Nekategorizirano

IZOSTANAK TURIZMA POVEĆAO TRŽIŠNE VIŠKOVE LUBENICE

Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju lubenica na razini prošlogodišnjeg uroda, kada je s oko 700 ha površine proizvodnja bila oko 28.000 tona. Urod po hektaru kreće se od 25 do 40 tona. Iako je ove godine berba lubenice počela par dana kasnije nego lani, očekivani prinosi su isti po jedinici površine.

Uvoz je, kao i prijašnjih godina, počeo u travnju iz zemalja koje ranije počnu s berbom lubenica. Kod nas se u tom periodu uvozila lubenica iz Maroka, a nakon toga iz Španjolske i Grčke. Berba domaće lubenice je krenula krajem lipnja, a stručnjaci Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu, očekuju da će sezona domaće lubenice trajati do kraja rujna i da ćemo u narednom razdoblju biti samodostatni.

„Svakako moramo uzeti u obzir bitno slabiju turističku sezonu koja je bila značajan generator potrošnje, a koja će ove godine izostati većim dijelom, što se već sada reflektiralo na cijenu na tržištu koja je niža u odnosu na prijašnje godine“, izjavila je stručnjakinja Smartera Marina Kresoja.

Uzimajući u obzir potrošnju na domaćem tržištu te izostanak velikog djela turističke potrošnje, ova godina će biti vrlo izazovna za proizvođače pa će biti izuzetno bitno da se otkupljivači i trgovina okrenu domaćim proizvođačima. Ove godine kod plasmana jagoda trgovački lanci su pokazali solidarnost s domaćim proizvođačima, držali su ujednačeni nivo cijena i za vrijeme cijele sezone otkupljivali su jagodu iz domaće proizvodnje. Bilo bi za očekivati da se ta razina suradnje održi i s domaćim proizvođačima lubenica, kako one ove godine ne bi ostale neobrane na poljima. No, i na proizvođačima je da poštuju optimalne rokove branja, suradnju s otkupljivačima i retailom, budu konkurentni i s cijenama i s kvalitetom. Tada rezultati neće izostati, zaključak je analize Smartera.

Zbog novonastalih poremećaja na domaćem tržištu najveći hrvatski otkupljivač voća i povrća, tvrtka ENNA Fruit, već je krenula s izvozom lubenice kako bi se smanjio pritisak na domaćem tržištu te se lubenice izvoze u Sloveniju, Češku, Slovačku i Poljsku.

Niski prinosi u proizvodnji

Proizvodnja lubenica u Hrvatskoj fluktuira od 17.000 tona do gotovo 28.000 tona koliko je bilo u 2018. godini. Hrvatska ima relativno niske prinose u odnosu na vrhunske proizvođače čiji se prinosi penju preko 90 tona/ha. Još uvijek se jako slabo navodnjavaju polja lubenica i tehnološka je razina u proizvodnji niska i sa sortama i s upotrebom agrotehničkih mjera. Proizvodnja se primjerice u dolini Neretve odvija na oko 200 ha, a ukupan urod je od 13-15 tisuća tona, uz prinos između 60 i 70 tona. U dolini Neretve se proizvodnjom bavi oko 50 OPG-ova, na prosječnim parcelama od 0-5 ha do 5 ha, osim par većih koje imaju 10 -30 ha i jedan 50 ha.

Kada je riječ o izvozu, prošle je godine izvezeno 3.432 tona u vrijednosti od 1,3 milijuna eura, najviše u Njemačku, Sloveniju i Češku, a uvezeno je čak 15.300 tona za 5,8 milijuna eura – najviše iz Grčke (1,7 milijuna eura), Italije (1,3 milijuna eura) i Španjolske, dok je količinski albanska lubenica na trećem mjestu s čak 1,8 tisuća tona u vrijednosti od oko pola milijuna eura, naspram španjolskih kojih je uvezeno 959 tona za 591.000 eura. Izvan sezone konzumacije, lubenica je jako malo pa je tako i uvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio tek 2.408 eura odnosno 2229 kg.

„Lubenica je relativno jeftin proizvod koji ne trpi visoke transportne troškove te na tržištima srednje Europe moramo konkurirati talijanskoj i lokalnoj proizvodnji zemalja u koje izvozimo. U špicama proizvodnje dogovaraju se izvozi viškova lubenice i u pravilu se postižu vrlo niske cijene“, ističe Kresoja.

Proizvodnja i potrošnja

Proizvodnja lubenice u Hrvatskoj je zadnjih nekoliko godina u porastu, ali ovisi o sezonalnosti odnosno o vremenskim utjecajima tijekom sazrijevanja i berbe. Vidljiv je utjecaj turističke sezone na potrošnju, a samim time i na proizvodnju, što znači da proizvodnja prati kretanje broja turista u državi. Izostanak ogromnog broja turista ove godine zbog korona krize, utjecao je na ogromne tržišne viškove i poremećaje na tržištu. Osim što Hrvatska ima svoju proizvodnju, na tržište dolaze i lubenice iz uvoza iz zemalja sa sličnim problemima i velikom proizvodnjom.

Procjene stručnjaka Smartera su da smjer u kojem će se morati razvijati ova proizvodnja treba biti prema produženju sezonalnosti lubenice, te prema prelasku na sorte koje su manje mase. Sezonu proizvodnje moramo početi ranije na području Dalmacije i završiti kasnije s područja Slavonije. Rast proizvodnje možemo ostvariti uz primjenu navodnjavanja, uvođenjem novih sorti koje omogućuju duže čuvanje i lakši transport, te korištenjem zaštićenih, a ne preskupih niskih tunela.

Glavninu turista u ljeto čine strani gosti koji su navikli na standard veličine lubenice od 4 – 8 kg. Kako bismo povećali prodaju, moramo se prilagoditi navici kupca i prijeći sa sorti koje trenutno uzgajamo, a to su sorte čiji plodovi daju 8 + kg veličinu, na sorte koje daju plodove veličine na kakve su kupci navikli.

Trend koji je u Hrvatskoj prisutan već godinama je da se sve ranije kreće s prodajom voća u trgovačkim lancima. Tako se i početak prodaje lubenice pomiče prema ranijem datumu. Tome svakako pomaže i činjenica da Hrvatska kao članica EU može uvesti lubenicu iz područja gdje proizvodnja kreće značajno ranije nego kod nas. Radi se o lubenicama iz Grčke i Španjolske. Kupci spremno prihvaćaju takvu praksu i na tom valu raste i količinski uvoz lubenice. U trenutku kad počinje sezona berbe domaće lubenice, trgovački lanci počnu kupovati istu. Na taj način čuvaju domaću proizvodnju, radna mjesta i doprinose gospodarskom rastu. Trend je da se domaća roba preferira pred robom stranog podrijetla, a i kupci prepoznaju hrvatsku kvalitetu te imaju mogućnost kupovati domaće, naglašavaju u Smarteru.

Potrošnja lubenica uglavnom je stabilna i kreće se između 8 i 9 kg/stanovniku godišnje. Hrvatsko tržište je konzervativno u potrošnji te se potrošnja uglavnom odvija u ljetnim mjesecima i uglavnom su potrošači vezani uz tradicionalne sorte. Godišnja potrošnja lubenica i dinja zadnjih godina se kreće između 30.000 pa čak do 40.000 tona. Potrošnja raste u godinama kada je visoka proizvodnja, a samodostatnost se kreće između 60 i 70 posto. S obzirom na nedostatnu proizvodnju za domaće tržište, ostale potrebe namirujemo iz uvoza pa godišnje uvozimo između 12.000 do čak 20.000 tona, kaže Kresoja.

Povezane teme:

Slijedi

VELIKI RAST UVOZA KRUMPIRA OD POČETKA GODINE

Ne propustite

HPK: Hrvatska treba biti sretna što ima dobru žetvu i veliki urod pšenice

kombinat

Pročitaj više

Komentiraj

Nekategorizirano

Dvadesetak proizvođača promovira i nudi najbolje proizvode sa oznakom Plavi ceker

Tradicionalna 3. manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je danas 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb – Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.

Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima – bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

„Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr.”, ističu iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Iz Grada Zagreba naglašavaju kako ovogodišnje izdanje manifestacije Adventski ceker u Supernovi u Buzinu okuplja impresivnu paletu domaćih proizvođača iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine.
Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći vrhunske prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz dugogodišnje obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.

„Uvjereni smo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode sve više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. I to je jedan od način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Smatramo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva, naglasili su na otvorenju predstavnici Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje grada Zagreba.
Zajedničko svim izlagačima jest naglasak na domaću proizvodnju, kratke lance opskrbe i očuvanje lokalnih tradicija, što Adventski ceker u Supernovi Buzin potvrđuje kao mjesto susreta potrošača i proizvođača koji iza svojih proizvoda stoje imenom, obitelji i dugogodišnjim radom. Manifestacija je tako i ove godine više od sajma – ona je presjek hrvatske male proizvodnje u blagdanskom ruhu.
A to potvrđuju i izlagači na ovogodišnjem Adventskom cekeru.

Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda.
„ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda čak 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode
certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.

Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker
kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana.

Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u Blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Osim certifikatom ekološkog proizvoda, kvalitetu su potvrdili i osvajanjem niza priznanja na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode.

Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pročitaj više

Nekategorizirano

Kupnja domaćih proizvoda za Blagdane, kroz kratke lance opskrbe najveća podrška domaćoj poljoprivredi

Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje organizira tradicionalnu 3. manifestaciju „Adventski ceker“, koja će se i ove godine održati od 20. do 24. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu.

Na manifestaciji će sudjelovati dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ekoloških proizvođača i proizvođača s oznakom „Plavi ceker“.

“Ovom manifestacijom želimo pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr. ”, priopćeno je iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

Grad Zagreb, u sklopu svojih brojnih aktivnosti promocije domaće poljoprivredne proizvodnje i podizanja svijesti o potrebi veće kupnje domaćih proizvoda, poziva i ove godine hrvatske potrošače da u prosincu, mjesecu najveće potrošnje, obrate pozornost da kupuju domaće proizvode kroz kratke lance opskrbe. Na ovaj način šalje se jasna poruku kako je zaštita domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane jedino moguća uz veću svijest o potrošnji i kupnji domaće hrane. U sklopu promocije domaće poljoprivrede, Grad Zagreb ujedno daje i podršku svim pozitivnim primjerima iz prakse koji potiču na potrošnju domaćih proizvoda.

„Vjerujemo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. To je jedini način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Vjerujemo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Svaki uloženi euro u kupnju domaćih proizvoda multiplicira učinak na rast i razvoj hrvatske poljoprivrede i gospodarstva“, ističu iz Grada Zagreba.

Manifestaciju Adventski ceker će pratiti i glazbeni program, a u subotu 20. prosinca 2025. održati će se edukativni program, bojenje licitarskih srca, kulturno umjetnički program (folklorni nastupi dječjih sekcija) te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

ŠTO JE PLAVI CEKER:

„Plavi ceker“ je OZNAKA – namijenjena označavanju, isticanju i promociji najkvalitetnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda proizvedenih na području Republike Hrvatske kao što su med, sirupi, sokovi, džemovi, pekmezi, sirevi, suhomesnati proizvodi itd. Grad Zagreb ovim projektom želi pomoći malim i srednjim proizvođačima u plasmanu njihovih visokokvalitetnih proizvoda na zagrebačko tržište što je vidljivo iz slogana: „ Od hrvatskog polja do zagrebačkog stola – jamči Zagreb“.

Isto tako „Plavi ceker“ jamči potrošaču da se radi o domaćem, kvalitetnom, visokovrijednom i provjerenom proizvodu. Proizvođači koji žele steći oznaku „Plavi ceker“ za svoje proizvode, javljaju se na javni poziv koji objavljuje Grad Zagreb. Svi prijavljeni proizvodi putem javnog poziva podliježu senzorskoj procjeni i fizikalno kemijskoj analizi u akreditiranim laboratorijima. Ukoliko zadovolje sve kriterije propisane Pravilnikom dodjeljuje im se oznaka „Plavi ceker“. Troškove analiza snosi Grad Zagreb.

Krajem 2019. godine objavljen je prvi javni poziv za dodjelu oznake „Plavi ceker“, a danas imamo 65 proizvođača koji su stekli oznaku Plavi ceker za ukupno 145 proizvoda.

Pročitaj više

Nekategorizirano

PZ JabukaHR: MODERNA SKLADIŠTA I UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA JEDINI JE NAČIN ZA OPSTANAK PROIZVODNJE JABUKA U RH

Hrvatska proizvodnja jabuka ima budućnosti jer smo se svih ovih godina, unatoč teškim tržišnim okolnostima i sve češćim klimatskim promjenama uspjeli oduprijeti izazovima koji su bili pred nama. Upravo je u tijeku ovogodišnja sezona berbe jabuka, s kojom smo zadovoljni, jer nam vremenske prilike, u vrijeme berbe, idu na ruku. Budućnosti hrvatske proizvodnje jabuka ovisit će o dovršetku započete realizacije izgradnje skladišnih kapaciteta, koja se financira bespovratnim sredstvima iz NPOO-a.

Jedan od načina opstanka i razvoja proizvodnje jabuka je i još bolja horizontalna i vertikalna organizacija proizvođača, posebice kroz udruživanje u Proizvođačke organizacije, koje su se proteklih godina pokazale kao najotpornije u izazovnoj tržišnoj utakmici. Zaključak je to stručne rasprave sa poljoprivrednim novinarima, koju je povodom 20. listopada – Svjetskog dana jabuka u Križu organizirala PZ JabukaHR, najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj.

PZ JabukaHR organizacija je istaknutih proizvođača jabuke u Hrvatskoj, koja svoje proizvode plasira na domaće i inozemna tržišta, a okuplja preko 30 proizvođača jabuka (članova i pridruženih članova)sa godišnjim prinosima između 10 i 12 tisuća tona, od čega glavnina, kao svježi proizvod ili prerađevine, završi na domaćem tržištu – na policama gotovo svih trgovačkih lanaca.

Luka Cvitan upravitelj PZ JabukaHR novinarima je tijekom obilaska gradilišta, povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuka, u Poslovnoj zoni Križ, objasnio kako je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće društvu Jabuka LDC d.o.o., osnovanom od strane i u većinskom vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko 23 milijuna eura plus PDV, a objekt će se prostirati na 16.000 m2.

„Finalizacija LDC-a očekuje se u ljeto iduće godine, kada ćemo primiti prve količine jabuka. Projektom je predviđena izgradnja hladnjače kapaciteta 6.700 tona sa različitim kapacitetima komora za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje jabuka, čime će se zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe tržišta po pitanju sortiranja i konfekcioniranja, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok i dr. Bitno je naglasiti da je ovaj objekt projektiran po najvišim DNSH i ekološkim standardima te da je u okviru projekta predviđeno i postavljanje fotonaponske centrale kapaciteta 500 kWh čime će se osigurati glavnina potrebe za električnom energijom. Ponovno bi istaknuli da su jabuke domaćih proizvođača, okupljenih u PZ JabukaHR, prvi poljoprivredno-prehrambeni proizvod označen znakom „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja krajnjem kupcu, na jasan i nedvosmislen način, garantira da je riječ o proizvodu koji je proizveden zaista tamo gdje je to u deklaraciji i navedeno, da udovoljava najvišim tržišnim standardima i da iza njega stoji sljedivost tijekom cijeloga proizvodnog procesa.“, kazao je Cvitan.

Ovo je, inače, do sada drugi logističko-distributivni centar financiran bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. Prva sredstva dodijeljena su prošle godine Osječko-baranjskoj županiji prilikom izgradnje regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Natječaj je još uvijek otvoren i postoji još nekoliko planova izgradnje LDC-a iz ovog programa.

„Mi u PZ JabukaHR pozdravljamo sve projekte kojima su nositelji proizvođačke organizacije, ali i inicijativu svih onih koji se u budućnosti žele pridružiti našoj ili nekoj drugoj proizvođačkoj organizacija jer smatramo to najboljim načinom ojačavanja pozicije primarnih proizvođača. Zajednički možemo potaknuti i nove proizvođače da se okrenu proizvodnji jabuka i drugih voćnih vrsta. Sredstva koja je usmjerila država za izgradnju skladišnih kapaciteta od iznimne su važnosti za proizvodnju, zbog čega vjerujemo da ćemo u budućnosti biti još snažniji i konkurentniji“, ističu u ovoj proizvođačkoj organizaciji.

Izgradnja potrebne infrastrukture temeljni je preduvjet održive proizvodnje za koju želimo da je produktivna, konkurentna i otporna. Za skladištenja jabuka u Hrvatskoj,tzv. ULO komora, danas ima u Hrvatskoj oko 40 000 tona i to je za trenutne potrebe proizvodnje konzumne jabuke, tijekom cijele godina uglavnom dostatno. Ti skladišni kapaciteti su uglavnom izgrađeni prije 20- tak godina i u većini slučajeva u vlasništvu su trgovačkih društava koja se bave otkupom i prodajom odnosno nisu u vlasništvu i gospodarenju proizvođača.

„Nažalost infrastruktura logistike, tehnologija sortiranja,kalibriranja i pakiranja u tim skladišnim kapacitetima nije tehnološki zadovoljavajuća da se mogu zadovoljiti potrebe prema trgovačkim kućama, koje su iz dana u dan sve zahtjevnije po pitanju dinamika isporuke, vrsta pakiranja i općenito komercijalnih zahtjeva, koje diktira tržište. Pozitivne pomake na tim poljima očekujemo nakon završetka svih intervencija iz Nacionalnog programa oporavaka i otpornosti te stavljanja u funkciju logističkih centara koji će biti na raspolaganju samim proizvođačima. Proizvođači će sami odlučivati o upravljanju LDC-ima, pa vjerujemo da će se situacija u domaćem voćarstvu ipak razvijati sve više u korist domaćih voćara i hrvatskih potrošača“, zaključuje Luka Cvitan.

Pročitaj više