Povežite se sa nama

Vijesti

Zbog ASK u Njemačkoj i uvoza hrvatskom svinjogojstvo prijeti kolaps – šteta 100 milijuna eura

Miroslav Kuskunović

Poremećaj tržišta u Njemačkoj koji je izazvan pojavom bolesti afričke svinjske kuge (ASK) te neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda Hrvatskoj će nanijeti ogromne štete u svinjogojstvu nego da se ova bolest pojavila kod nas. Štete koje mogu nastati u ovom trenutku procjenjujemo na preko 100 milijuna eura. Zbog alarmantne situacija na tržištu Hrvatska udruga proizvođača svinja traži hitan angažman Vlade RH, a nudimo i rješenja koja bi mogla ublažiti posljedice ove novonastale situacije, izjavio je Krešimir Kuterovac predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, na konferenciji za novinare koja je održana danas u Čepinu u restoranu „Crna svinja“.

Članovi Udruge su najveći proizvođači prasadi, tovljači hrvatske prasadi i proizvođači genetskog materijala u Hrvatskoj koji godišnje proizvode oko 700. 000 svinja i drže 30.000 krmača.

Uvoz 70 % potreba

Hrvatska  danas iz drugih zemalja EU uvozom pokriva i do 70 posto potreba za svinjskim mesom. Želimo da se boljom organizacijom  tržišta potakne razvoj svinjogojstva i smanji uvozni deficit, smanji ovisnost mesne industrija o uvozu sirovine, te da se dodatno valorizira domaća kvaliteta ( rođeno –uzgojeno –zaklano ) po uzoru na razvijene EU zemlje , a ono što je ključno da hrvatska proizvodnja osigura stabilnu opskrbu hranom naših građana. U našim trgovinama moramo osigurati zastupljenost domaćih proizvoda provedbom EU uredbe o uređenju tržišta, a treba istaknuti kako je Hrvatska jedina država EU koja ovu uredbu  primjenjuje u praksi djelomično, a koja omogućava da se domaće tržište koliko toliko zaštiti od nelojalne uvozne konkurencije, apeliraju iz Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Iz Hrvatske udruge proizvođača svinja podsjećaju kako se  prošli tjedan dogodio najgori mogući scenarij za hrvatsko svinjogojstvo, budući da se u Njemačkoj pojavila bolest afričke svinjske kuge, što je izazvalo potrese na njemačkom tržištu zbog čega je cijena svinjskih polovica pala za čak 20 euro centi ili 13% u jednom tjednu, cijena prasadi srušena je za čak 30 %. Kako Njemačka nema mogućnosti plasmana na tržište Kine i zemalja Azije , za određeno razdoblje, odnosno uvedena je zabrana izvoza, ogromne količine svinjskog mesa iz ove zemlje kanal svoje prodaje pronaći će i u Hrvatskoj. Pri tome cijena neće biti bitna te će trgovački lanci zbog ove pojave ili prestati kupovati meso hrvatskih proizvođača ili će doći do strašnog pada cijena koji će dodatno uništiti domaću proizvodnju i na rub financijske isplativosti dovesti hrvatske proizvođače.

„Cijena na burzi prije pada od 20 centi bila je 1,47 eura za toplu polovicu što je također bilo ispod referentne cijene EU od 1,509 eura za kilogram. Procjenjujemo da  cijena u Hrvatskoj pod pritiskom uvoznog mesa pasti   na  7,5 kuna po kilogramu žive vage što će gubitak po proizvedenom tovljeniku povećati na 100 kuna. To će na ukupno 13.000 proizvedenih svinja tjedno praviti tjedni gubitak od 1,3 milijuna kuna.  Budući da hrvatski proizvođači nisu krivi za ovu situaciju, a rezultat bi mogao biti gori nego da se u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska kuga (ASK) Udruga traži hitan angažman Vlade RH, istaknuo je Kuterovac.

Moguće mjere

Zbog ogromne prijetnje koja je pred hrvatskim svinjogojstvom Hrvatska udruga proizvođača svinja predlaže slijedeće hitne mjere:

  • U javnu nabave hrane u Hrvatskoj uvesti obavezni kriterije kratkih lanaca opskrbe hranom i proizvode iz nacionalnog sustava kvalitete „ NAŠE DOMAĆE“
  • Osigurati u proračunu sredstva za primjenu odobrenih programa EU o dobrobiti životinja,  kao mjera državne potpore u iznosu od 50 milijuna kuna godišnje
  • Izvršiti ispravak izračuna broja uvjetnih grla svinja u Mjeri14 za 2019 i 2020 te sredstva isplatiti  proizvođačima svinja ( iznos kojim su zbog nepravilnog obračuna od Agencije svinjogojci oštećeni je oko 15 milijuna kuna godišnje)
  • Izjednačiti status unosa robe ( ulaz roba iz EU) s domaćom proizvodnjom kroz poreznu politiku. Naplatu PDV- a u primarnoj proizvodnji i preradi  izjednačiti sa statusom koji imaju robe koje dolaze sa unutarnjeg tržišta EU. Prilikom nabave roba odmah izvršiti prijenos porezne obveza na gotov proizvod što u praksi znači oslobađanje znatnog  obrtnog kapitala u sektoru i izjednačavanje unosa robe iz EU sa domaćom robom.

-Uspostavljanje obveznog sustava ugovaranja primarne proizvodnje –prerade i trgovačkih kanala ime se osigurava stabilna opskrbu proizvodima na tržištu i siguran plasman proizvedenih proizvoda

-Djelovati na stvaranje uvjeta za fer i korektno određivanje cijene na osnovi tržišnih pokazatelja u RH i okruženju, uspostava proizvođačkih organizacija i sektorskih organizacija 

-Razvoj sustava kvalitete i oznaka svinjskoga mesa i njihova marketinške valorizacija

-Zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegova provedba treba biti kamen temeljac  sektora svinjogojstva. Sadašnje naznake provedbe Zakona idu u smjeru velikih problema zbog čega je potrebna temeljita revizija do sada učinjenoga te hitna izmjena i korekcija Zakona u koristi proizvođača.

Korona kriza osvijestila je stanje u hrvatskom agraru i pokazala kako je poljoprivredna suverenosti i samodostatnost u poljoprivreda od iznimne važnosti za opstanka poljoprivrede, proizvodnje i života u ruralnim područjima. Vlada RH stoga ne smije stvari prepustiti slučaju nego je nužna hitna akcija svih dionika kako bi ovu prijetnju u sektoru svinjogojstva što prije zaustavili i održali razinu proizvodnje, te radili na povećanju proizvodnje i razine samodostatnosti, zaključio je Kuterovac.

O UDRUZI:

Članovi udruge su najveći proizvođači prasadi, tovljači hrvatske prasadi i proizvođači genetskog materijala u Hrvatskoj. Naši članovi proizvode godišnje oko 700. 000 svinja i drže 30.000 krmača. Udrugu čine slijedeće tvrtke: Agroan.o.o, Veliki Otok/ Belje plus d.o.o ,Darda/Krmiva d.o.o ,Zagreb/PIK Vinkovci plus,d.o.o. Vinkovci / Osatinad.o.oSemeljci /Stočar d.o.o.,Varaždin /TSH Čakovec d.d.,Čakovec / Vupik plus ,d.o.o Vukovar/ Žito d.o.o. .Osijek/ West d.o.o /CUS d.o.o Antunovac/ Agroporc Petrinja/.

Povezane teme:
Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Popularno