih pića mogle bi otvoriti mnoga radna mjesta. Da bi se te industrije razvijale, potrebna je neprekidna opskrba velikih količina sirovine – zrna kukuruza.

Izvozimo sirovinu, a uvozimo meso

Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska je dvostruko samodostatna. Međutim, iako proizvodimo dva puta više nego što su nam potrebe, znatan dio sirovine odlazi u izvoz, najvećim dijelom u Italiju i Austriju, što nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva. Primjetno je da su posljednjih godina hrvatski ratari započeli mijenjati trendove u proizvodnji odnosno okreću se kvalitetnijim sortama i većoj uporabi znanja u proizvodnji što u konačnici rezultira stabilnošću ove proizvodnje i pokazuje dugoročne perspektive.

Ono što je ključno jest pitanje omjera vrijednosti izvoza kukuruza koji je 140 milijuna eura, dok smo s druge strane ogromni uvoznik stočne hrane, mesa i prerađevina na bazi mesa. Proizvodnja kukuruza postala je stabilna i profitabilna, no tek je moramo staviti u funkciju razvoja lanca vrijednosti u poljoprivredi, a to je moguće kroz stočarstvo.

Kukuruz dominantna kultura 

Kukuruz je dominantna kultura, a u razdoblju od 2012. do 2019. godine u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, kukuruz je činio udjel oko 59,7 posto. Unatoč činjenici da nam iz godine u godinu pada stočarska proizvodnja, kukuruz ipak ostaje broj jedan na našim poljima. Prema procjenama čak se 80 posto cjelokupne hrvatske proizvodnje ove žitarice odnosi na OPG-ove i obrte. Iako nema službenih podataka, najveći pojedinačni proizvođači ove kulture su veliki poljoprivredni sustavi. 

Proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj pod neposrednim je utjecajem svjetskih trendova, kako klimatskih tako i tržišnih. U Hrvatskoj se ukupno zasijane površine kreću između 250 do 300.000 ha, a najveće površine zabilježene su 2005. godine (319.000 ha). U 2016. godini površine pod kukuruzom su se primjerice smanjile na oko 250.000 ha što je bila posljedica smanjenja potrošnje u stočarskoj proizvodnji. Proizvodnja ima velika godišnja kolebanja, kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama EU. Hrvatska proizvodnja u prosjeku se kretala oko 1,8 milijuna tona. Iako se do 2020. godine predviđalo smanjenje zasijanih površina, zbog povećanja priroda očekujemo povećanje proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj na oko 2,33 milijuna tona. Zadnjih godina se bitno povećao prinos kod kukuruza. Sada se već prosječno ostvaruje 9 tona po hektaru, a prije koju godinu je prinos bio oko 6,5 t/ha. Kod ozbiljnih robnih proizvođača bilježimo prosječni prinos između 10 i 11t/ha, a najbolji prinosi idu i do 16t/ha. Iako će i ove godine prinosi biti na vrlo visokoj razini, bolji prinosi su bili ostvareni u 2019. i 2018. godini.

Prinos je još na nezadovoljavajućem nivou u odnosu na ostale EU zemlje, koje su snažni proizvođači kukuruza, kao primjerice Francuska, Njemačka, Italija ili Španjolska. Uz primjenu hibrida visoke rodnosti i kvalitete zrna, modernizaciju tehnologije i tehnike proizvodnje, prinosi u istočnoj Hrvatskoj idu i do 16 t/ha, ali prosjek i dalje nije zadovoljavajući s obzirom na uvjete koje imamo za proizvodnju.

Proizvodnja ratarskih kultura u Hrvatskoj u posljednjim godinama postaje sve značajniji izvor poljoprivrednog prihoda naših poljoprivrednih proizvođača. U ukupnom poljoprivrednom outputu biljne proizvodnje 2019. godine sudjeluje sa 60,5 posto, od toga 35 posto čini ratarstvo (žitarice, uljarice, proteinske kulture, duhan, šećer i krmno bilje). Kukuruz čini 9 posto ukupnog poljoprivrednog outputa izraženog u stalnim cijenama. Također, pšenica, kukuruz i soja postaju jedan od najznačajnijih proizvoda koji se izvoze iz Hrvatske.

Izvoz kukuruza iz Hrvatske doživio je veliki rast. Podaci pokazuju da smo primjerice u 2016. godini izvezli količinu od 476.951 tone u vrijednosti od nešto više od 82 milijuna eura, dok je prošle godine na vanjska tržišta otišlo 872.853 tone u vrijednosti od 140,2 milijuna eura. U prvoj polovici ove godine izvezeno je 534.295 tona vrijednih 94 milijuna eura. Tijekom prošle godine čak 513.000 tona izvezeno je u Italiju, a 209.000 tona u Austriju.

Uvoz je u prošloj godini iznosio tek 42.089 tona vrijednih 37,4 milijuna eura, što pokazuje da se u ovoj proizvodnji ostvaruje veliki suficit u vanjskoj trgovini. Najviše se merkantilnog kukuruza uvezlo iz Mađarske, Srbije i BiH dok se sjemenskog kukuruza najviše uvozilo iz Mađarske, Francuske i Austrije.

U EU urod revidiran na 62,8 milijuna tona

Površine pod kukuruzom u svijetu su na razini od 182 milijuna hektara uz prosječni prinos od 5,6 tona po hektaru. Ukupna svjetska proizvodnja kukuruza je oko tisuću milijuna tona, a najveći svjetski proizvođači kukuruza su SAD, Kina i Brazil s ukupno dvije trećine svjetske proizvodnje.

Cijena kukuruza na svjetskom tržištu, uz značajna godišnja kolebanja, bilježi rast. Veliki utjecaj na rast cijena imaju SAD koje kao najveći svjetski izvoznik kukuruza, sve više svoju proizvodnju kukuruza koriste za proizvodnju bio goriva, a to utječe na količine i cijene kukuruza na globalnim tržištima. Relativno mala tržišta, poput hrvatskog, pod izravnim su utjecajem svjetskih trendova.

EU je treće područje za proizvodnju kukuruza u svijetu. U EU se kukuruz proizvodi na preko 15milijuna  hektara, od čega se 60 posto (9,4 milijuna hektara ) bere kao zrna i 40 posto (5,9 milijuna ha) kao silaža. Sjeme kukuruza proizvodi se na približno 150.000 do 200.000 hektara. Za bio plin kukuruz se sadi na jedan milijun hektara. Dok je u SAD-u 90 posto kukuruza GMO hibridnih sorti, u EU je to samo 2 posto  od ukupno proizvedenog kukuruza. Zadnjih godina je Rumunjska postala najveći proizvođač kukuruza u EU te je značajno preskočila Francusku.

Urod kukuruza u EU za 2020. revidiran je na 62,8 milijuna tona u odnosu na prethodnu prognozu od 64,6 milijuna tona. Prošlogodišnji urod iznosio je 65,3 milijuna tona, a vruće i suho vrijeme dodatno je smanjilo potencijal prinosa, posebno u zemljama Balkana. EU je veliki uvoznik kukuruza, a samo je prošle godine uvoz iznosio oko 20 milijuna tona, pri čemu su najveći uvoznici ove kulture Španjolska sa uvozom od oko sedam milijuna tona, te Nizozemska sa četiri milijuna tona. Veliki uvoznici kukuruza su i Portugal, Italija, Danska. Najviše kukuruza na EU tržište dolazi iz Ukrajine, Brazila, Srbije, Moldavije i Argentine.

Prema podacima FAOSTAT-a, od 166 zemalja najvećih proizvođača kukuruza, Hrvatska zauzima 48. mjesto, a u ovoj smo proizvodnji deveta zemlja u EU.

Gotovo dvije trećine EU žitarica koristi se za hranu za životinje, oko jedne trećine za ljudsku potrošnju, a samo tri posto koristi se za bio goriva. EU nije samodostatna u proizvodnji proteina namijenjenih za prehranu životinja – stočne hrane, samodostatnost je na samo 61 posto. Očekuje se da će potražnja za žitaricama rasti oko 10 posto do 2030. godine. Uvjetovano je porastom potrošnje naročito kukuruza zbog industrijske potrošnje i stočne hrane, iglukoze i bioetanola. Izvozne mogućnosti prisutne su u zemljama istočnog Mediterana, subsaharskoj Africi i zemljama Zaljeva.

U narednom razdoblju do 2030. godine u EU se ne predviđa rast nego manji pad površina pod ratarskim kulturama, ali se i dalje očekuje povećanje prinosa pa time i povećana proizvodnja. Očekuje se da će nove tehnologije, koje se sve više uvode, dovesti do smanjenja troškova proizvodnje (nova oprema, strojevi), ali i do povećanja prinosa kroz učinkovitije tehnike sijanja, sustave navodnjavanja, kontrola bolesti, praćenje usjeva satelitskim snimkama i korištenjem dronova te općenito korištenje softvera(informacijskom tehnologijom) za upravljanje farmama. Postoji prostor za uvoz ratarskih kultura, žitarica i uljarica u EU, ali i za izvoz iz EU.

 „Budući da EU kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku sve više forsira ekološku proizvodnju i drastično smanjivanje uporabe pesticida i zaštitnih sredstava do 2030. godine, već sada se na razini slabije razvijenih EU poljoprivreda otvara rasprava kakav će to imati utjecaj na buduće ratarske prinose. U Hrvatskoj se o ovom potencijalnom problemu još uvijek nije krenulo otvoreno razgovarati, ali bi bilo važno vidjeti kako će nove politike EU za poljoprivredu utjecati na buduće prinose u ratarstvu koji je jedini sektor hrvatske poljoprivrede u kojem se vidi stabilnost i potencijal rasta i izvoza. Zbog toga bi već sada trebalo započeti ozbiljna promišljanja o tome kako će se novi ekološki standardi odraziti na ove proizvodnje i kod nas, zaključak je analize Smartera.

Povezane teme:
Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nekategorizirano

Dvadesetak proizvođača promovira i nudi najbolje proizvode sa oznakom Plavi ceker

Tradicionalna 3. manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je danas 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb – Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.


Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima – bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

„Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr.”, ističu iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Iz Grada Zagreba naglašavaju kako ovogodišnje izdanje manifestacije Adventski ceker u Supernovi u Buzinu okuplja impresivnu paletu domaćih proizvođača iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine.
Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći vrhunske prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz dugogodišnje obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.


„Uvjereni smo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode sve više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. I to je jedan od način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo  negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Smatramo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva, naglasili su na otvorenju predstavnici Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje grada Zagreba.  
Zajedničko svim izlagačima jest naglasak na domaću proizvodnju, kratke lance opskrbe i očuvanje lokalnih tradicija, što Adventski ceker u Supernovi Buzin potvrđuje kao mjesto susreta potrošača i proizvođača koji iza svojih proizvoda stoje imenom, obitelji i dugogodišnjim radom. Manifestacija je tako i ove godine više od sajma – ona je presjek hrvatske male proizvodnje u blagdanskom ruhu.
A to potvrđuju i izlagači na ovogodišnjem Adventskom cekeru.


Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda.
„ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda čak 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode
certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.


Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker
kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana.


Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u Blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Osim certifikatom ekološkog proizvoda, kvalitetu su potvrdili i osvajanjem niza priznanja na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode.

Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pročitaj više

Nekategorizirano

Kupnja domaćih proizvoda za Blagdane, kroz kratke lance opskrbe najveća podrška domaćoj poljoprivredi

Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje organizira tradicionalnu 3. manifestaciju „Adventski ceker“, koja će se i ove godine održati od 20. do 24. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu.

Na manifestaciji će sudjelovati dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ekoloških proizvođača i proizvođača s oznakom „Plavi ceker“.

“Ovom manifestacijom želimo pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr. ”, priopćeno je iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

 

Grad Zagreb, u sklopu svojih brojnih aktivnosti promocije domaće poljoprivredne proizvodnje i podizanja svijesti o potrebi veće kupnje domaćih proizvoda, poziva i ove godine hrvatske potrošače da u prosincu, mjesecu najveće potrošnje, obrate pozornost da kupuju domaće proizvode kroz kratke lance opskrbe. Na ovaj način šalje se jasna poruku kako je zaštita domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane jedino moguća uz veću svijest o potrošnji i kupnji domaće hrane. U sklopu promocije domaće poljoprivrede, Grad Zagreb ujedno daje i podršku svim pozitivnim primjerima iz prakse koji potiču na potrošnju domaćih proizvoda.

„Vjerujemo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. To je jedini način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Vjerujemo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Svaki uloženi euro u kupnju domaćih proizvoda multiplicira učinak na rast i razvoj hrvatske poljoprivrede i gospodarstva“, ističu iz Grada Zagreba.

Manifestaciju Adventski ceker će pratiti i glazbeni program, a u subotu 20. prosinca 2025. održati će se edukativni program, bojenje licitarskih srca, kulturno umjetnički program (folklorni nastupi dječjih sekcija)  te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

ŠTO JE PLAVI CEKER:

„Plavi ceker“ je  OZNAKA – namijenjena označavanju, isticanju i promociji najkvalitetnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda proizvedenih na području Republike Hrvatske kao što su med, sirupi, sokovi, džemovi, pekmezi, sirevi, suhomesnati proizvodi itd. Grad Zagreb ovim projektom želi pomoći malim i srednjim proizvođačima u plasmanu njihovih visokokvalitetnih proizvoda na zagrebačko tržište što je vidljivo iz slogana: „ Od hrvatskog polja do zagrebačkog stola  – jamči Zagreb“.

Isto tako „Plavi ceker“ jamči potrošaču da se radi o domaćem, kvalitetnom, visokovrijednom i provjerenom proizvodu. Proizvođači koji žele steći oznaku „Plavi ceker“ za svoje proizvode, javljaju se na javni poziv koji objavljuje Grad Zagreb. Svi prijavljeni proizvodi putem javnog poziva podliježu senzorskoj procjeni i fizikalno kemijskoj analizi u akreditiranim laboratorijima. Ukoliko zadovolje sve kriterije propisane Pravilnikom dodjeljuje im se oznaka „Plavi ceker“. Troškove analiza snosi Grad Zagreb.

Krajem 2019. godine objavljen je prvi javni poziv za dodjelu oznake „Plavi ceker“, a danas imamo 65 proizvođača koji su stekli oznaku Plavi ceker za ukupno 145 proizvoda.

Pročitaj više

Nekategorizirano

PZ JabukaHR: MODERNA SKLADIŠTA I UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA JEDINI JE NAČIN ZA OPSTANAK PROIZVODNJE JABUKA U RH

Hrvatska proizvodnja jabuka ima budućnosti jer smo se svih ovih godina, unatoč teškim tržišnim okolnostima i sve češćim klimatskim promjenama uspjeli oduprijeti izazovima koji su bili pred nama. Upravo je u tijeku ovogodišnja sezona berbe jabuka, s kojom smo zadovoljni, jer nam vremenske prilike, u vrijeme berbe, idu na ruku. Budućnosti hrvatske proizvodnje jabuka ovisit će o dovršetku započete realizacije izgradnje skladišnih kapaciteta, koja se financira bespovratnim sredstvima iz NPOO-a.

Jedan od načina opstanka i razvoja proizvodnje jabuka je i još bolja  horizontalna i vertikalna organizacija proizvođača, posebice kroz udruživanje u Proizvođačke organizacije, koje su se proteklih godina pokazale kao najotpornije u izazovnoj tržišnoj utakmici. Zaključak je to stručne rasprave sa poljoprivrednim novinarima, koju je povodom 20. listopada – Svjetskog dana jabuka u Križu organizirala PZ JabukaHR, najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj. 

PZ JabukaHR organizacija je istaknutih proizvođača jabuke u Hrvatskoj, koja svoje proizvode plasira na domaće i inozemna tržišta, a okuplja preko 30 proizvođača jabuka (članova i pridruženih članova)sa godišnjim prinosima između 10 i 12 tisuća tona, od čega glavnina, kao svježi proizvod ili prerađevine, završi na domaćem tržištu – na policama gotovo svih trgovačkih lanaca.

Luka Cvitan upravitelj PZ JabukaHR novinarima je tijekom obilaska gradilišta, povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuka, u Poslovnoj zoni Križ, objasnio kako je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće društvu Jabuka LDC d.o.o., osnovanom od strane i u većinskom vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko 23 milijuna eura plus PDV, a objekt će se prostirati na 16.000 m2.

„Finalizacija LDC-a očekuje se u ljeto iduće godine, kada ćemo primiti prve količine jabuka. Projektom je predviđena izgradnja hladnjače kapaciteta 6.700 tona sa različitim kapacitetima komora za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje jabuka, čime će se zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe tržišta po pitanju sortiranja i konfekcioniranja, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok i dr. Bitno je naglasiti da je ovaj objekt projektiran po najvišim DNSH i ekološkim standardima te da je u okviru projekta predviđeno i postavljanje fotonaponske centrale kapaciteta 500 kWh čime će se osigurati glavnina potrebe za električnom energijom. Ponovno bi istaknuli da su jabuke domaćih proizvođača, okupljenih u PZ JabukaHR, prvi poljoprivredno-prehrambeni proizvod označen znakom „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja krajnjem kupcu, na jasan i nedvosmislen način, garantira da je riječ o proizvodu koji je proizveden zaista tamo gdje je to u deklaraciji i navedeno, da udovoljava najvišim tržišnim standardima i da iza njega stoji sljedivost tijekom cijeloga proizvodnog procesa.“, kazao je Cvitan.

Ovo je, inače, do sada drugi logističko-distributivni centar financiran bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. Prva sredstva dodijeljena su prošle godine Osječko-baranjskoj županiji prilikom izgradnje regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Natječaj je još uvijek otvoren i postoji još nekoliko planova izgradnje LDC-a iz ovog programa.

„Mi u PZ JabukaHR pozdravljamo sve projekte kojima su nositelji proizvođačke organizacije, ali i inicijativu svih onih koji se u budućnosti žele pridružiti našoj ili nekoj drugoj proizvođačkoj organizacija jer smatramo to najboljim načinom ojačavanja pozicije primarnih proizvođača. Zajednički možemo potaknuti i nove proizvođače da se okrenu proizvodnji jabuka i drugih voćnih vrsta. Sredstva koja je usmjerila država za izgradnju skladišnih kapaciteta od iznimne su važnosti za proizvodnju, zbog čega vjerujemo da ćemo u budućnosti biti još snažniji i konkurentniji“, ističu u ovoj proizvođačkoj organizaciji.

Izgradnja potrebne infrastrukture temeljni je preduvjet održive proizvodnje za koju želimo da je produktivna, konkurentna i otporna. Za skladištenja jabuka u Hrvatskoj,tzv. ULO komora, danas ima u Hrvatskoj oko 40 000 tona i to je za trenutne potrebe proizvodnje konzumne jabuke, tijekom cijele godina uglavnom dostatno. Ti skladišni kapaciteti su uglavnom izgrađeni prije 20- tak godina i u većini slučajeva u vlasništvu su trgovačkih društava koja se bave otkupom i prodajom odnosno nisu u vlasništvu i gospodarenju proizvođača.

„Nažalost infrastruktura logistike, tehnologija sortiranja,kalibriranja i pakiranja u tim skladišnim kapacitetima nije tehnološki zadovoljavajuća da se mogu zadovoljiti potrebe prema trgovačkim kućama, koje su iz dana u dan sve zahtjevnije po pitanju dinamika isporuke, vrsta pakiranja i općenito komercijalnih zahtjeva, koje diktira tržište. Pozitivne pomake na tim poljima očekujemo nakon završetka svih intervencija iz Nacionalnog programa oporavaka i otpornosti te stavljanja u funkciju logističkih centara koji će biti na raspolaganju samim proizvođačima. Proizvođači će sami odlučivati o upravljanju LDC-ima, pa vjerujemo da će se situacija u domaćem voćarstvu ipak razvijati sve više u korist domaćih voćara i hrvatskih potrošača“, zaključuje Luka Cvitan.

Pročitaj više

Popularno