Povežite se sa nama

Vijesti

“ZPP ZA NAS” – SLOVENIJA: Slovenci 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine prodaju preko zadruga zato su uspješni

Miroslav Kuskunović

U sklopu projekta „Cap for Us“, Hrvatska poljoprivredna komora održala je u srijedu 19. svibnja 2021. drugu on line radionicu na kojoj su predstavnici iz Slovenije prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima, predstavnicima resornih institucija, saborskim zastupnicima, te drugim dionicima iz sektora poljoprivrede, svoja iskustva iz pčelarstva, uzgoj svinja, mljekarstva, uzgoja govedine i teletine, ali i kako Slovenija, na malom tržištu, uspješno razvija kratke lance opskrbe i potiče domaće potrošače da kupuju proizvode od lokalnih prozvođača.

Projektom „CAP for US“ kroz 4 radionice i završnu konferenciju prikazuju se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga. Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuto je na drugoj radionici.

„Cilj  projekta je doprinijeti promjeni negativnog razmišljanja o poljoprivredi i poljoprivrednoj politici, ukloniti barijere koje sprečavaju hrvatske poljoprivrednike da pređu na moderne tehnologije, zbog čega su nam važna iskustva drugih zemalja. Iz primjera slovenskih poljoprivrednika vidjeli smo kako je važna diverzifikacija proizvodnje, te da OPG mora osim glavne proizvodnje imati i dodatne djelatnosti kako bi ostvarivao još bolji i veći dohodak. Važna je i prodaja na kućnom pragu, prodaja kroz vlastite i susjedne turističke kapacitete, investiranje u energetske potencijale, kao dodanu vrijednost koji OPG-u kroz prodaju energije omogućuje bolju zaradu,  a nužno je i povezivanje sa drugim lokalnim proizvođačima kako bi se lakše došlo do lokalnih potrošača. Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnji mlijeka i pčelarstva, te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti ”, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović tijekom on line radionice.

Jakopović je posebno pohvalio ustroj i funkcioniranje slovenske Poljoprivredne komore u čijem sastavu je i Savjetodavna služba, a propisano članstvo i veliki broj djelatnika snažna su podrška proizvođačima zbog čega su oni sve bolje organizirani. Izjavio je kako bi Hrvatska trebala koristiti odlična iskustvo Slovenije u organizaciji Poljoprivredne Komore i Savjetodavne službe jer je to očito formula uspjeha u poljoprivredi.

 “Čak 63 posto mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju. U posljednje vrijeme domaća prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend. Ponosni smo i na naše pčelarstvo i kampanju koja je rezultiralia da je na inicijatvu Slovenije Svjetski dan pčela, 20. svibnja, bio rezultat široke diplomatske kampanje cijele Slovenije, izjavio je Roman Žveglič predsjednik Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije.

“Organiziranje komore počelo je prije više od 80 godina, a danas Poljoprivredno-šumarska komora Slovenije (KGZS) zastupa interese svojih članova i nudi im besplatnu pravnu, ekonomsku i tehničku pomoć. Članstvo je obvezno po zakonu. Imamo oko 104.000 članova pojedinaca i 1.800 poslovnih subjekata kao što su poljoprivredna poduzeća, obrtnici i društva s ograničenom odgovornošću. Komora je podijeljena u dva dijela. Jedan je predstavnički gdje članovi između sebe biraju svoje zastupnike, a drugi dio čini savjetodavna služba, što se pokazalo kao učinkovit model funkcioniranja”, objasnio je Anton Jagodič, savjetnik u Poljoprivredno-šumarskoj komori Slovenije. 

 Tijekom on line radionice prikazani su i pozitivni primjeri i prakse slovenskih poljoprivrednike koja imaju zaokruženu proizvodnju iz sektora stočarstva, pčelarstva, proizvodnje i prodaje mesa.

OPG Viktor i Andreja Jagodić

Na 25 kilometara od Ljubljane, nalazi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Poličarevih. Prije skoro 30 godina Viktor i Andreja Jagodić udružili su snage s dva imanja i njihov glavni proizvod su  mliječni proizvodi.  U staji imaju oko 50 grla, a u turnusu i 50 praščića i 400 kokoši. Obitelj u vlasništvu ima 52 hektara zemljišta, od čega je pola obradivih površina, a pola su šume. Na svom OPG-u proizvode gotovo svu hranu za stoku. Zanimljivost je i to što se griju na biomasu i tako brinu za okoliša, a već 11 godina imaju i  solarnu elektranu od 97 kilovata, a energiju prodaju na tržištu. Registrirani su i za prodaju svojih i proizvoda s okolnih OPG-ova, a u svojoj trgovini prodaju sokove, brašna, kekse, tjesteninu. Od svojih proizvoda potrošačima nude sir, skutu, jogurte, maslo, dimljene sireve, dok meso prodaju od listopada do travnja, pri čemu oko 70 posto prodaje je svježe mesa, a 30 posto prerade u kobasice, salame I druge prerađevine. Planiraju i dalje razvijati prodaju na kućnom pragu i više se povezivati s drugim OPG-ovima.

OPG Jazbec

Ovaj se OPG nalazi na pet kilometara od Sevnice u zaseoku Drožanje. Poljoprivrednik Jernej Jazbec preuzeo je poljoprivredno gospodarstvo prije 24 godine od svog oca uz pomoć sredstava Europske unije. Cijela obitelj sudjeluje u proizvodnji, a glavna djelatnost im je tov bikova.  Prije dvije godine izgradili su novu staju u kojoj je danas 120 grla. Bikove tove za stalnog otkupljivača Poljoprivrednu zadrugu Sevnica, s kojom surađuju 40 godina. Glavna djelatnost im je tov bikova, a trenutno ih tove 120, a kapacitet im je do 135. Njihovih je bikova  samo deset, a ostalo je uslužni tov za zadrugu. Na imanju imaju i kokoši, a Jernejova majka Majda ima i dopunsku djelatnost – pečenje kruha i kolača.

  Povezali smo se s Poljoprivrednom zadrugom Sevnica i dobili smo oznaku odabrana kvaliteta za meso i time imamo osigurani otkup. Od zadruge dobivamo u tov bikove i imamo 100 posto osiguran otkup. Mama ima i dopunsku djelatnost, pečenje kruha i kolača kod kuće. Proizvode prodajemo na tržnici Sevnica i trgovinama Poljoprivredne zadruge Sevnica.“, ističe Jernej Jazbec. Ovaj OPG je postavio u centru Sevnice i prvi jajomat, a u planu je I postavljanje jajomata u Krškom. Mladi poljoprivrednik ističe kako dobru cijenu postižu kvalitetom mesa, a ona dolazi prvenstveno s dobrom vlastitom stočnom hranom.  Obitelj razmišlja i o novim investicijama u solarne panele kako bi proizvodili električnu energiju za sebe i za tržište. 

Pčelarstvo Šolar

Obitelj Šolar nalazi se u naselju Strmca– između Rimskih Toplica i Laškog. Njihova pčelarska priča počela je 1982., kad je postavljena prva košnica. Snaha, mlada poljoprivrednica je prije četiri godine preuzela gospodarstvo, modernizirala ga, povećala proizvodnju meda i sačuvala sadržaje koji su postojali prije preuzimanja, a to su licitarstvo i apiturizam.

„Po obrazovanju sam diplomirani ekonomist i radila sam 12 godina kao knjigovođa. Tako sam krajem godine 2016. postala i službeno mlada poljoprivrednica. U tom projektu sam si zadala ciljeve. Četiri godine sam zaposlena u svom OPG-u, a u tri godine sam ostvarila sve postavljene ciljeve. Modernizirala sam prostorije i opremu, obrazovala sam se, usavršila u engleskom i informatici, obrazovala se za kušačicu meda te stekla mnoga znanja na području senzorike meda, proizvodnje različitih vrsta meda – jednom riječju EU sredstva su bila dobro upotrijebljena”, kaže  mlada poljoprivrednica Darja Šolar.

Obitelj trenutno ima sedam pčelinjaka na različitim lokacijama u okolici Laškog i mali kontejner kao prijevoznu jedinicu kojima love i druge pašnjake. Imaju oko 200 pčelinjih zajednica. I oni imaju solarnu elektranu koja im služi i za grijanje. Od meda rade i druge proizvode, a najpoznatiji su po medenjacima i to napravljenima po recepturi staroj više od 100 godina. Obitelj sama prodaje svoje proizvode, a imaju već dobro uhodane prodajne kanale i opskrbljuju medom lokalne vrtiće, škole u Laškom i drugim trgovinama. Prije korone pojavljivali su se na raznim loklanim prodajnim manifestacijama diljem Slovenije. Osim pčelarstva imaju i licitarstva i apiturizam. Priređuju degustacije, obilazak pčelinjaka, probanje medenjaka i medenih napitaka. Njihov medonosni vrt je namijenjen pčelama, ali tako osvješćuju i  posjetitelje, zatvorene skupine, obitelji i pojedince da u svojim vrtovima i na balkonima posade medonosne biljke.

POLJOPRIVRDA SLOVENIJE:

U Sloveniji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, ima ih 70.000 s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke. Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5.500 za proizvodnju mlijeka. Iako se broj mliječnih farmi unatrag par godina smanjuje, broj krava i količina mlijeka se povećavaju. Lani su tako prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije. Iznenađujući podatak je da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice trži preko zadruga. 

Slovenija je neto uvoznik za većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Višak vrijednosti u robnoj razmjeni u 2019. godini  je bio u mesu i proizvodima od živih životinja, pri čemu se ravnoteža u skupini živih životinja pogoršava. Veći deficit kao i prethodnih godina zabilježen je u mesu, povrću i hrani za životinje, deficit imaju u voću, mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i šećeru.

Posljednjih godina primjetan je pad negativnih utjecaja slovenske poljoprivrede na okoliš, što se odražava u racionalnijoj uporabi pesticida i mineralnih gnojiva. U 2019. godini povećane su  površinu poljoprivrednog zemljišta namijenjenih organskom uzgoju. Imali su gotovo 50 tisuću ha ( što je 10,3%  posto svih površina), a u strukturi dominiraju trajni travnjaci (81%).

Obujam stočarske proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima smanjio se za tri posto od 2010. do 2020. (sa 421.553 na 408.683 komada). Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom smanjio se za 23 posto u ovom desetljeću (sa 58.648 na 44.974). Postotak  poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom pao je sa 79 posto na 66 posto.

Ukupan broj goveda uzgojenih na farmama u 2020. godini bio je nešto veći (2010 godine 472.333 goveda, a 2020 bilo je 476.000 goveda). U odnosu na 2010. godinu, ukupan broj peradi uzgojene na farmama znatno se povećao za 44%, broj svinja bio je manji za 38% , ovaca za 17% i  koza za 21%.

Od 2010. do 2020. smanjio se i broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave pojedinom stočarskom industrijom. U 2020. stočarstvom se bavilo 21% manje farmi nego 2010. (s 36.119 na 28.485).

Ulaskom Slovenije u EU promijenili su se vlasnički odnosi i tržišni kanali, pa Slovenija izvozi oko 27 posto prerađenog mlijeka. U Sloveniji se na razini mljekara promijenila vlasnička struktura nekih mljekara, koje su danas u stranom vlasništvu. Čak 63% mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014.-2020. bavi se stočarstvom, od čega 53,7 posto proizvodnjom mlijeka i mesa. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u ovu industriju. U posljednje vrijeme domaća prerada mlijeka i mesa u gotove proizvode također postaje trend.

SAMODOSTATNOST

Stope samodostatnosti, koje tijekom godina znatno fluktuiraju zbog promjena u obujmu proizvodnje i potrošnje, u 2019. bile su više nego u prethodnoj godini u žitaricama i povrću, dok su se smanjile u voću, krumpiru, mlijeku i medu. Kao i prethodne godine, domaća je proizvodnja bila veća od domaće potrošnje mlijeka (stopa samodostatnosti 127%), govedine (103%) i peradi (111%). Za sve ostale veće poljoprivredne proizvode domaća je proizvodnja bila niža od domaće potrošnje,

Slovenija je uložila puno vremena i novca u Zakon o promociji kroz koji promoviraju slovensku proizvodnju uz pomoć sheme Odabrana kvaliteta. Također podržavaju druge sheme kvalitete mjerama ruralnog razvoja, kao što su: organska proizvodnja i ulaganja u proizvodnju i preradu, promociju kratkih opskrbnih lanac i lokalnog tržišta.

PČELARSTVO

Proizvodnja meda jako oscilira i ima negativan trend. Tijekom posljednjih sedam godina dvije su berbe bile prosječne, dvije loše i tri katastrofalne. Najveći prinos bio je 2011. godine, kada je bila i posljednja zaista dobra berba, a godišnji je bilo gotovo 2.500 tona. U 2014. godini bilo je samo 470 tona meda, a prošle godine nešto manje od 1300 tona. Broj pčelara je oko 11.000, a pčelarstvo s oko 200.000 pčelinjih porodica. Potrošnja meda po stanovniku kreće se od 0,8 do 1,4 kg / godišnje.

Snažna kampanja započela je 2007. godine na inicijativu Slovenskog pčelarskog saveza pod sloganom “Jedan dan za doručak – među slovenskim pčelarima u slovenskim vrtićima”. Pčelari su vrtićima besplatno donirali med, djeci su predstavili svoj rad i značaj pčela za proizvodnju domaće hrane. Dječji vrtići, a ponegdje i osnovne škole dobili su oko 2000 kg meda za medeni doručak. Svrha kampanje je potaknuti djecu (kao i šire) na doručak ujutro i za doručak slovenski kruh, med, maslac, mlijeko i jabuku. Svjetski dan pčela, 20. svibnja, rezultat je široke diplomatske kampanje cijele Slovenije.

MEĐUNARODNA TRGOVINA

Vrijednost slovenskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posljednjih je godina iznosila preko 1,5 milijardi eura godišnje. Prema posljednjim podacima za 2020. godinu, struktura izvoza bila je sljedeća: najveći udio izvoza, sa 17,7%, ima stoka, meso i mesni proizvodi. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11,6 posto. Hrvatska je vrlo važan vanjskotrgovinski partner slovenske poljoprivrede i prehrambene industrije. Slovenija je 2019. treću godinu zaredom u Hrvatsku izvezla najviše vrijednosti (u iznosu od 332,5 milijuna eura), dok je Hrvatska bila druga najvažnija zemlja po uvozu (s vrijednošću uvoza od 338 milijuna eura ).

POLJOPRIVREDNA KOMORA

Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije na posljednjim izborima u rujnu 2020. imala je 104.621 članova fizičkih osoba i 1.671 člana pravnih osoba. KGZS je javnopravna komora, što znači da ju je država uspostavila zakonom, odredila njegovo obvezno članstvo i dodijelila određene ovlasti. Najvažnija javnopravna funkcija je sudjelovanje u postupcima normativne regulacije. Vlada i lokalne zajednice moraju od komore zatražiti mišljenje i stavove prilikom donošenja propisa. Jedino je komora reprezentativni partner Vlade. Komora ima 13 regionalnih jedinica.

Javna poljoprivredna savjetodavna služba (JSKS) djeluje u sklopu KGZS-a, a  u Sektoru za poljoprivredno savjetovanje i u 8 poljoprivrednih i šumarskih zavoda, gdje je oko  315 poljoprivrednih savjetnika. Terenski savjetnici raspoređeni su po cijeloj Sloveniji, tako da im poljoprivrednici imaju lakši pristup. Savjetujuju ih iz svih područja slovenske poljoprivrede, načina uzgoja, mjera zajedničke i slovenske poljoprivredne politike, a aktivni su i na polju suradnje i organizacije poljoprivrednika. Godine 2020. dali su 284.321 osobnih savjeta za 201.824 farmi.

Vijesti

Rast cijena hrane nezahvalno je predviđati, ali zabrinjava što su najviše u zadnjih deset godina

Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja, pokazala je velika analiza agencije Ujedinjenih naroda za hranu FAO koja je objavljena krajem prošlog tjedna.

Stručnjaci Smartera prate kretanje cijena i kroz cijelu ovu godinu smo svjedoci snažnog globalnog rasta, kako cijena energenata, tako i cijena svih osnovnih sirovina. Poznavatelji monetarne politike smatraju da je to normalno, u situaciji u kojoj su sve zemlje, da bi se spasile od očekivane recesije, „upumpale“ u gospodarstva ogromnu masu novca, koja nema pokrića u robama. Ovo je školska definicija situacije u kojoj dolazi do inflacije, jer, prema teoriji, postoji monetarna potražnja za koju nije osigurana ponuda u robama. Ovakvu situaciju samo je potencirala činjenica da je zbog COVID-19 došlo do globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, ali i da su one ekonomije koje gospodare viškovima energenata i osnovnih sirovina, odlučile iskoristiti situaciju povećane potražnje i dodatno zaraditi.

Zbog ovisnosti o uvozu Hrvatska ima „uvoznu“ inflaciju

„Hrvatska je malo i potpuno otvoreno tržište i sama ne može bilo što u ovim trendovima promijeniti, a kao izrazito uvozno ovisna ekonomija, takvu tržišnu poziciju plaća i kroz uvezenu inflaciju. U takvom ekonomskom okruženju svjedoci smo rasta cijena svih osnovnih poljoprivrednih sirovina, u prvom dijelu godine uljarica, a posljednji mjesec i žitarica. Kako se radi o osnovnim inputima za niz lanaca proizvodnje, bilo je realno za očekivati da će u svakom od njih prerađivači morati reagirati na način da povećaju cijene svojih proizvoda. To se već i događa s cijenom ulja, kruha, ali i nekih drugih prehrambenih proizvoda“, procjena je Smartera.

Analiza Smartera pokazuje da u pravilu, cijene mogu dizati oni koji proizvode robe koje potrošači moraju kupiti, odnosno čiji proizvodi su dio osnovnih potreba kućanstava. Svi drugi, poglavito oni koji imaju veliku konkurenciju, malo su oprezniji, te još čekaju i promatraju. Naravno, ovdje se radi o proizvodima čija prodajna cijena sadrži relativno veliku maržu i čije trenutno smanjenje neće dovesti do većih problema kod proizvođača. Također, svjedoci smo da u jednom lancu poljoprivredne proizvodnje, a to je stočarstvo, zbog trenutnog viška ponude na europskom tržištu, te nemogućnosti izvoza viškova na treća tržišta, dolazi do povećane ponude i već duže vrijeme europski stočari proizvode meso i mlijeko s gubitcima.

Rast cijena energenata velika prijetnja

Analitičari banaka tvrde da će se inflacija smiriti do kraja godine, što bi se vjerojatno dogodilo u normalnim okolnostima. Nažalost, porast cijena energenata i ostalih poljoprivrednih inputa ne garantira smanjenje cijena, odnosno ostanak cijena na ovoj razini.

Stručnjaci Smartera procjenjuju kako će vjerojatno trebati čekati jedan cijeli poljoprivredni ciklus, pa će države morati intervenirati i pomoći proizvođačima, kako bi zadržale proizvodnju. Ovo je poglavito izazov u stočarstvu, gdje se, u pravilu, jednom ukinuta proizvodnja rijetko obnavlja. S druge strane, ratari, iako su na prvi pogled prodavali žitarice i uljarice po nikad višim cijenama, imali su istovremeno porast troškova inputa (gnojivo, zaštitna sredstva) toliki da im profitabilnost nije bila na očekivanoj razini. Unatoč tome, oni će sigurno poslovati profitabilno, ali kao dobavljači svojim će prerađivačkim industrijama, poglavito onima koje iz tržišnih razloga ne mogu povećati cijene, ugroziti profitabilnost, a nekima i opstanak. Trenutno u najtežoj situaciji industrija prerade mesa, odnosno mliječna industrija.

„U ova dva sektora, u kratkom roku, ne očekujemo značajne promjene prodajnih cijena, te će kupci i dalje moći dnevno kupovati meso po enormno niskim cijenama. Ova situacija posebno je karakteristična za hrvatsko tržište maloprodaje, koje je visoko konkurentno i koncentrirano,  te koji dodatno koriste ove dvije grupe proizvoda, meso i mlijeko, kao osnovne grupe za akcijske prodaje i privlačenje kupaca, čime dodatno derogiraju marže svojih dobavljača“, mišljenje je naših analitičara.

U takvoj situaciji prerađivačke kompanije će se sigurno okretati razvoju i proizvodnji onog dijela asortimana koji ima veću dodanu vrijednost, gdje će,  bilo kroz lansiranje potpuno novih proizvoda, bilo kroz podizanje kvalitete postojećih proizvoda, podići cijene, te u tom dijelu asortimana tražiti prostor za povećanje profitabilnosti. Takvu cjenovnu politiku, u pravilu, mogu primijeniti oni proizvođači hrane, koji su jaki tržišni brandovi, odnosno kompanije s liderskim pozicijama na pojedinim tržištima, bilo nacionalnim, bilo globalnim. Svi drugi morat će tražiti rezerve kroz procese racionalizacije ili čak promjene receptura za pojedine proizvode.

Rast cijena teško je predvidjeti

Koliko bi mogle porasti cijene nezahvalno je predviđati. Naime, kod inflacije postoji tzv. psihološki moment, gdje već sama moguća najava dizanja cijena stvara tzv. inflatorna očekivanja i pobuđuje tržište na podizanje cijena, koje nije uvijek utemeljeno samo na kalkulaciji troškova, već je često pravdano očekivanjima da će se cijene podignuti, odnosno situacijom na tržištu, gdje već dominira očekivanje budućih viših cijena. U takvim okolnostima, poglavito tamo gdje ne postoji jaka

konkurencija ili gdje se radi o commodity robama, moguće je podizanje cijena i iznad opravdanih iznosa, samo zbog podizanja troškova.

Tu nam očiti primjer može biti ulje, gdje sigurno ne dolazi do reakcije kupaca na porast cijene, a koja se očituje u padu prodaje. Drugi primjer je poskupljenje kruha, gdje, također, neće doći do odustajanja od kupnje osnovnog kruha, zato što je došlo do povećanja cijene.

„Točno je da je hrvatska ekonomija prolazila i kroz faze deflatornih kretanja, što, ako predugo traje, vodi ekonomiju u depresiju, a u tim su razdobljima cijene nekih proizvoda zaista pale na razinu s koje se nisu ni do danas oporavile. S druge strane, najveći dio cijena, kad jednom poraste, teško se vraća na prijašnju razinu, osim ako situacija, odnosno konkurencija, na tržištu to ne učini. U Hrvatskoj, koja očekuje ulazak u eurozonu, više je puta naglašavano, kako će Vlada uvesti kontrolni mehanizam za cijene, prije ulaska, kako ne bi došlo do njihovog velikog povećanja uvođenjem eura. Moguće je da proizvođači iskoriste trenutnu situaciju inflatornih očekivanja i podignu cijene na razinu koju ne opravdava rast troškova, kako bi si osigurali bolju „startnu“ poziciju kod uvođenja eura, zaključak je analize kretanja cijena konzultantske kuće Smarter.

CIJENE NA GLOBALNOM TRŽIŠTU   

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati cijene košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, porastao je u rujnu za 1,2 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na prosječnih 130 bodova, što je njegova najviša vrijednost od rujna 2011. godine.

U odnosu na prošlogodišnji rujan veća je za trećinu.

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene žitarica, za dva posto u odnosu na kolovoz, odražavajući poskupljenje pšenice za gotovo četiri posto zbog sužavanja izvoznih kapaciteta u uvjetima snažne potražnje.

Među glavnim žitaricama pšenica će biti u fokusu sljedećih tjedana jer će nagli rast cijena testirati potražnju. Osjetno su poskupjela i biljna ulja, za 1,7 posto u odnosu na kolovoz, zbog skoka cijene palminog ulja pod utjecajem snažne uvozne potražnje i zabrinutosti koju izaziva nestašica radne snage u Maleziji. Zamjetno je poskupjelo i ulje uljane repice, dok su suncokretovo i sojino ulje pojeftinili. U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene biljnih ulja više su oko 60 posto.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda porasle su 1,5 posto, odražavajući nagli rast cijena maslaca i obranog mlijeka u prahu pod utjecajem uvozne potražnje i ograničenih izvoznih kapaciteta, posebno u Europi, zbog niskih zaliha i sezonski uvjetovanog pada proizvodnje mlijeka.

Šećer je poskupio 0,5 posto u odnosu na kolovoz zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u najvećem izvozniku Brazilu, koje su djelomično kompenzirali usporavanje uvozne potražnje i povoljni izgledi proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, prema podacima FAO-a.

Cijene mesa bile su stabilne budući da je poskupljenje ovčetine i govedine zbog tijesne opskrbe neutraliziralo pad cijena svinjetine i mesa peradi od utjecajem obilne ponude i slabije potražnje za svinjetinom u Kini i Europi.

Pročitaj više

Vijesti

HPK: Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – “Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.

Autor: Miroslav Kuskunović

Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.

 Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s Agronomskim fakultetom održala je u petak 15. listopada 2021. godine svečanost obilježavanja Svjetskog dana hrane. Ujedno su održani i susreti hrvatskih i poljoprivrednika iz ruske Republike Tatarstan, koji su tijekom boravka u Hrvatskoj, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, posjetili nekoliko poljoprivrednih proizvođača, kako bi se upoznali sa hrvatskom ekološkom proizvodnjom, proizvodnjom mlijeka, povrća, te proizvodnjom u stočarstvu, odnosno konjogojstvu.

„ Svjetski dan hrane svake godine se obilježava 16. listopada, a FAO ove 2021. godine taj dan obilježava pod geslom „Budućnost hrane u našim je rukama“.  Poljoprivredno-prehrambeni sustavi složen je pojam koji se može činiti daleko od naše stvarnosti, ali  naši životi ovise o njima. Svaki put kad jedemo, sudjelujemo u tom sustavu. Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sustav. Zato nam je od izuzetne važnosti da se okrenemo budućnosti, poglavito u pogledu novih pravila koji nas čekaju kroz nove zelene politike EU. Hrvatska poljoprivreda ima budućnost, ali moramo više investirati u nove tehnologije, tržišno usmjerene investicije te sve više razmišljati kako sačuvati klimu i okoliš, a pritom održati razinu dohotka naših proizvođača i održivost ruralnih krajeva, izjavila je Tajana Radić voditeljica EU projekata u HPK.  

Tajana Radić je poljoprivrednicima iz Rusije prezentirala glavne odrednice hrvatske poljoprivredne proizvodnje i politike te rada Hrvatske poljoprivredne komore. Ujedno ih je upoznala i sa funkcioniranje zajedničkog EU tržišta, te glavnim ciljevima nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

„Hrvatska sa Ruskom Federacijom ima izuzetno nisko razinu robne razmjene. U 2020. godini je Hrvatska izvezla proizvoda poljoprivrede i hrane u vrijednosti od 37,13 milijuna eura, što je rast od 153 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz iz Rusije bio samo 590.000 eura ili 26 posto više nego godinu ranije. Ako se zna da je ukupan hrvatski uvoz sektora 2,36 milijardi eura onda je podatak u vrijednosti izvoza u Rusiju izuzetno mali. Niska razina robne razmjene Rusije i Hrvatske može se pripisati zabrani izvoza proizvoda poljoprivrede na rusko tržište, zbog sankcija koje su još uvijek na snazi. Potencijala za izvoz na rusko tržište ima posebice su bile popularne hrvatske mandarine koje su se izvozile u ogromnim količinama, ali je taj izvoz zaustavljen. Dio hrvatskih proizvoda izvozi se i kroz turističku potrošnju jer su Rusi postali gosti koji sve više ljetuju u Hrvatskoj“, kazala je Radić.

Podsjetila je kako je prema podacima Hrvatske gospodarske komore u prvih 6 mjeseci ove godine Hrvatska u Rusiju izvezla robe za oko 11 milijuna eura, a uvezla 220.000 eura. Kada se pogleda rang lista roba onda je vidljivo da Hrvatska najviše izvozi soje u zrnu za čak preko 30 milijuna eura, što čini čak 83 posto ukupnog izvoza u Rusiju. Među izvoznim proizvodima su i dodaci prehrani, umaci i slično (Vegeta) – za 3 milijuna eura. Izvozi se i nešto juha – za 1,3 milijuna eura.

Iz Rusije nam dolazi žitarice u zrnu – u 2020. godini 226.000 eura što čini 40 posto uvoza iz Rusije.

Shuvalova Diliara predsjednica Udruge agrarne mladeži Republike Tatarstan izjavila je kako su zadovoljni što su vidjeli kako u Hrvatskoj funkcioniraju mala obiteljska gospodarstva koja s bore sa ogromnom svjetskom konkurencijom, a posebno ih je zanimalo kakve mogućnosti za pokretanje biznisa imaju mladi poljoprivrednici.

Grupu ruskih poljoprivrednika činili su pobjednici natječaja “Najbolje u poljoprivrednoj struci” 2019. i 2020. (najbolji veterinar, najbolji proizvođač mlijeka, najbolji operater strojeva za mužnju i drugi), a u skupini su bili i aktivisti pokreta mladih (koji rade s mladima na selu) ) i poduzetnici na selu.

Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom „Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti – Kakvu proizvodnju hrane treba RH“.

Studentima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostima o mogućnostima koje pruža poljoprivreda govorili su prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta, Amalka Vukelić, predsjednica Odbora za ekološku poljoprivredu HPK, koja je govorila o budućnost ekološke proizvodnje u svjetlu mogućnosti i ciljeva europskog Zelenog plana i strategija od Polja do stola i Strategije o bioraznolikosti. 

Hrvoje Radić, business development manager iz tvrtka Agrivi prezentirao je mogućnosti u digitalizaciji poljoprivredne proizvodnje, te je govorio o svim velikim uspješnim projektima ovog svjetski poznatog agro hrvatskog start up.

 

Pročitaj više

Vijesti

SVJETSKI DAN HRANE: Veliki izazov je kako uspostaviti ravnotežu između proizvodnje hrane, potreba potrošača, cijena i zaštite okoliša

Autor: SMARTER

Svjetski dan hrane svake godine se održava 16. listopada, a FAO – Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, ove godine ga obilježava pod geslom „Budućnost hrane je u našim rukama“. Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije. S druge strane, zemlje koje pripadaju razvijenom dijelu svijeta, u kojem najveći dio građana ima pristup dovoljnim količinama hrane, bore se s prekomjernom konzumacijom, povezanim ogromnim zdravstvenim troškovima zbog pretilosti, kao i konzumacijom nezdrave hrane pune soli, šećera, aditiva. Sve značajnija tema je i globalni problem bacanja ogromnih količina hrane.

„Povodom Svjetskog dan hrane želimo ukazati na trendove i nove zelene politike koje će oblikovati i stvoriti nove prehrambene sustave diljem EU. Pandemija COVID 19 je potaknula pitanje kakva je prehrambena sigurnost u vrijeme globalnih poremećaja, a otvorilo se i pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane. Proizvođače hrane u EU,  pa tako i u Hrvatskoj, čeka vrlo neizvjesna budućnost, kao rezultat primjene novih politika, uvjetovanih ciljevima Zelenog plana EU – koji će se u proizvodnji hrane provoditi temeljem strategije od Polja do Stola i Strategije o  bioraznolikost i klimi. Sve analize učinaka novih politika upozoravaju kako je vrijeme jeftine hrane iza nas i da će cijene hrane u budućnosti sigurno morati rasti, upravo pod utjecajem novih ograničenja i strogih pravila koje se stavlja pred proizvodnju i preradu, naglašava se u analizi Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Utjecaj pandemije na globalno tržište hrane

Stručnjaci Smartera ponavljaju kako je utjecaj krize na tržišta hrane na početku ostao ograničen upravo zahvaljujući otpornosti globalnog prehrambenog lanca – dobava hrane je funkcionirala u cijelosti i nije bilo primjetnih nestašica i većih poremećaja na tržištu hrane. Ove godine to se ipak promijenilo.

„Nakon više od godinu dana pandemija je ipak značajno promijenila tržišne okolnosti u proizvodnji i  trgovini hrane. Zbog naglog rasta cijena energenata, cijene transporta, nedostatka kontejnera, brodova pa i kamiona za prijevoz robe dolazilo je do povremenih nestašice hrane diljem svijeta. Pandemija je uzrokovala i nedostatak radnika koji su potrebni u poljoprivredi ili prehrambenoj industriji, a proizvođači hrane su u stalnoj potrazi za novim tehnološkim rješenjima koja će zamijeniti radnu snagu. Klimatske promjene dovele su do velikog podbačaja u proizvodnji žitarica i uljarica na raznim strana svijeta, pa je došlo i do snažnog rasta cijena ratarskih proizvoda i stočne hrane.

Istovremeno, na globalnoj razini stvoreni su viškovi proizvoda stočarstva, mesa i mlijeka zbog čega su proizvođači tih proizvoda u katastrofalnoj situacije i svakodnevno se borbe za opstanak, naročito u nekim zemljama EU tako i u Hrvatskoj “, ističu u Smarteru.

Nove strategije i ekološki ciljevi – ogroman izazov

Klimatske promjena postale su top tema. Imaju veliki negativni utjecaj na poljoprivredu jer uništavaju žetve, smanjuju prinose i produktivnost, premještaju se žetvene površine nekih kultura na mjesta gdje ih nikada prije nije bilo moguće uzgajati.  Sama poljoprivredna proizvodnja, prerada, transport hrane imaju negativne učinke na klimu i okoliš, posebice na emisiju stakleničkih plinova. Sve je to dovelo i do stvaranja novih zelenih politika i ciljeva koji su danas „mainstream“ tema i platforma u kreiranju nove zelene poljoprivrede politika u EU.

Analize učinaka novih EU „zelenih strategija“  na proizvodnju, potrošnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima je sve više u fokusu europskih i svjetskih institucija, gospodarskih udruženja, analitičara. Pokušavaju se predvidjeti kakvi će biti učinci na okoliš kroz drugačije  korištenje zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji, a na listi gorućih tema je i kako će se odvijati međunarodna trgovinska razmjena te kakav će biti  utjecaj na buduće cijene hrane.

Sve analize slažu se u jednom – poljoprivredni proizvođači u EU izuzetno su i opravdano zabrinuti za svoju budućnost i konkurentnost i to kako će se njihova značajno veća ulaganja i zahtjevi u proizvodnji, odraziti na dohodak koji će ostvarivati nakon primjene novih politika.

„Nove strategije EU traže snažnu povezanost poljoprivrede i prehrambene industrije EU kako bi se novi zahtjevi implementirali u korist europskih proizvođača te sačuvali milijuni radnih mjesta i poljoprivredna gospodarstava. Očuvati  konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU, uz primjenu novih strategija, veliki je izazov za sve sudionike u lancu vrijednosti, a kada se pogleda koji se zahtjevi stavljaju pred poljoprivredni sektor ne čudi tako velika zabrinutost i strah, ističu u Smarteru.

Podsjetimo, kako novi ciljevi i strategije EU uvode niz tehničkih ograničenja u proizvodnji,od kojih je važno istaknuti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto isto koliko i višak u ravnoteži dušika, povećanje udjela organskog uzgoja na najmanje 25 posto. Nove strategije usmjerene su i na promicanje održivosti u proizvodnji hrane i to u četiri područja –  održivoj proizvodnji hrane, potrošnji, preradi i distribuciji te smanjenju gubitaka i bacanju hrane. Konačan cilj je upravljanje okolišem u poljoprivrednom sektoru EU -a, sigurnost hrane i zdravlje ljudi.

Među brojnim zahtjevima EU želi da svi proizvodi koji se nalaze na zajedničkom tržištu zadovoljavaju najvišu kvalitetu i sigurnosne standarde, da se uvodu strože sheme deklariranja. Traže se efikasna rješenja za prikupljanje, zbrinjavanje i recikliranje plastične ambalaže, novi načini kako spriječiti ili barem smanjiti gubitke hrane i viškove u proizvodnji te minimalizirati  neučinkovitost resursa unutar naših opskrbnih lanaca.

„Učinkovita provedba Zelenog plana i ciljeva koji su planirani, zahtijevaju kolektivni trud cijelog europskog društva. Od najveće je važnosti da se svi temelji strategije Od polja do stola provode od strane svih država članica. Posebno je važno ostvariti pravednu raspodjelu troškova i dobrobiti, naročito poljoprivrednika i potrošača. Ovo posljednje uključuje pravednu raspodjelu troškova i koristi između poljoprivrednika, proizvođača ratarskih i drugih biljnih kultura te onih u stočarskoj proizvodnji, a u konačnici i među potrošačima -između kućanstva različitog društveno-ekonomskog statusa i prihoda“, kažu u Smarteru.

Procjena je i da će svi strogi zahtjevi koji se postavljaju pred europske sudionike u proizvodnji hrana tražiti i promjenu postojećih trgovinski sporazumi EU s njenim trgovinskim partnerima diljem svijeta te održavanje fer međunarodne trgovine. U slučaju da ne dođe do prenošenja strogih zahtijeva i standarda kvalitete kod uvoznih roba, a koji su stavljeni pred europske proizvođače, oni će u međunarodnoj trgovina biti u izrazito nepovoljnom položaju – njihova će konkurentnosti biti ugrožena, a europsko tržište će preplaviti jeftina, nekvalitetna hrana iz cijelog svijeta.

Zabrinjavajuće analize 

Europsko udruženje za žitarice ( Grain Club) nedavno je naručilo simulacijsku studiju utjecaja strategije „Farm to Fork“, na proizvodnju, trgovinu, dobrobit i okoliš unutar EU –a, koja ukazuje na brojne negativne utjecaje i učinke novih politika na proizvođače i potrošača. Također i analiza  USDA (United States Department of Agriculture) ukazuje na moguće negativne učinke a to su: smanjenja poljoprivredne proizvodnje i smanjenjem konkurentnosti europske proizvodnje hrane, kako na domaćem tako i na izvoznom tržištu. Predložena smanjenja inputa u poljoprivredi rezultirat će padom poljoprivredne proizvodnje, a sve će to imati utjecaj na rast cijena, pad bruto prihode poljoprivrednih gospodarstava, ali i trgovinu, sigurnost hrane te u konačnici  društvenu dobrobit.

„Pred hrvatskim proizvođačima, koji imaju naslijeđene strukturne probleme koje do danas nismo  riješili, sada je i vrlo težak, neizvjestan put prilagodbe ovim novim EU politikama. Hrvatska je zemlja koja ima kontinuirani pad stočnog fonda, u kojoj se emisije stakleničkih plinova od poljoprivrede već dvadeset godina intenzivno smanjuju, zbog čega nikako ne bi bilo dobro planirati  smanjenje broja životinja i uopće smanjenje poljoprivredne proizvodnje. Veliki je izazov i zadaća pred ministarstvom poljoprivrede, ali i samim proizvođačima, udrugama, znanosti kako pronaći načine poboljšanja poljoprivrede proizvodnje–posebice proizvodnje mlijeka, mesa i ostalih poljoprivrednih proizvoda uz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Učinkovita i efikasna provedba ciljeva Zelenog plana ne zahtijeva samo upotrebu novih znanja i sofisticirane, digitalne tehnologije već inovativno i pametno upravljanje tržišnim mehanizmima te pametno planiranje intervencija regulatorne politike“, zaključak je analize Smartera povodom Svjetskog dana hrane.

ZANIMLJIVE ČINJENICE:

  • Više od 3 milijardi ljudi (gotovo 40 % svjetske populacije) ne može si priuštiti zdravu prehranu
  • gotovo 2 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu ili pretilost zbog loše prehrane i sjedilačkog načina života
  • povezani zdravstveni troškovi vezani za konzumaciju hrane premašit će 1,3 bilijuna USD godišnje do 2030
  • svjetski poljoprivredni prehrambeni sustav trenutno zapošljava milijardu ljudi više nego bilo koji drugi sektor
  • mali poljoprivrednici proizvode više od 33 % svjetske hrane unatoč izazovima, uključujući siromaštvo i nedostatak pristupa financiranju i novim tehnologijama

Pročitaj više

Popularno