Povežite se sa nama

Vijesti

POLJOPRIVREDA U 2020. Rekordne potpore, rast vrijednosti proizvodnje, pad deficita vanjske trgovine

Pandemijsku 2020. godinu, Hrvatska završava s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji,  smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene, ali i rekordnim isplatama različitih oblika potpora poljoprivrednicima.

Autor: Miroslav Kuskunović

Godina na izmaku bila je gospodarski izuzetno teška, neusporediva i s godinama ekonomske krize iz 2008., kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Pandemija Covida-19 utjecala je na brojna negativna kretanja u biznisu te je promijenila način poslovanja i razmišljanja na globalnoj razini. U takvim uvjetima hrvatska poljoprivreda uspjela je odgovoriti novim izazovima, pa se na kraju 2020. bilježi nekoliko pozitivnih trendova, koji bi mogli pokazati da svaka kriza može biti i velika prilika za zaokret te da su ogromna ulaganja u poljoprivredu (možda) počela davati rezultate.

Poljoprivrednu, pandemijsku 2020. godinu, Hrvatska završava s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji (pšenica, soja, kukuruz i dr.), smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene, ali i rekordnim isplatama različitih oblika potpora poljoprivrednicima. Potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja značajno su rasle i očito potaknule investicijski ciklus, što je vjerojatno dijelom utjecalo i na rast vrijednosti proizvodnje, ali svakako na rast produktivnosti, što je još i značajnije. No, nikako se ne smije zaboraviti da su tijekom godine dodatno isplaćene potpore, kao mjera pomoći zbog korona krize (tzv. Covid potpore) sektorima koji su bili na najjačem udaru – sektoru stočarstva (tovno govedarstvo, proizvodnja mlijeka), svinjogojstva, vinarstva…

„Stručnjaci Smartera kroz 2020. aktivno su analizirali stanje u svim segmentima poljoprivredei ukazivali na pozitivne i negativne promjene na tržištu koje je donijela pandemija. Nudili smo rješenja koja poljoprivredi mogu pomoći u strateškom zaokretu te su važna za opstanak, rast i razvoj poljoprivrede te proizvodnje hrane. Raduje nas što su ostvareni pozitivni pomaci, ali smo mišljenja kako je važno poduzimati odlučne korake koji će dugoročnije imati pozitivni učinak na poljoprivredu u cijelosti. Godina je pokazala da u klimatološki dobroj proizvodnoj godini, u kriznim uvjetima urušavanja tržišta (pad maloprodaje, prekidi u lancu opskrbe, pad kupovne moći), značajnije ulaganje u konačnici daje i dobar rezultat. No, rješavanje osnovnih pretpostavki za konkurentnijom poljoprivredom još je ispred nas. Ključnim za 2021. smatramo izradu strateških planova za poljoprivredu što je naša obveza prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Uvjereni smo kako budući ciljevi i akcijski planovi, koji bi trebali biti izrađeni, moraju pratiti nove proizvodne investicije, a strategija poljoprivrede usmjerena na podizanje konkurentnosti te proizvodnji koje imaju dobar temelj da budu nositelji budećeg razvoja, ocjena je Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Rast realan ili sporadičan

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna proizvodnja je u 2020. narasla za 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno sa 17,9 milijardi kuna na 18,8 milijardi kuna. Zabilježen je i porast neto dodane vrijednosti i produktivnosti od gotovo 10 posto. Podaci o rastu neto dodane vrijednosti i produktivnosti navode na zaključak da bi rast mogao biti trajniji, no ipak treba pričekati konačne procjene i dublju analizu što ga je pokrenulo.

„Naša je procjena da je na rast vrijednosti proizvodnje, uz rast cijena, u najvećem dijelu utjecala rekordna proizvodnja pšenice, kukuruza i drugih žitarica te uljarica. Ostvareni su pomaci i u ostalim proizvodnjama, primjerice ostvarena je rekordna proizvodnja krumpira, maslina, a pozitivni trendovi su vidljivi i u voćarstvu te proizvodnji povrća, kao što pomaka ima i u nekim sektorima stočarske proizvodnje. Ipak, da bismo mogli govoriti o dugoročnim trendovima, treba analizirati konačne rezultate. Slično je i s robnom razmjenom, jer veća proizvodnja i izvoz sirovina, a ne proizvoda dodane vrijednosti, sigurno je utjecao na bolju robnu razmjenu, no s tim ne smijemo biti zadovoljni. Potrebno je pronaći dugoročne modele poslovanja kako bi se sirovina u preradbenim kapacitetima pretvorila u proizvode dodane vrijednosti koji će donositi bolju zaradu u globalnoj trgovini, zaključak je analize.

DZS je pred kraj godine objavio i privremene podatke strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2020.  Riječ je o podacima iz popisa poljoprivrede, koji je proveden u lipnju  i listopadu ove godine. Popisom poljoprivrede obuhvaćeno je 173.776 OPG-ova i oko 4.400 poslovnih subjekata, a uspoređeni su s podacima posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. Poljoprivredna gospodarstva su u 2020. koristila ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje u usporedbi s 2016., dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda. Smatramo negativnim korištenje 19 tisuća hektara manje nego je to bilo u 2016. godini. Statistika pokazuje da se žitarice siju na 60,7 posto, a industrijski usjevi na 20,5 posto.  U odnosu na 2016. žitarice su bile zasijane na 1,7 posto manje površina, dok su pod industrijskim usjevima rasle. Veći udio u ukupnim površinama ima još i krmno bilje, od 11,9 posto, ali kod krmnog se bilja bilježi i dvoznamenkasti pad površina. Još veći dvoznamenkasti pad površina bilježi se i kod svježeg povrća, dinja i jagoda, za 18,2 posto, na 11 tisuća hektara; korjenastih i gomoljastih usjeva za 19,2 posto, na 21 tisuću hektara. Posebno nas zabrinjava što su za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara porasle površine na ugaru. Ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi, pri čemu se na ove površine dobivaju potpore. Pod trajnim je nasadima u ovoj godini bilo ukupno 78 tisuća hektara, što je u odnosu na 2016. za 5,4 posto veća površina voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika… Podaci popisa poljoprivrede za stočarstvo pokazuju da je smanjen broj grla goveda, ali je on porastao u svinjogojstvu, ovčarstvu i peradarstvu.

„Rezultati popisa ukazuju da nije došlo do strateškog zaokreta nego da se proizvodnja odvija u okvirima kakvi su bili i 2016. godine. Kada bi se uspoređivali s godinama prije ulaska u EU, rezultati bi bili još porazniji. Konačni podaci pokazat će na koji način su ogromna ulaganja kroz potpore i sve mjere Programa ruralnog razvoja utjecala na proizvodnju i ima li razloga za optimizam. Pozitivne promjene iz ovog presjeka su jako male da bi se govorilo da je poljoprivredna politika i ogromna ulaganja utjecala na dugoročan rast. Zato i ostavljamo prostor da u i ovoj analizi ovogodišnje dobre rezultate pripišemo jednoj rodnoj godini te specifičnim tržišnim kretanjima zbog Covida-19, a ne strateškoj promjeni strukture proizvodnje, snažnijeg rasta produktivnosti i tako nužnog zaokreta, smatraju stručnjaci Smartera.

Rekordna isplata potpora

Agencija za plaćanja u poljoprivredi je u 2020., zaključno s 30. studenim, isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa. Od tog iznosa 3,1 milijarda kuna se odnosi na mjere ruralnog razvoja, gotovo 3,1 milijarda kuna na izravna plaćanja, 84,5 milijuna su isplate iz “Vinske omotnice“, za školsko voće je utrošeno 8,5 milijuna i 2,7 milijuna kuna za školsko mlijeko. Pomoć pčelarima kroz njihovu omotnicu iznosila je 14,8 milijuna, isplaćena sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosila su 183,7 milijuna kuna, a za dodatne nacionalne potpore iz Državnog proračuna izdvojeno je 299 milijuna kuna. Usporedbe radi, prije pet godina isplaćeno je 4,3 milijarde kuna sredstava,a do kraja ove godine očekuje se ukupna isplata od 7 milijardi kuna.
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako i u 2021. godini nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje kroz 27 natječaja, čiji je glavni cilj, kako se tvrdi,  povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, a korisnicima je na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna. Poseban naglasak stavit će se na osiguravanje samodostatnosti odnosno primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno kroz ulaganja u modernizaciju i povećanje obima proizvodnje, za koju je osigurano više od četvrtine ukupnog iznosa (620 milijuna kuna).Za daljnje povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda osigurano je 300 milijuna kuna,  čijim će se ulaganjem u preradu poljoprivrednih proizvoda, i to naročito izgradnju, rekonstrukciju i opremanje preradbenih kapaciteta, osigurati izgradnja prijeko potrebnih modernih kapaciteta za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća te žitarica i uljarica.

Iz planirane okvirne raspodjele opet je vidljiva tendencija ulaganja u brojne mjere, od kojih se opet manje od polovine usmjerava na jačanje proizvodnje, a ostala sredstva su namijenjena socijalnim namjenama i jačanju ruralnih sredina (infrastrukture). Na žalost, dosadašnje trošenje na taj način nije pokazalo da se bitno utječe na jačanje poljoprivredne proizvodnje, a niti na očuvanje života na ruralnim prostorima. I dalje smo uvjereni da samo snažnim ulaganjem u proizvodnju i radna mjesta odnosno jačanje gospodarstva može zadržati stanovništvo na ruralnim područjima, smatraju u Smarteru.

Smanjivanje deficita

Proizvodnja krumpira se godinama smanjuje

U prvih devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula je 69 posto, što je 8,11 postotnih bodova više nego u istom razdoblju lani, što je rezultat rasta izvoza, uz pad uvoza. Ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,7 milijardu eura, što je rast od 5 posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto. Ostvaren je deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje. U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu  žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura.

Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni su dobri, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežanog međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije. Najviše uvozimo meso (10,8 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,8 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7,6 posto). U izvozu su najzastupljeniji: žitarice (12,3 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,1 posto), ribe (8,8 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 posto) te duhan i njegove prerađevine (7,4 posto).Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama, ali u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.

„Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodiiznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Trend rasta izvoza žitarica na preko 60 milijuna eura i značajan izvoz uljarica govori o strukturnom problemu s obzirom da istovremeno imamo visok uvoz mesa, proizvoda na bazi žitarica i škroba te hrane za životinje. Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih deset mjeseci 2020. upućuju na smanjenje volumena proizvodnje od 2,2 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda i čak od 19,3 posto u proizvodnji pića“, pokazala je analiza.

Ovogodišnju robnu razmjenu također treba promatrati u kontekstu pandemije koja je utjecala na manji uvoz kako zbog pada potrošnje (veliki pad potrošnje u HOREA kanalu, a i maloprodaja je padala kroz cijelu godinu), tako i prekida u lancu opskrbe. Svaka pozitivna vijest je dobra, ali ne smijemo stvarati zablude da je došlo to korijenskog zaokreta, a pogotovo da je došlo do značajnijeg jačanja konkurentnosti našeg poljoprivredno prehrambenog sektora. No, svakako možemo donijeti zaključke da su se potrošači, uvoznici i trgovci ove godine značajnije usmjerili na domaću prodaju, odnosno da je došlo do trenda smanjenja pritiska uvoznih roba.

„Većina trgovačkih lanaca okrenula se domaćim proizvođačima te ih pozivala da im se priključe u opskrbi. No treba naglasiti ono što je ključno, trgovci upućuju male proizvođače  da se otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda odvija preko njihovih većih partnera, otkupljivača odnosno snažne distribucije koji objedinjuju ponudu na način kako to trgovina traži – tako da mogu pružiti uslugu pakiranja, skladištenja i distribucije. Kriza nam je ove godine otvorila i priliku da razmislimo o načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu te da se značajnije okrenemo domaćoj proizvodnji. Takav cilj trebao bi biti i sastavni dio Strateške vizije za poljoprivredu i jedan od strateških ciljeva u narednom desetogodišnjem razdoblju“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Vijesti

Je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi?

Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. U području poljoprivrede na razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja  mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako doprinesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja.

U EU će više od pola poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina, dok je postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina oko 11 posto. U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022 godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje  perspektive mladih u politike EU.

 „U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike.  Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura“, naglašavaju stručnjaci Smartera, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti slijedeće uvjete: nositelj gospodarstva je u dobi do 40 godina, prvi puta preuzima upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, a  potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara. Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine.

Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ove novce potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici  pretežito starije životne dobi, njih  32,7 posto  starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast od preko 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (osma posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

„Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji, odnosno prijenos na mlađu generaciju. Također, mladim poljoprivrednicima nisi dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Kada se radi o mladima koji nemaju bogato iskustvo i povijest poslovanja u poljoprivredi taj rizik je za financijske institucija gotovo nepremostiva prepreka“, smatraju stručnjaci Smartera.

Ulaganja u mlade u programskom razdoblju 2014 do 2020

U programskom razdoblju od 2014 do 2020 godine iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1 mladim poljoprivrednicima odobrena je potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.

Kroz dosadašnje natječaje najviše se ulagalo u aktivnosti kupnje poljoprivredne mehanizacije, u posljednjem natječu– ukupno 1313 projekta. Uz kupnju poljoprivredne mehanizacije, mladi poljoprivrednici su većinom financirali aktivnost operativnog poslovanja. Kroz sva tri natječaja tek je 20 projekata usmjereno na financiranje aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Financirane su i aktivnost uređenja i poboljšanja kvalitete zemljišta, kupnja  domaćih životinja i bilja. Kroz ovu mjeru sačuvano je 1.785 radnih mjesta,  a otvorila su se čak 1.608 novih što daje novu perspektivu mladima koji ulaze u sektor poljoprivrede. Za sva tri natječaja je zaprimljeno je ukupno 2.212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva.

„Budući da imamo preko 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023, očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Zašto mladi u EU ne žele u poljoprivredu                                       

Nacionalna tijela EU zemalja su i do sada trebala za mlade poljoprivrednike izdvojiti do 2 posto ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 eura za pokretanje poljoprivrednog poslovanja. Ipak izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo je da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika.  Ti pokazatelji povećavaju  zabrinutost za konkurentnost europske poljoprivrede i zajamčenu proizvodnju hrane u nadolazećim desetljećima.

Mlade poljoprivrednike u EU karakterizira nizak udio u ukupnom broju farmi, vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i proizvodnji. Imaju gospodarstva prosječne veličine, ali i višu razinu stručnih kvalifikacija od starijih poljoprivrednika. Uz to imaju ispodprosječnu razinu dohotka, nisku zalihu kapitala i vlasništvo nad zemljom. Farme se sporo prenose s jedne generacije na drugu unutar iste obitelji. Prijenos vlasništva se sporo događa jer matični poljoprivrednik tek kad dosegne dob za umirovljenje predaje gospodarstvo nasljednicima, a do tada nasljednik može već biti stariji od 35 godina iako radi na farmi dugi niz godina. Nizak udio mladih poljoprivrednika u ukupnoj EU poljoprivredi stoga treba promatrati u ovom međugeneracijskom kontekstu. Kako stariji poljoprivrednici odlaze kasno u mirovinu, sve je manje i manje mladih poljoprivrednika koji bi ih mogli zamijeniti što se može bitno odraziti na budućnost poljoprivrede u Europi.

„Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje. Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Pročitaj više

Vijesti

Poljoprivrednici biraju svoje predstavnike u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Hrvatska poljoprivredna komora započinje s izbornim radnjama te ovom prilikom obavještavamo poljoprivrednike da se uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu radu Hrvatske poljoprivredne komore. Zainteresirani poljoprivrednici sukladno Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Članku 7. mogu sudjelovati u izborima, birati ili biti birani. Uvjeti i pravila provođenja izbora za poljoprivrednike definirani su Pravilnikom o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se elektronski u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića, a birat će se maksimalno 71 član skupštine HPK iz svih županija i grada Zagreba.

„Ovim putem pozivamo sve poljoprivredne proizvođače, koji su po Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, članovi našeg krovnog udruženja, da se uključe u izborni proces i da kroz izbore biraju svoje predstavnike kako bi imali reprezentativnost, te svi zajedno u idućem sazivu skupštine i svih tijela HPK, utjecali na buduće procese, koji nas čekaju kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Pred nama su izazovna vremena što nas još više obvezuje i stavlja veliku odgovornost da maksimalno pokažemo snagu izboriti se za boljitak hrvatske poljoprivrede“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U prvoj fazi izbori se provode za sljedeća tijela Komore:

–  Skupština HPK (maksimalni broj 71)

– Predsjednik HPK

 

U HPK napominju kako pravo glasa na izborima imaju svi OPG-i upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te svi evidentirani dobrovoljni članovi, odnosno oni koji su potpisali izjavu o pristupanju HPK i platili članarinu. Pravilnik o izborima potvrdio je Upravni odbor HPK nakon što je utvrđen konačan broj svih članova – dobrovoljnih i obveznih. Trenutno skupština HPK ima 32 člana koji su teritorijalno raspoređeni.

Za sudjelovanje u izborima (glasanje) neophodno je imati e-mail adresu koja pripada određenom MIBPG-u ili OIB-u (za fizičke osobe, koji ne posjeduju MIBPG). Glasanje će se provoditi online po principu „Jedan MIBPG/OIB – jedan email – jedan glas”.

„Ovim putem molimo sve zainteresirane poljoprivrednike da provjere ispravnost svojih e-mail adresa. Ukoliko je došlo do promjena istih ljubazno molimo da nam javite na e-mail clanstvo@komora.hr u što kraćem roku, ističu u HPK.

 Prema definiranom Pravilniku prijava kandidatura za delegate u Skupštini će se provodi u vremenu od 18.01.-30.01.2022. godine do 23.59 sati, sukladno uvjetima definiranim u članku 22. Pravilnika o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se putem linka koji će poljoprivrednici primiti na svoje mail adrese u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića. Prijava kandidatura za Predsjednika Komore započet će 01.03. 2022,  a završetak prijave za kandidiranje za Predsjednika je 09.03.2022.

Iz HPK pozivaju poljoprivrednike ukoliko nisu dobili niti jednu poruku vezano za izbore da još jednom  provjere svoj mail te provjere i poruke pod Spam ili Bezvrijedna pošta.

„Ovo će biti prvi izbori koji će se odvijati on-line. Izbori će se provoditi putem platforme koja koristi napredno softversko rješenje za provedbu različitih glasovanja putem online. Tako će se riješiti problem slabog odaziva na izbore i štedi se na vremenu. Ova platforma je sigurna, transparentna, ekonomična i ekološki prihvatljiva te vrlo jednostavna za korištenje. Svaki član HPK putem svoje mail adrese ima mogućnost glasovati za svoje kandidate. Nakon što istekne vrijeme za glasovanje, platforma će biti zaključana te će se rezultati vidjeti u kratkom roku. Glasački listići su elektronski i brojanje istih odvija se automatski u sustavu. Raduje nas što smo prva komora koja će u Hrvatskoj na ovaj način provesti izbore te što dokazujemo našu spremnost prema digitalizacije poljoprivrede i kroz ovaj vidi procedura, zaključuje predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Pročitaj više

Vijesti

Mesoprerada: Širimo novi koncept mesnica jer potrošači žele kvalitetu i domaće meso

Autor: Smarter

Mesoprerada, slatinska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom kojoj je kvaliteta mesa prioritet, započela je tijekom 2020. godine širenje svoje maloprodajne mreže  kroz novi, moderni koncept mesnice u kojem se prodaje lokalno, domaće meso.

Plan tvrtke je nastaviti širiti svoju maloprodaju, a uskoro bi svoje prodajno mjesto Mesoprerada trebala otvoriti i u Zagreb. U novoj mesnici će se potrošačima ponuditi proizvode iz  ekstenzivne proizvodnje, budući da potrošači sve više traže domaće, kvalitetno meso, a sve su traženije i prerađevine poput kulena, čvaraka, kulenove seke, kobasica i dr.

Izjavio je to u ponedjeljak 13. prosinca 2021. Denis Matijević, vlasnik Mesoprerade na imanju Kućanci gdje je za specijalizirane novinare iz sektora poljoprivrede, ova mesna industrija organizira prvupromotivnu, Tradicijsku slavonsku svinjokolju“, kako bi se i kroz ovu, hrvatsku tradiciju, promovirala i pokazala važnost domaće proizvodnja mesa i vrhunskih hrvatskih proizvoda, što je važan smjer da se sačuva domaća proizvodnja mesa i domaća mesna industrija.  

„Kvaliteta i sigurnost nikad nisu bili važniji, a upravo je to nešto na čemu radimo u Mesopreradi. U mesnicama je uvijek svježe meso iz domaćeg uzgoja, a imamo već desetak mesnica u Slavoniji. Plan je daljnje širenje maloprodaje, dok sa našim kooperantima razvijamo koncept proizvodnje domaćeg mesa. Smatramo da je za Hrvatsku važno, uz intenzivnu proizvodnju, revitalizirati te razvijati i ekstenzivno stočarstvo, posebice u svinjogojstvu, kako bi očuvali ruralna područja što bi ljudima osiguralo dodatni prihod, a u konačnici bi potrošači imali još bolju kvalitetu mesa“, kazao je Matijević.

 

Mesoprerada je tvrtka sa stogodišnjem tradicijom, koja se danas razvija u suvremenu mesnu industriju sa stotinjak zaposlenih. Proizvodnja se temelji na svježem svinjskom i junećem mesu te asortimanu visokokvalitetnih suhomesnatih i polutrajnih proizvoda. Kapacitet klaonice je 50.000 svinja i 3.000 junadi, te proizvodnja 500 tona prerađevina na godišnjoj razini. U proizvodnji tvrtka koristi domaću sirovinu većinom s područja Slavonije, čime jamči najbolje proizvode, koje distribuira kroz mrežu vlastitih maloprodaja, maloprodajne trgovačke lance, izvozna tržišta i HoReCa kupce.

Sigurnost, sljedivost i vrhunska kvaliteta glavne su značajke naših proizvoda. Zadovoljavanje najstrožih higijenskih standarda u svim dijelovima proizvodnje temelj je za osiguravanje kvalitete i sigurnosti proizvoda te stjecanje povjerenja kupaca.“, kazao je Matijević.

Mesoprerada je 2020. godine započela proces poslovnog restrukturiranja kao nužne pretpostavke za efikasan rast poslovanja i razvoj društva. Promijenjena je vlasnička struktura tvrtke te je pokrenut novi ciklus poslovanja, temeljen na novoj strategiji koja će u narednim godinama učvrstiti tržišnu poziciju društva kao mesne industrije koja kupcima garantira visokokvalitetne mesne proizvode, proizvedene po tradicionalnim recepturama i metodama.

Glavna konkurentska prednost Mesoprerade je da se zbog svoje veličine brzo prilagođava potrebama tržišta, a isto tako osigurava kontinuitet, kvalitetu i sljedivost. Dugoročan odnos s kupcima i prepoznatljiva kvaliteta, motiv su za stvaranje novih proizvoda spravljenih po stoljetnim recepturama, koji zadovoljavaju ukuse svih generacija, ističu iz tvrtke.

Pročitaj više

Popularno