Vijesti
Proizvodnja kupusa stabilna, a korona kriza je stvorila tržišne viškove i srušila cijene
Kupus je jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost. Ova izuzetno vrijedna namirnica ima potencijal daljnjeg rasta u proizvodnji.
Autor: Smarter
Hrvatska ove godine ima stabilnu proizvodnju kupusa kojom će se osigurati domaća samodostatnost i generalno se može zaključiti da se, kada je riječ o proizvodnji ovog povrća, radi o dobroj godini. Tržište je dobro opskrbljeno, a najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje, tek su male količine iz uvoza. Pritom je godinu obilježila pandemija Covida-19 koja je smanjila potrošnju kupusa kroz turizam i ugostiteljstvo, a kako je zbog zdravstvene krize smanjen i broj svadbi, privatnih proslava i drugih događanja, i to je djelomično utjecalo na pad cijena, pa se kupus ove godine prodaje po nižim cijenama nego je to bilo svih proteklih godina, pokazala je analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prosječna cijena zelenog kupusa krajem listopada u trgovinama je iznosila 3,66 kuna za kilogram, dok je primjerice u isto vrijeme prošle godine cijena bila na razini 4,99 kuna. Krajem travnja i početkom svibnja ove godine u trenutku lockdowna u cijeloj Europi i Hrvatskoj kupus je postizao cijenu od čak 5,65 kuna za kilogram. Cijene crvenog kupusa relativno su stabilne, a iako je ova sorta nešto skuplja, krajem listopada je u trgovinama postizala cijenu od 5,14 kuna, što je za oko 1,5 kuna manje nego što je to bilo u isto vrijeme prošle godine.
„Proizvodnja kupusa u Hrvatskoj se proteklih godina odvija na stabilnim površinama koje se kreću od najnižih 1235 ha (2016. godine), do 1867 ha kolika je bila proizvodnja u 2017. godini. Količine proizvedenog kupusa pritom su bile stabilne i prinosi su se kretali od najnižih 17 t/ha do čak 27,3 tone koliko je bila proizvodnja u 2016., kada je bilo proizvedeno 33.654 tona. Prošla je godina imala prosječan prinos od 21,6 tona, a ukupna je proizvodnja iznosila 31.580 tona, s 1463 hektara. Slična proizvodnja očekuje se i ove godine, zbog čega možemo reći kako je Hrvatska u proizvodnji ovog povrća postigla željenu samodostatnost i ima prostor za povećanje proizvodnje, pa i za izvoz određenih količina u zemlje srednje Europe.
Naša je procjena da je Hrvatska potrebama za kupusom pokrivena tijekom cijele godine, a jedino se osjeti nedostatak tijekom siječnja, veljače i ožujka, što se vrlo brzo može promijeniti uz bolju organizaciju proizvodnje u plastenicima i poljima u dolini Neretve i Dalmacije, koje imaju idealnu klimu za proizvodnju zimskih sorti. Upravo bi bolja organizacija proizvodnje u ovim dijelovima Hrvatske mogla biti dostatna za cjelogodišnju domaću opskrbu, a dio količina bi mogao biti usmjeren i na izvozna tržišta tijekom zimskih mjeseci. Pritom valja brzo djelovati budući da pojedine države poput Albanije ili Sjeverne Makedonije već ulažu ogromne napore da se sa svojim proizvodnjama „ubace“ na ova tržišta jer imaju pogodnu klimu za proizvodnju ranijih sorti i zadnjih su godina značajno povećali proizvodnju, ocjena je stručnjaka Smartera.
Stručnjaci Smartera stalno ističu kako je poznato da je povrtlarska proizvodnja godinama na marginama ukupne poljoprivredne proizvodnje i jedan je od zapuštenijih sektora u domaćoj poljoprivredi s vrlo skromnim rezultatima, ali i da postoji ogroman prostor za brzi zaokret te bolju organizaciju proizvodnje, posebice kroz uvođenje novih tehnologija, sorti, kao i udruživanje proizvođača te povezivanje s vodećim otkupljivačima, što je možda jedan od ključnih načina da se opskrba domaćeg tržišta pokrije kroz cijelu godinu. Poznato je da je kupus najzastupljenija vrsta povrća, čiji udjel u ukupnoj proizvodnji iznosi 21 posto, a najvećim dijelom se proizvodi u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Lika i Varaždin centri
Kupus potječe iz Sredozemlja, a uzgaja se već više od 2500 godina. Upotrebljava se u svježem stanju kao salata ili u različitim kuhanim jelima. Osim konzerviranja biološkim načinom, kupus se konzervira i mariniranjem uz drugo miješano povrće. Hranidbena vrijednost može se najbolje ocijeniti iz njegova sastava u postocima jestivog dijela. Od važnijih minerala, u jestivom dijelu zastupljeni su u mg/100 g natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, željezo i sumpor. Danas se sve više prepoznaje zdravstvena vrijednost kupusa još od različitih starih liječenja.
Kupus ili zelje, zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju, a kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Dok je proizvodnja kupusa stabilna, ostale proizvodnje imaju mali učinak i još uvijek nismo uspjeli postići kvalitetnu proizvodnju i količine, jer ove proizvodnje imaju popriličnu oscilaciju u količinama i kvaliteti, pri čemu su posebice trgovački lanci osjetljivi na primjerice veličinu i oblik proizvoda, što domaću proizvodnju još uvijek čini nekonkurentnom.
Kupus se najviše uzgaja na području Varaždina, Koprivnice, Ogulina i Sinja. Upravo zbog uzgoja na kontinentalnim, priobalnim, pa i brdsko-planinskim područjima, kupus je u Hrvatskoj prisutan na tržištu kroz cijelu godinu. Od 2013. godine, od kad Hrvatska kao članica Europske unije zaštićuje oznakom izvornosti svoje tradicionalne proizvode, „Varaždinsko zelje“ (2015. godine) i „Ogulinski kiseli kupus“ (2015. godine) nose oznaku izvornosti Europske unije.
Jedna od prednosti uzgoja kupusa je i to da su ovi proizvodi registrirani i zaštićeni na zajedničkom EU tržištu, te omogućuju lakšu prepoznatljivost proizvoda na domaćem tržištu, te prepoznatljivost i na tržištu Europske unije.
Iako je zaštita ovih sorti dobra za proizvođače jer im osigurava bolju cjenovnu poziciju na tržištu, te već danas organizirane proizvođače i otkupljivače kako i 10-tak stabilnih proizvođača kiselog zelja, izvozni potencijali su vrlo ograničeni jer je potražnja za ovim proizvodima na izvoznim tržištima vrlo ograničena. Naime, tek nekoliko zemalja unutar EU koristi kiselo zelje za salatu ili u svakodnevnoj prehrani, pa se hrvatski izvoz može promatrati kroz prizmu izvoza na tržišta gdje je prisutna velika zajednica iseljenih građana koji se snabdijevaju u etno maloprodajnim objektima, a koji primjerice kiselo zelje koriste za pripremu sarmi ili ga koriste za kuhanje odnosno salatu, ističu u Smarteru.
Potrošnja kupusnjača u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 11 kg po stanovniku godišnje, pri čemu se potrošnja zelja procjenjuje na 5-6, a potrošnja kiselog zelja između 2,5 i 3 kilograma po stanovniku godišnje. Potrošnja zelja u Hrvatskoj posljednjih dvadesetak godina je u opadanju, posebice kiselog zelja. Primjerice, potrošnja kiselog zelja u Hrvatskoj 1978. godine bila je 4 kg, 1983. godine 3,3 kilograma, dok je 1988. godine pala na 3,1 kg po članu kućanstva. Na to su najviše utjecale promjene u načinu prehrane, te veći izbor svježeg i prerađenog povrća u zimskom razdoblju. Ukupna potrošnja zelja procjenjuje se na između 18 i 19 tisuća tona godišnje, a ukupna potrošnja kiselog zelja na oko 11 i 12 tisuća tona godišnje.
Uvoz iz Makedonije
Hrvatska je u 2019. godini ostvarila rekordan izvoz kupusa koji je iznosio preko 2000 tona u vrijednosti koja je premašila jedan milijun eura, dok je uvoz bio 6148 tona u vrijednosti od 3,3 milijuna eura čime je i u ovoj proizvodnji ostvarena negativna vanjskotrgovinska razmjena. Najviše kupusa na hrvatsko tržište došlo je iz Makedonije u količini od 1646 tona i vrijednosti od preko milijun eura, te Nizozemske odakle je uvezeno 1476 tona vrijednih 870.000 eura. Gotovo isključivo iz Makedonije se u rano proljeće uvozi mladi kupus kada domaćeg kupusa još na domaćem tržištu nema. Najveće izvozno tržište za kupus je Slovenija, gdje je prošle godine završilo oko 1600 tona hrvatskog zelja vrijednog preko 800.000 eura.
Globalna proizvodnja
Kupus je inače jedna od glavnih povrtnih kultura u svijetu. Po površinama i proizvodnji je na četvrtom mjestu, a prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha; najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem.
U 2019. godini proizvodnja kupusa i ostalih kupusnjača smanjila se u Europskoj Uniji za 1,3 posto na 4,6 milijuna tona, padajući drugu godinu zaredom nakon dvije godine rasta. Tempo rasta bio je najbrži u 2014. godini s povećanjem od 4,2 posto kada je ostvarena rekordna proizvodnja od 5,3 milijuna tona. Tržište kupusa u EU također je stabilno, a u 2019. godini je povećano za 7,7 posto u odnosu na godinu ranije i procjenjuje se na 3,1 milijarde dolara.
Zemlje s najvećom količinom potrošnje kupusa u 2019. godini bile su Rumunjska (1,1 milijuna tona), Poljska (924 tisuće tona) i Njemačka (693 tisuće tona), koje su zajedno činile udjel od 59 posto u ukupnoj potrošnji. Iza njih su Velika Britanija, Italija, Francuska, Španjolska, Belgija, Portugal, Grčka, Austrija i Češka, koje su zajedno činile daljnjih 28 posto. Od 2013. do 2019. godine najveći porast potrošnje zabilježen je u Španjolskoj. U 2019. godini najviša razina potrošnje zabilježena je u Rumunjskoj (57 kg po osobi), zatim u Poljskoj (24 kg po osobi), Portugalu (10 kg po osobi) i Belgiji (9,60 kg po osobi), dok je svjetski prosjek potrošnje kupusa po stanovniku procijenjen na devet kg po osobi.
Zemlje s najvećim količinama proizvodnje kupusa u 2019. godini bile su Rumunjska (1,1 milijuna tona), Poljska (955 tisuća tona) i Njemačka (591 tisuća tona) i dr. Od 2013. do 2019. godine, najzapaženiji rast u pogledu proizvodnje kupusa, među glavnim zemljama proizvođačima, postigla je Španjolska, dok je proizvodnja kupusa za ostale vodeće zemlje bilježila pad u proizvodnji.
Površine pod kupusom pale su u EU na 156.000 ha u 2019. godini, a najveće zasijane površine bile su 2013. godine – 166.000. Prosječni prinos kupusa iznosio je 29 tona po ha u 2019. godini i prinos je stabilan te nije bilo velikih oscilacija.
Vijesti
IZLAGAČIMA NA MANIFESTACIJI „ADVENTSKI CEKER SUPERNOVA“ U BUZINU 2025.
Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje organizira tradicionalnu 3. manifestaciju „Adventski ceker“, koja će se i ove godine održati od 20. do 24. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu.
Na manifestaciji će sudjelovati dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ekoloških proizvođača i proizvođača s oznakom „Plavi ceker“.
IZLAGAČI NA SAJMU:
OPG IVAN KEFEČEK datira od 2003. godine, a bavi se uzgojem kupina i ostalog bobičastog voća u Sesvetama. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za voćne sirupe: voćni bum i sirup od bazge. Također u ponudi imaju i prigodne božićne pakete sa navedenim proizvodima , a u ponudi imaju i kupinovo vino.
OPG CAJZLER DRAGICA sa sjedištem u Zagrebu bavi se proizvodnjom prirodne kozmetike, masti i tinktura po staroj recepturi bez konzervansa. U svojoj paleti proizvoda imaju različite vrste krema, melema, tinkture i drugih proizvoda.
OPG BRANKO KOVAČIĆ bavi se uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća. U ponudi Opg Kovačić mogu se pronaći prigodni blagdanski poklon paketi.
OPG PČELARSTVO ŠANOVIĆ, KAROLINA ŠANOVIĆ sa sjedištem na Banovini, Glina, Donje Jame. Pčelarenjem se obitelj bavi već nekoliko desetljeća. Djed je imao pčele, prodavao med, pčele i vosak. Godinama kasnije ova obitelj nastavlja tradiciju te trenutno pčelari s većim brojem košnica. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za med kesten, lipa i medljikovac.
PREPELICE PEREČINEC J.D.O.O. bavi se uzgojem prepelica te proizvodnjom jaja i svježeg mesa od prepelica od 2008. godine u Novom Čiču. Danas su među vodećim hrvatskim proizvođačima jaja, pilića te proizvodnjom domaće tjestenine s prepeličjim jajima. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za tjesteninu – krpice sa prepeličjim jajima.
OPG LUKŠA MISLAV pod nazivom OPG Ivanićanka dolazi iz Kloštar Ivanića. OPG se vrijedno bavi uzgojem voća i povrća kojeg prerađuju u domaće zimnice tradicionalnih receptura (ajvari ljuti i blagi, ukiseljeno povrće, octevi i razni sirupi). Oznaku „Plavi ceker“ su dobili za proizvod kiseli krastavci – kornišoni.
OPG BEDEKOVIĆ iz Jakuševca postoji od 2012. godine i ima ekološki uzgoj čistokrvne crne slavonske svinje fajferica i oko stotinu bijelih. Proizvode od njih kulen, kobasice, tlačenicu, špek i čvarke sve traženije delicije a prodaju i rasplodne krmače i odojke. Gospodin Bedeković je odlučio nastaviti dugogodišnju tradiciju u obitelji koja potječe još od njegovog djede. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za slaninu, laks kare, kulen Bedeković, Bedekovićeva kobasica. Opg Bedeković ima prigodne božićne poklon pakete sa suhomesnatim proizvodima, a vrlo atraktivne su božićne kuglice u kojima su domaći čvarci.
OPG MIRJANA GLAS iz Zagreba, osnovan je 2019. godine, a osnovna djelatnost OPG-a je uzgoj industrijske konoplje te se bave proizvodnjom proizvoda na bazi konoplje kao što su: ulje industrijske konoplje, kapi od industrijske konoplje u različitim koncentracijama. Također se bave izradom proizvoda na bazi industrijske konoplje koji se koriste kao dodatak prehrani te izrađuju kreme, sapune i rakiju sa industrijskom konopljnom.
SMID obrt za proizvodnju – TO SMID je obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba. Bavi se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu „ Hrenada“ za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
OPG JASMINA POMPER dolazi iz mjesta Kračevec koje se nalazi u Varaždinskoj županiji. Uzgoj muznih krava je dugogodišnja tradicija u obitelji Pomper. Obitelj Pomper u ponudi, osim svježeg sira i vrhnja, ima kuhane sireve s vlascem, paprikom, paprom, češnjakom, bučinim košticama, origanom, sezamovim sjemenkama, svježi dimljeni sir te suhi na zraku, a što, zapravo, čini njihovu standardnu ponudu. Osim toga obitelj pravi sireve i po narudžbi kupaca, a nude i obični i voćni jogurt, sirne namaze s lukom i bez, s tucanom ljutom paprikom, slaninom i slično.
OPG ŠIMUNOVIĆ je lokalno poljoprivredno gospodarstvo iz okolice Ivanić-Grada. Obitelj Šimunović ima bogatstvo zdravih proizvoda uzgojenih s ljubavlju. Uz njihov aceto balsamico, treba istaknuti i bučino ulje. Obitelj Šimunović također proizvodi razne ljekovite kreme, poput one od nevena i gavezove masti. Njihova linija proizvoda uključuje i domaće likere kao što su jeger, ružin liker, i gencian.
RIBA DRAŽIN j.d.o.o. smješten je u Kaštel Kambelovcu, tradicionalnom ribarskom mjestu u Dalmaciji, bavi se preradom ribe i proizvodnjom visokokvalitetnih ribljih delicija. Osnovan 2010. godine od strane Živka Dražina, a 2013. registriran kao tvrtka Riba Dražin d.o.o., koja koristi generacijsko znanje o soljenju i mariniranju ribe, prenoseći tradiciju ribarskog kraja. Njihov zaštitni znak je „Pepefiš“, patentirani proizvod koji kombinira slatko-kisele ljute crvene papričice punjene filetima inćuna, prelivenih maslinovim uljem, poznat po jedinstvenom okusu i nagrađivan na domaćem i međunarodnom tržištu. Osim „Pepefiša“, asortiman uključuje slane i marinirane inćune, srdele, tunjevinu, dimljene dagnje, marinirane kozice, hobotnice, motar (morsku travu), sušene rajčice, masline, kapare, riblje paštete, pa čak i temeljac za crni rižot.
Svi proizvodi izrađuju se od svježe ribe iz Jadranskog mora i domaćih sirovina, ručno se pakiraju uz HACCP certifikat kvalitete, osiguravajući vrhunsku svježinu i autentičnost. Riba Dražin d.o.o. ima suvremeni pogon, zapošljava 12 radnika, a distribuira proizvode na sajmovima, u restoranima i trgovinama diljem Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Austrije. Nositelji su oznake „Plavi ceker“ za „Kapulada marmelada od crvenog luka“, „Papriku punjena sa sirom“ i „Papričice punjene slanim inćunima“.
OPG DADIĆ I MIRJANA MAZUH smješten u Sokolovcu, u Podravini, bavi se proizvodnjom mliječnih proizvoda s naglaskom na raznovrsne vrste sira. OPG vode Mirjana Dadić i njezin suprug, uz povremenu pomoć dodatnog radnika. Prerađujući dnevno oko 160 litara mlijeka od svojih 18 muznih krava, fokusirani su i na mješovitu poljoprivrednu proizvodnju.
Njihovi sirevi uključuju četiri vrste prgice različite ljutine i s dodatkom koprive, te kuhane sireve s raznim začinima i dodacima poput majčine dušice, origana, ljute paprike, čilija, češnjaka, luka, bučinih koštica, bučinog ulja, sušenih banana, kikirikija, lješnjaka i oraha, ovisno o potražnji kupaca. Proizvode prodaju na Gradskoj tržnici u Koprivnici te na sajmovima diljem Hrvatske.
Nositelji su oznake „Plavi ceker“ za proizvod „Sir prgica blago ljuta“.
POLJOPRIVREDNI OBRT ŽITOPRODUKT smješten u Garešnici, bavi se certificiranom ekološkom proizvodnjom, preradom žitarica, uljarica i ljekovitog bilja, a poznati su po domaćim keksima, tjestenini i hladno prešanom suncokretovom ulju. Predvođen vlasnikom Matteom Brkićem, uzgajaju žitarice poput pira i pšenice te proizvode širok asortiman proizvoda, uključujući integralna brašna, razne vrste griza, cjelovita zrna, biljne čajeve, sapune, domaće keksiće (npr. pirove keksiće od integralnog pirovog brašna) i tjesteninu poput špageta, školjkica i pužića od pira ili pšenice, koja je bez jaja, aditiva i konzervansa, sporo sušena kako bi zadržala nutrijente. U svojoj ponudi imaju i jastuk punjen heljdinim ljuskicima koji je prirodan, antialergijski jastuk koji se anatomski prilagođava tijelu, pruža potporu vratnoj kralježnici i ramenima te ima mikromasažni učinak koji poboljšava cirkulaciju.
Njihovi proizvodi, poput „Mr. Fulir“ brenda, inspirirani su zagrebačkim šarmerom Ivom Robićem iz Garešnice. Nositelji su oznake „Plavi ceker“ za proizvode „Pirovi domaći keksići“, „Cvjetni čaj od kamilice“, „Hladno prešano suncokretovo ulje“ i „Pužići od integralnog pirovog brašna“. Obrt Žitoprodukt koristi tradicionalne metode obrade zrna, uzgajajući sirovine na ekološki način u Moslavini.
OTRES d.o.o. osnovan je 2010. godine i bavi se ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose izninoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti (Oblica, Krvavica, Istarska bjelica, Buža, Drobnica, Levantinka) i šest stranih sorti (Leccino, Pendolino, Coratina, Carolea, Frantoio, Ascolana).
OTRES d.o.o. ističe se po predanosti tradiciji i suvremenim metodama proizvodnje, što rezultira uljem bogatom antioksidantima s uravnoteženom pikantnošću i gorčinom te voćnim notama.
Osim certifikatom ekološkog proizvoda, kvalitetu su potvrdili i osvajanjem niza priznanja na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu, od kojih izdvajaju dvije zlatne medalje na 8. Festivalu maslina u Zagrebu 2023. godine te zlatne medalje na najprestižnijem svjetskom natjecanju New York International Olive Oil Competition 2023. i 2025. godine.
Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džem od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
Nositelji su i oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“.
OPG VARGA NIKOLINA – dolazi iz Bratine u Zagrebačkoj županiji. Opg se primarno bavi uzgojem jagoda, ali na svom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju i razne druge vrste voća i povrća te iste prerađuju.
OPG SLAVEN SLAVIĆ – Pčelarstvo Slavić OPG se bavi pčelarstvom od 2009. godine, a profesionalno od 2018. godine kada su svoje poljoprivredno gospodarstvo upisali u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Imaju pčelinjak sa stotinu pedesetak pčelinjih zajednica i proizvode široku lepezu pčelinjih proizvoda kao što su sortne vrste meda, propolis, cvjetni prah i imunomed. Korisnici su oznake Med hrvatskih pčelinjaka, a Oznaku izvrsnosti “Plavi ceker” dobili su za Lipov med. Lipov med je bistar, ugodnog i blagog okusa te jakog mirisa. Vrlo dobar je kod stanja fizičke iscrpljenosti jer djeluje umirujuće i vraća energiju.
OPG VRATA ZAGORJA – medenjaci, štruklji
Na obiteljskom gospodarstvu vrijedno rade Ružica Šafranec Kišur i njezin suprug Josip, uz puno ljubavi prema tradiciji i prirodi. Imaju plantažu šipka s čak 1000 sadnica, nekoliko košnica pčela i raznovrsne voćke. Pokrenuli su proizvodnju tradicijskih medenjaka prema njihovoj recepturi – potpuno prirodni, bez umjetnih boja i konzervansa. Rade i domaće štruklje od ručno vučenog tijesta s bogatim nadjevima, poput: sira, jabuka (s raznim dodacima poput grožđa, oraha, krušaka, šljiva), buča (bučnica, buče i mak), zelja (zeljančica), vrganja i bukovača, bobičastog voća i drugih nadjeva po želji!
- godine osvojili su 3. mjesto na Štrudlafestu u Jaškovu.
Ove godine ponosno nose srebrnu medalju!
Osim što njeguju kulinarsku tradiciju, Josip i Ružica su i pjesnici. Organiziraju pjesničke manifestacije, nastupaju u narodnim nošnjama i s ponosom čuvaju kulturnu baštinu. Njihove fotografije su čak objavljene na globalnoj platformi Geofolk!
Blog
Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Privatna inicijativa
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu, izjavio je na otvorenju Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
„Berbe 2025. godine“
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Križ, 21. listopada 2025. godine
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
INFORMACIJE O PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Križ, 21. listopada 2025. godine
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
INFORMACIJE O PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Sadržaj kartice
Vijesti
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 5. studenog 2024. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Budućnost tržišta domaće ekološke hrane – primjer zagrebačke tržnice JARUN“ s ciljem snažnije promocije i vidljivosti ekoloških proizvoda i domaćih ekoloških proizvođača tržnice, koji svoje proizvode prodaju na tržištu grada Zagreba, te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače. Zagrebački holding d.o.o. podružnica Tržnice Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, pokrenuli su tijekom proljeća ekološku tržnicu na Jarunskoj tržnici u Zagrebu.
Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Nakon početnih odličnih rezultata posjete i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb, nastavlja se radom na promociji ekološke tržnice i prodaje ekoloških proizvoda na
Jarunskoj tržnici.
Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba izjavila je na otvorenju konferencije:
„Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Ovim projektom želimo i dalje omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi itd., a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište. S ciljem još veće promocije i vidljivosti ekološke tržnice te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače danas je organizirana ova izuzetno zanimljiva konferencija. Pozivamo Zagrepčanke i
Zagrepčane, kao i goste grada da posjete ekološku tržnicu i opskrbe se direktno od proizvođača najkvalitetnijim ekološkim proizvodima te tako daju svoju podršku domaćoj proizvodnji. Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima, generalno potrošači imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša bez kemijskih sredstava. Potrošači bi rado konzumirali hranu iz ekološkog uzgoja, ali uz uvjet da
nije previše skupa. Dobar dio potrošača smatra da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. Također dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda“.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2023. godine na području Grada Zagreba registrirano je 260 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava (4,01 % od
ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava) s ukupno 2.418,70 ha obradivih površina. Od toga se 162,83 ha (6,73%) površina nalazilo na samom području Grada Zagreba, 497,06 ha (20.55 %) na području Zagrebačke županije, a preostalih 1.758,81 ha (74,72 %) u ostalim županijama u blizini Zagreba.
Gordana Matašin – Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, voditeljica Odsjeka za ruralni razvitak i šumarstvo:
„Jedna od značajnijih aktivnosti Programa razvoja ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije do 2030. godine je izravna prodaja lokalne hrane na zagrebačkom tržištu. Ova aktivnost sastavni je dio
i Sporazuma o suradnji na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, sklopljenog između Zagrebačke županije i Grada Zagreba u listopadu prošle godine. Ekološka tržnica Jarun, primjer je izravne prodaje i dobar način kako se ekološki proizvođači s područja Zagrebačke županije mogu približiti i predstaviti kupcima te promovirati i prodavati svoje ekološke proizvode na zagrebačkom
tržištu. Županija podržava ovaj projekt i podupire nastup svojih ekoloških proizvođača na ekološkoj tržnici na Jarunu“.
Marin Rončević, voditelj Podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnosti i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika.
„Tržnice su ovim projektom osigurale stabilnost tržišta ekološkim proizvođačima, a redovan dolazak brojnih sugrađana najbolji je znak velike potražnje za takvim proizvodima. Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača”, kazao je Rončević.
Na konferenciji su održana dva zanimljiva panela, na kojima se govorilo o budućnost proizvodnje i prodaje ekoloških proizvoda, te iskustvima proizvođača, kao i o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu o čemu su govorili trgovci, predstavnici institucija i drugi dionici u prometu eko hrane.
Na prvom panelu sudjelovala su 4 ekološka proizvođača koji prodaju na tržnici Jarun; Dario Frangen- Eko Ranch, Mirjana Strancarić- tvrtka SMID, OPG Novak te Organsko gospodarstvo Ivica Budrovčan koji su kroz svoje primjere prezentirali na koji način se odvija prodaja, te koji su problemi u proizvodnji i prodaji, odnosno koji je profil kupaca/potrošača u gradu Zagrebu. Isto tako govorilo se i o tome na koji način je moguće unaprijediti projekt Ekološke tržnice u Zagrebu te kako vide
budućnosti tržišta ekološke hrane u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.
Na panelu o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu sudjelovali su predstavnici Grada Zagreba, trgovaca, uvoznika, certifikacijski kuća: Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica
Biovega d.o.o, Marko Kozjak, vlasnik i direktor VeeMee, Alen Hrustić direktor certifikacijske kuće Algoeko, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, ujedno i ekološki
proizvođač čiji OPG, Kuća magične trave proizvodi eko kozmetiku, te Miroslav Kovač, viši stručni savjetnik i član Radne skupine za Urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Grada Zagreba.
OPG Novak, Zagreb:
Osnovan je 2014. godine i do danas su postali najveći zagrebački ekološki povrćari. Proizvode širok asortiman ekološkog povrća i nešto voća, a imaju cjelogodišnji uzgoj u plastenicima, te ukupnu proizvodnju plasiraju na zagrebačkom tržištu, uglavnom putem maloprodajnih kanala. U prvih devet mjeseci ove godine na tržište su plasirali više od 25 tona ekološkog voća i povrća. Ozbiljnijom proizvodnjom su se počeli baviti 2016. godine i od početka proizvode na ekološki način, a u sustav
kontrole su ušli 2018. godine i od tada su i službeno ekološki proizvođači. Od osnivanja do današnjeg dana ne mogu proizvesti dovoljno da zadovolje potražnju.
„U čitavoj Europi i zapadnom svijetu općenito jako se dobro zna što je to ekološka proizvodnja. Na samo sat ili dva vožnje od Zagreba na policama trgovina ćete pronaći jednako zastupljene konvencionalne i eko proizvode, kupci jako dobro prepoznaju što predstavlja eko markica, a proizvođači ne trebaju trošiti svoje vrijeme i resurse za edukaciju potrošača. U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa. Zato je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu“, izjavila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak.
OPG Eko Ranch Frangen postoji od 2005.godine, a u ekološku proizvodnju su ušli 2009.godine sa pčelarstvom. Sa rastom su širili i svoj asortiman. Od 2020. kreće početak podizanja trajnih nasada (voćnjak) i sve odmah ulazi u eko certifikaciju. Prvo su na 2020. na 2,5 hektara podigli nasad crnog duda (jedini intenzivan nasad u ovom dijelu EU), zatim 2022. u Dalmaciji na 1,5 ha mješoviti eko nasad maslina, smokava, badema, lovora, žižule, nešpole, nara, citrusa itd. U proljeće 2023. u Velikoj Gorici podižu eko nasad šipka na 13 ha, a ove 2024. godine na još 15 ha, što ih trenutno čini najvećim eko nasadom šipka u RH, ali i šire. Obzirom da su svi trajni nasadi relativno mladi, prinosi su tek počeli
na nekim kulturama. Od pčelarstva proizvode skoro sve proizvode – med, pelud, propolis, matičnu mliječ, vosak i mješavine, kao i proizvodi od svih njih. Prodaja je na kućnom pragu i na tek pokojem sajmu (Eko festival Zagrebačke županije, Advent u Gorici, Eko plac na Jarunu).
„Vrlo često u izjavama za medije govorim o važnosti konzumacije ekološki proizvedene hrane, jer je ona temelj za naše zdravlje. Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno – takva hrana nas “liječi” i ima
blagotvorno djelovanje na naš organizam. Smatram da je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu“, izjavio je Dario Frangen.
OPG Ivica Budrovčan, Velika Pisanica:
Ekološko gospodarstvo postoji od 2003 i već se preko 20 godina razvija kao skladna i održiva prirodna cjelina biljne i životinjske proizvodnje sa ciljem postizanja potpune poljoprivredne održivosti. U vlasništvu imaju 10 hektara zemljišta, 8 krava, 12 svinja crne slavonske i 300-tinjak kokoši raznih pasmina. Sve životinje su na vanjskom slobodnom uzgoju i zato daju vrlo dobre rezultate u smislu mesa, jaja i mlijeka te jogurta, sira vrhnja i ostalih proizvoda. Polja su im omeđena šumom i potocima
te su dobar primjer krajobrazne i biološke raznolikosti sa dosta prirodnih livada i starih vrba. Na njima uzgajaju ekološke žitarice za sebe i svoje životinje. Od povrća uzgajaju mrkvu, krumpir, tikve, tikvice,
rajčicu, papriku, luk, salatu, a od voća maline, ribizle, aroniju, šljive, orah.
„Obzirom da proizvodimo svega po malo, naše tržište sigurno nisu nikakvi trgovački lanci nego obitelji sa djecom, naši prijatelji i kupci koji ove naše proizvode svakodnevno trebaju. Kako postupno raste proizvodnja na našem gospodarstvu, u smislu količine i raznovrsnosti ponude, tako raste i broj kupaca koji sve više prepoznaju kvalitetu svježe ubranih ekoloških proizvoda. Mnogi kupci se međusobno poznaju te se povezuju radi lakše zajedničke nabave proizvoda. Ono što nam je ovoga časa najpotrebnije jesu primjerena mjesta susreta i razmjene. Tako da se ne moramo nalaziti po raznim parkiralištima ili u privatnim dvorištima. Ovakva vrsta izravne prodaje ekoloških proizvoda se sve više širi u gradu Zagrebu. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se prepozna prednost malih obiteljskih gospodarstava i da nam se omogući legalna prodaja u našem gradu“, izjavio je vlasnik Ivica Budrovčan.
Tvrtka SMID:
Postoji od 2001. godine, a SMID su pokrenuli Mirjana i Ivan Strancarić iz Zagreba, a potom ga je preuzela njihova kći Dora. Krenuli su sa izuzetno traženim jabučnim octom, a bio je to ujedno i prvi proizvod kojim su pokrenuli vlastiti eko posao. Za eko proizvodnju su se odlučila 2002. godine nakon što su od uroda jabuka starog obiteljskog jabučnjaka u Čučerju, napravili ekološki jabučni ocat koji je višestruko nagrađivan proizvod za kakvoću. Kasnije su počeli eksperimentirati s aromatiziranjem jabučnog octa pa su proizveli izvrstan ocat s češnjakom, bosiljkom, majčinom dušicom i hrenom. Proizvode su kupci prepoznali kao vrhunske te im se rado vraćaju. Na imanju imaju ekološki nasad hrena koji koriste u svojim proizvodima. Proizvode i džemove od jabuka, kao i jabuka s cimetom i jabuka s lavandom te okusom zanimljivog i prepoznatljivog jabučnog chutneya. Proizveli su i popularnu Hrenadu za koju koriste vlastiti ekološki hren uzgojen na imanju. Namaz od slanutka, hummus, jedan je od najprodavanijih proizvoda u bio&bio trgovinama.
„Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak. No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše. Mi smo imali dobre zamisli i poduzeli smo sve kako bi ih ostvarili, a ova proizvodnja definitivno ima veliku i značajnu budućnost. Važno je samo biti uporan jer ljudi su sve više svjesni važnosti kvalitetne ekološke hrane i njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje i trebamo cijeniti ono što imamo. Izrazila bi zahvalnost Gradskom uredu za ekološku održivost i strategijsko planiranje na njihovim počecima tj. otvaranje eko tržnice na Jarunskom placu, u nadi
da će ih biti još“, izjavila je Mirjana Strancarić.
Biovega d.o.o:
Osnovana je 1990. s ciljem proizvodnje i distribucije ekoloških proizvoda. U sustavu grupacije, koja danas zapošljava 250 ljudi nalaze se i 22 bio&bio trgovine s ponudom od preko 1000 domaćih eko proizvoda te ima najstarije eko imanje u Hrvatskoj – Zrno. Njezina direktorica Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica na panelu je izjavila:
„Proizvodimo oko 160 certificiranih eko proizvoda. Od samog početka surađujemo s domaćim eko poljoprivrednicima i proizvođačima. Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da institucije (vlada i ministarstvo) više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede“.
O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI:
Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike ekološke proizvodnje su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva.
Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura.
Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, ekološka poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU. Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije ekološke proizvodnje.
Između 2012. i 2022. udio ukupne ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9 % na procijenjenih 10,5 %. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara. U posljednjih nekoliko godina, tržište ekoloških proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije. Ukupna maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za ekološke proizvode,
nakon SAD-a. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39 %), EU (37 %) i Kina (9,1 %). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu.
U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10 % površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina. Oko 5 % je zabilježeno povećanje ekoloških površina u usporedbi s 2020. godinom. Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10 %, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija
koja je prešla udio od 25 %, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal. EU cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija.
Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013.
godinom veći je za 41,2%.
Demonstracijski dan precizne poljoprivrede: Digital Agro osvaja tržište precizne digitalne poljoprivrede
Dvadesetak proizvođača promovira i nudi najbolje proizvode sa oznakom Plavi ceker
IZLAGAČIMA NA MANIFESTACIJI „ADVENTSKI CEKER SUPERNOVA“ U BUZINU 2025.
-
Vijestiprije 5 godinaOTVORENA PRVA TRGOVINA DOMAĆIH PROIZVODA „ZEMLJA IZAZOVA“ U IVANIĆ GRADU
-
Blogprije 6 godinaZapečeni grah, prebranac, gravče na tavče – odlično za zimske dane
-
Vijestiprije 6 godinaRevolucionarna agro inovacija mladog IT stručnjaka iz Dubrave
-
Vijestiprije 5 godinaSjetva soje – koju sortu izabrati i ostvariti najbolji prinos te zaradu
-
Blogprije 5 godinaListarići mog djetinjstva 🤍
-
Vijestiprije 6 godinaKoja zemlja proizvodi najviše bicikala i gdje je Hrvatska
-
Nekategoriziranoprije 6 godinaPOLJOPRIVREDA HRVATSKE U POST KRIZNOM RAZDOBLJU
-
Vijestiprije 6 godinaDukat u prvom polugodištu sa tek 100 tisuća kuna neto dobiti