Povežite se sa nama

Vijesti

“ZPP ZA NAS” – ITALIJA: Udruživanje ključ uspjeha talijanske poljoprivrede i vrijednosti proizvodnje od 80 milijardi eura

Hrvatska poljoprivredna komora provodi projekt „Cap for Us“, u sklopu kojeg je u srijedu, 12.svibnja 2021. održana prva on line radionica, na kojoj su predstavnici iz Italije prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima, predstavnicima resornih institucija, saborskim zastupnicima, te drugim dionicima iz sektora poljoprivrede, svoja iskustva iz voćarstva, povrtlarstva, maslinarstva i vinogradarstva kao i mogućnosti razvoja poljoprivrede kroz novo Programsko razdoblje 2021.-2027.

Projektom „CAP for US“ kroz 4 radionice i završnu konferenciju prikazat će se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga. Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuto je na prvoj radionici.

„Cilj  projekta je doprinijeti promjeni negativnog razmišljanja o poljoprivredi i poljoprivrednoj politici, ukloniti barijere koje sprečavaju hrvatske poljoprivrednike da pređu na moderne tehnologije, pružiti nova znanja i u konačnici povezati struku i praksu, mlade i stare poljoprivrednike, hrvatske i europske poljoprivrednike. Dugoročni cilj projekta bio bi promjena svijesti i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji“, izjavio je na otvaranju prve radionice u nizu Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Udruživanje ključ uspjeha

Paolo di Stefano, voditelj međunarodnih i europskih poslova najveće talijanske poljoprivredne udruge  Coldiretti sudionicima radionice je iznio podatka da ova udruga ima 1,6 milijuna članova koji predstavljaju više od polovine poljoprivrednih gospodarstava u Italiji.

„Prva smo poljoprivredna organizacija u Italiji i jedna od najvažnijih u Europi. Imamo sjedište u Rimu i ured u Bruxellesu u kojem je zaposleno pet osoba. U Italiji imamo preko stotinu predstavništava u svim regijama i pokrajinama. Talijanska poljoprivreda vrijedna je oko 80 milijardi eura samo u proizvodnji. Ako pribrojimo sve sektore planinskih i ravničarskih područja i cjelokupni prehrambeno-prerađivački sektor, ukupna vrijednost je oko 540 milijardi eura što je 25 % talijanskog BDP-a. Čak 20 % talijanske poljoprivredne proizvodnje čine proizvodi s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Imamo ukupno 850 proizvoda sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla u sektorima poljoprivrede, vinogradarstva i vinarstva“, izjavio je Paolo di Stefano.

Poljoprivredni model koji promiče Coldiretti i općenito talijanska poljoprivreda temelji se na pet ključnih elemenata. To su multifunkcionalnost, poboljšanje položaja poljoprivrede u lancu hrane, inovacije, transparentnost prema potrošaču i jednaka tržišna pravila.

Što se tiče multifunkcionalnosti, u Italiji se jedna od ključnih prekretnica u poljoprivredi dogodila prije dvadeset godina kada je 2001. usvojen zakon koji je proširio granice poljoprivredne djelatnosti od jednostavnog uzgoja poljoprivrednih kultura i životinja, preko prerade prehrambenih proizvoda do prodaje na poljoprivrednom gospodarstvu i putem direktne prodaje na tržištu. Pokrenuli smo organizaciju  tržnice Campagna Amica mrežu tržnica i prodajnih mjesta koja danas broji 7.000 poljoprivrednih gospodarstava, 2.300 objekata seoskog turizma i 1.200 otvorenih i zatvorenih tržnica koje otvaramo u svim glavnim gradovima pokrajina. Tamo se prodaju provjereni lokalni proizvodi koji su ishodili vrlo stroge certifikate, izjavio je predstavnik ovog talijanskog poljoprivredno udruženja, objasnio je Paolo di Stefano.

Primjeri iz prakse

U četiri je video priloga predstavljeno isto toliko primjera uspješne poljoprivredne proizvodnje u Italiji. U voćarskom sektoru svoju ekološku proizvodnju maslina i gospodarstvo Liberace predstavila je mlada poljoprivrednica Benedetta iz pokrajine Brindisi. Poljoprivredno gospodarstvo Liberace bavi se uzgojem devet različitih sorti maslina na vlastitih 30 hektara maslinika. Kroz modernu proizvodnju svoje izuzetno kvalitetno maslinovo ulje plasiraju na veliki broj tržišta, te iz godine u godinu primjenjuju nove tehnologije, znanja i inovacije u proizvodnji, a koriste i brojne pogodnosti EU fondova. 

Kroz primjer tvrtke Arrabito, koje se nalazi u mjestu Donnalucata u sklopu općine Scicli, na jugoistoku Sicilije prikazano je kako se odvija proizvodnja voća i povrća na 35 hektara modernih poljoprivrednih površina plasteničke proizvodnje rajčica. Ova tvrtka zatvara cijeli krug od proizvodnje, preko plasiranja na tržište do prijevoza proizvoda.

La Guardiense je jedna od najvećih poljoprivrednih zadruga u Italiji sa 60 godina zadrugarske tradicije i enološke povijesti, 1000 članova, 1500 hektara vinograda, 20 milijuna kilograma proizvodenog grožđa. Nalazi se u općini Guardia Sanframondi u pokrajini Benevento na jugu Italije, a primjer su kako udruženi proizvođači mogu ostvariti daleko bolje rezultate i dohodak te poziciju na tržištu. Zadruga Guardiense vlasnik je jednoga od najvažnijih postrojenja za pjenušanje vina na jugu Italije.

Prikazan je i primjer poljoprivrednog gospodarstva ABIM iz regije Kampanije kao primjer uspješne digitalizacije u povrtlarstvu. 

U sklopu radionice održane su 4 odvojene tematske rasprave na kojima je preko 60 sudionika razgovaralo o jačanju OPG-a u okviru novog ZPP-a, udruživanje u proizvođačke organizacije/zadruge, korištenju novih tehnologija i metoda proizvodnje te dobrim poljoprivrednim praksama i inovativnim zelenim rješenjima.

POLJOPRIVREDA ITALIJE

U Italiji je ukupno 1,5 milijuna poljoprivrednih subjekata od čega je 413.000 odnosno 27,3 posto poljoprivrednih gospodarstava, a među njima je barem 30 posto OPG-ova. Od 1,5 milijuna poslovnih subjekata većina su upravo obiteljska poduzeća. Ukupno korištena poljoprivredna površina u Italiji iznosi 12,5 milijuna hektara, a svako gospodarstvo u prosjeku koristi oko 12,5 hektara. Tri glavna sektora talijanske poljoprivrede su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo te uzgoj voća i povrća. Italija je drugi najveći proizvođač maslinovog ulja. Prošle godine 400.000 proizvođača proizvelo je 366.000 tona, a među njima je 43 proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i 4 proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, što govori o kvaliteti talijanskih maslinovih ulja . U Italiji se uzgaja 533 sorte maslina te su po očuvanju bioraznolikosti jedinstveni u svijetu.

Što se tiče vina, Italija je najveći proizvođač vina u svijetu. Prošle godine Italija je proizvela 51 milijun hektolitara vina čija je proizvodna vrijednost 11 milijardi eura, a šest milijardi se odnosi na izvoz. I u sektoru voća i povrća su drugi proizvođač u Europi s 21,7 milijuna tona proizvedenog voća i povrća i vrijednošću izvoza od oko 3,7 milijardi eura.  U Italiji je jako važna i ekološka poljoprivreda na koju otpada više od 2 milijuna hektara što predstavlja preko 15 posto iskoristive poljoprivredne površine. Njeno tržište se procjenjuje na oko 6 milijardi eura, a 50 posto proizvedenog namijenjeno je izvozu. Prosječna korištena površina u biološkoj poljoprivredi je veća i iznosi oko 30 hektara.

 

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Popularno