Povežite se sa nama

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Povezane teme:
Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Vijesti

20. LISTOPAD – SVJETSKI DAN JABUKA: Sa 14 kilograma godišnje potrošnje Hrvati u prosjeku EU, ali gotovo upola manje od Slovenaca koji jedu čak 27 kg po glavi stanovnika

Miroslav Kuskunović

U tijeku je berba jabuka u hrvatskim voćnjacima, a Hrvatska voćarska zajednica svim proizvođačima i potrošačima čestita 20. listopad – Svjetski dana jabuka. Pozivamo potrošače da pri odabiru voća biraju hrvatsku jabuku na policama trgovina, štandovima tržnica, na kućnom pragu kod proizvođača i gdje god su im dostupne. Tako se potiče domaća proizvodnja i poljoprivreda. Kupnjom domaće jabuke potičemo hrvatsku proizvodnju voća i branimo prehrambenu suverenost. Konzumacijom „jedne jabuke na dan rješavamo se doktora“, a ako se želimo zdravo hraniti, jabuke su odličan izbor za to, glavna je poruka Hrvatske voćarske zajednice povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana jabuka.

„Konzumacijom domaćih, kvalitetnih jabuka izravno djelujemo na svoje fizičko i psihičko zdravlje. Jedite jabuke i uživajte u okusu koji doprinosi boljem raspoloženju, boljem izgledu. Osim konzumacije svježih jabuka, koje je najbolje jesti sa
dobro opranom korom, jabuke se koriste u brojnim receptima za pite, štrudle, torte, muffine, džem, salate, zobene pahuljice ili smoothieji. Ali i pripremu sokova, octa te raznih alkoholnih pića u kojima je jabuka odlična podloga za sve druge dodatke. Jabuke se smatraju najzdravijim voćem na svijetu, pa ne čudi da ponosno nosi naziv – Kraljica voća, izjavio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir
Markota.

ČINJENICE O JABUKAMA:


Jabuka je najbolje rješenje za zdravu užinu zbog brojnih zdravstvenih koristi, a samo dvije jabuke dnevno dovoljne su za smanjenje rizika od dijabetesa, pri čemu pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti i utječe na reguliranje tlaka.
Svakodnevno konzumiranje jabuka smanjuje mogućnost moždanog udara za čak 50 posto, a jabuka pozitivno utječe na zdravlje mozga. U njoj se krije i serotonin, zbog čega je za podizanje raspoloženja bolja i od kockice čokolade.

Jabuke su bogate antioksidansima koji imaju antivirusna, antikancerogena i antidepresivna svojstva. Koristan je i podatak da jedna jabuka u sebi sadrži 40 mg vitamina C.

U jabuci se nalazi cijela lepeza nutrijenata koji za cilj imaju jačanje imuniteta, a zahvaljujući velikom
broju vlakana i niskom glikemijskom indeksu, idealna su hrana i dopuna svakoj dijeti.

Snagu jabuke prepoznao je Steve Jobs – legendarni osnivač, izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple – danas najsnažnije globalne tehnološke kompanije. Zato jedan od najjačih svjetskih brendova  upravo nosi naziv i znak jabuke. Ovaj mag sa istančanim osjećajem za spoj dizajna, marketinga, ideje, biznisa, jabuku sigurno nije prepoznao slučajno. Ona je za njega predstavljala iskušenje, mudrost te
ekološku svijesti.


TRŽIŠTE JABUKA U HRVATSKOJ I SVIJETU
„U Hrvatskoj se potrošnja jabuka u svježem stanju, po glavi stanovnika zadnjih godina kreće oko 14 kg godišnje. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj primjetan je trend pada potrošnje što je logično, ako se uzme u obzir veliki broj novih voćnih vrsta na policama trgovina. Naime, razno bobičasto i drugo egzotično voće danas je više nego ikada dostupno na tržištu kroz cijelu godinu. Potrošnja jabuke u Hrvatskoj je po glavi stanovnika na nešto višoj razini od svjetskog prosjeka, ali je znatno niža od razvijenih zemalja, s jakom proizvodnjom poput Slovenije, Italije, Austrije i drugih.

Unatoč padu potrošnje mi u HVZ vidimo veliki prostor za budući rast domaće proizvodnje, jer sadašnjom proizvodnjom na zadovoljavamo svoje potrebe, a ogroman je prostor i za izvoz“, izjavio je predsjednik HVZ Branimir Markota.

Prema podacima WAPA (World Apple and Pear Association) prosječna potrošnja svježe jabuka u 2014 godini u Europi je bila oko 16,3 kg, dok je u 2022 godinu pala na 13,7 kg. Na temelju usporedbe 165 zemalja u 2020., Turska zauzima prvo mjesto s prosječnom potrošnjom od 35,7 kg kilograma po glavi stanovnika. Slijede Albanija s 33 kg i Mađarska s 32 kg te susjedna Slovenija sa 27 kg.

PROIZVODNJA JABUKA RH:


U Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupno je registrirano 18.000 proizvođača jabuka koji proizvode na površini od oko 6.000 hektara, što čini oko 15 posto svih površina pod voćem. Jabuka je zastupljena s 30 posto ukupnog proizvedenog voća, a najviše nasada je u istočnoj Slavoniji. Prosječna starost voćnjaka je preko 15 godina (dok je tehnološki vijek modernih voćnjaka oko 25 godina).
„Najviše, oko 25 posto nasada jabuka su površini do pola hektara ( ukupno 17.000 proizvođača). Od pola do deset hektara površine pod jabukama ima oko 1.200 voćara i pokrivaju ukupnu površinu 2.400 hektara ili 45 posto. Trećinu ili oko 1.500 hektara obrađuje samo 50 voćara sa površinama preko 10 hektara jabuke. Prema podacima APPRRR za 2022. godinu osnovne uvjete proizvodnje jabuke (ekstenzivne i intenzivne, koji primaju potpore ) zadovoljeno je na 3527 hektara, a proizvođači koji proizvedu preko 20 tona po hektaru sudjeluju u ukupnim površinama pod jabukama sa samo 2854 hektara“, ističu iz Hrvatske voćarske zajednice.

„Na većim površinama se najvećim dijelom proizvodi jabuke koja svojom kvalitetom ispunjavaju zahtjeve trgovačkih lanaca tako da se može reći da se intenzivna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj odvija na oko 2000 hektara i da se tom zahtjevnom, intenzivnom proizvodnjom, bavi pedesetak voćara.
Nažalost, iz godine u godinu sve je manje proizvođača jabuka. U proteklih desetak godina Hrvatska
godišnje proizvode od 50.000 do 100.000 tona jabuka (zadnjih godina je to oko 60.000 tona ) što uglavnom zadovoljava domaće potrebe za jabukom kroz godinu, dok je nešto jabuke išlo i u izvoz“, ističe Branimir Markota.
U Hrvatskoj se najviše traže jabuke Golden Delicius, Gala i Idared, a u posljednjih nekoliko godina sve
su popularnije sorte Fuji Grany Smith i Pink Lady. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj zabilježena je u količini od tek 200 tona.

Hrvatska nešto jabuka izvozi, ali se uglavnom radi o izvozu tzv. industrijske jabuke koja nije za trgovačke lance, nego za prerađivačku industriju i prosječno se izvozi oko 10-tak tisuća tona.

Izvozi se i nešto drugih sorti (Gala ,Grany, Zlatni delishes) uglavnom na tržište Bliskog istoka.
Tijekom 2022 godine u kategoriji jabuke, kruške i dinje uvezeno je 27.791 tona voća, u vrijednosti
17.439.414 eura a izvoz je bio 24.872 tona u vrijednosti 11.404.017 eura. Najviše jabuke na hrvatsko tržište dolazi iz Poljske i to po damping cijenama, vrlo često u najosjetljivije vrijeme za hrvatske voćare (čiste se njihova skladišta sa starom jabukom kada je kod nas berba). Određene količine se uvoze i iz trećih zemalja – Srbija, Bosna i Hercegovina te Makedonija.

Svjetsko tržište jabuka -70 milijuna tona godišnje

U svijetu se godišnje, ovisno o klimatskim uvjetima, za tržište proizvede oko 70 milijuna tona jabuka. Kina je najveći svjetski proizvođač sa oko 37 milijuna tona, Europa je na drugom mjestu s 11,5 milijuna tona.

Slijede Turska sa 4,6 milijuna tona, SAD sa 4,5 milijuna tona, te države južne hemisfere (Argentina, Južna Afrika, Čile, Brazil, Novi Zeland) s 5 milijuna tona.
Posljednjih godina najveći uvoznici jabuka su Indija i Brazil, a najveći pojedinačni izvoznici Poljska i Turska, te potom Italija i Francuska.
Vrijednost tržišta jako fluktuira iz godine u godinu ovisno o cijeni jabuka na tržištima. Cijene jabuka su različite u svijetu i ovise o puno faktora. Od oko 7.000 sorti jabuka u svijetu, komercijalnih je oko 1.500 i prodaju se u razno raznim pakiranjima i uvjetima – po komadu, u vrećama, kombinirano po boji i veličini i drugo.
Europa zadnjih desetak godina prosječno proizvodi oko 11,5 milijuna tona (ovisno o vremenskim
uvjetima proizvodnja ide od 9 do 13 milijuna tona). Najveći proizvođači jabuka je Poljska sa oko 4,5 milijuna tona. Slijedi Italija sa 2,1 milijuna tona, Francuska sa 1,4 milijuna tona te Njemačka s oko 1 milijuna tona. Pod nasadima jabuka u Europi je u 2022 godini bilo 480.000 hektara i to u Poljskoj 152.000, Francuskoj 54.000 isto koliko i u Italiji, dok je u Rumunjskoj bilo 53.000 ,Njemačkoj 34.000, Španjolskoj 29. 000 hektara, a u Hrvatskoj oko 4.000 hektara.

Najzastupljenija sorta jabuka, koja se proizvede u Europi je Golden delicius kojeg se proizvede oko 2 milijuna tona te Gale 1,5 milijun tona,  a onda Idareda 650.000 tona, Jonagold grupe 600.000 tona. 
Golden delicius je inače i u svijetu najzastupljenija sorta. Od klupskih sorti najzastupljenija je Pink Lady,
koje se u Europi godišnje proizvede oko 225.000 tona.
Od ukupne proizvodnje jabuka u Europi na organsku proizvodnju otpada oko 6 posto ukupnog tržišta
odnosno 680. 000 tona. Najveći eko proizvođač je Italija sa 180 000 tona (9 posto ukupne proizvodnje), Francuska sa 165.000 (12 posto proizvodnje) i Njemačka sa 152.000 tona (18 posto proizvodnje). 

Pročitaj više

Popularno