Povežite se sa nama

Vijesti

Strategija poljoprivrede i Zakon o poljoprivrednom zemljištu ključni za snažan zaokret u poljoprivredi

Autor: SMARTER

Prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030., koja za cilj ima povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna godišnje, te prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se ukupno raspoloživo državno poljoprivredno zemljište stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje, dva su ključna dokumenta, koje je prošli tjedan usvojila Vlada RH.

Oni bi trebali biti temelj za podizanje produktivnosti, a time i znatno povećanje konkurentnosti te usmjerenosti prema snažnom zaokretu u poljoprivredi. Očekujemo da će se kroz Strateške planove, koji se izrađuju sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, a koji bi trebali biti izrađeni do kraja godine, uspostaviti i detaljniji planovi kojim će se sve aktivnosti bolje definirati odnosno da će 2022. godina biti godina u kojoj će krenuti značajne i brže promjene i investicije u poljoprivredi, ocjena je stručnjaka konzultantske kuće SMARTER, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju. 

Strategija je krovni, strateški dokument u sektoru poljoprivrede, čije je donošenje predviđeno Zakonom o poljoprivredi i na koju se čeka već gotovo 20 godina, a njome se dodatno podupire provedba Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., te predstavlja temelj za izradu nacionalnog strateškog plana koji je u visokoj fazi finalizacije. Njom se predviđaju i intervencije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. do 2027, a osobito važno je usmjerenje i plan da se do 2030. poveća vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, kao i produktivnost, te snažnije poticanje poljoprivrednih gospodarstva, posebice mladih poljoprivrednika. Uz nacionalna sredstva, za provođenje strategije, su od posebne važnosti pet milijardi eura iz EU fondova.

Ambiciozni ciljevi

„ Stručnjaci SMARTER-a smatraju da je predložena vizija i ciljevi postavljeni ambiciozno, ali ih je realno moguće ostvariti. Oni se u potpunosti podudarajus ciljevima koje je SMARTER, kao specijalizirana konzultantska kuća za poljoprivredu i prehrambenu industriju, predložila još 2019 godine. Ostvariti vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine od  30 milijardi kuna, sa zadanim ciljanim vrijednostima u prolaznim godinama, predstavljaju kvalitetnu podlogu za daljnje razvijanje Strateškog plana ZPP te donošenje drugih provedbenih zakona i uredbi. Dijelove strategije bilo bi dobro prilagoditi lakšem razumijevanju korisnika u poljoprivrednom sektoru“, naglašavaju u SMARTER-u.

Kada je riječ o prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pozdravljamo odluku da se državno poljoprivredno zemljište daje u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina, ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganjima koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika.

„Zakon o poljoprivrednom zemljištu je jedan od najznačajnijih zakona koji je temelj za rješavanja brojnih strukturnih dugogodišnjih problema hrvatske poljoprivrede. Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nužno je za razvoj produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, koja može konkurirati razvijenoj proizvodnji u EU. Hrvatska je zemlja malih i rascjepkanih poljoprivrednih posjeda kod kojih je otežano poboljšanje ekonomike korištenja zemljišta. Prosječna veličina poljoprivrednog posjeda je bila i dalje je mala, iako je zadnjih godina došlo da rasta“, kažu u SMARTER-u.

Na raspolaganju 400.000 ha

Hrvatska raspolaže sa 1.563.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 ha, a slobodnog državnog zemljišta za raspolaganje oko 400.000 ha. Prije ulaska u EU prosječna veličina posjeda bila je oko 5,6 ha, a zadnjih godina ona narasla na 11,6 ha ( prema podacima EK ). No poljoprivredni posjedi su i dalje znatno manji nego što je u drugim zemljama EU, gdje je prosjek  16,6 ha, dok većina razvijenih zemljama  ima prosječne posjede iznad 50 ha. Hrvatska ne može slijediti nužnost smanjenja troškova po jedinici proizvoda, tako da su domaći proizvodi u proizvodnji relativno skuplji u odnosu na svjetske cijene, a na tržištu se moraju nositi s cijenama EU konkurencije.

SMARTER ocjenjuje da je dobro što su izmijenjene odredbe koje su do sada izazivale najviše nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača – ozbiljnih tržišnih sudionika. Prije svega to je odredba koja  propisuje  da se maksimalna površina za zakup ne utvrđuje Programom raspolaganja, koju donosi jedinice lokalne samouprave, već ju može odrediti jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju, za zakup s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta, koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti. Još jedno novo kvalitetnije rješenje je uvođenje kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup u kojem se  uvodi sustav bodovanja, a prednost ostvaruju ponuditelji koji stvaraju dodanu vrijednost (stočarska proizvodnja, trajni nasadi, prerada poljoprivrednih proizvoda), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Mirni posjed

„Smatramo da je dobro što je uvrštena promjena koja predviđa da  prednost kod natječaja imaju poljoprivrednici koji su do sada koristili to zemljište, te koji su u mirnom posjedu zemljišta na temelju valjane pravne osnove, kao i odredba o potrebi dodatnog vrednovanja za one proizvođače kod kojih udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30 posto ukupnih prihoda ili primitaka. To je veliki pozitivni iskorak u ovom zakonskom rješenju. Tako je Ministarstvo dalo prednost kvalitetnim proizvođačima koji i sada koristi zemljište, a drže se propisanih uvjeta iz natječaja, na temelju čega su dobili zemlju u zakup, te koji najveći dio svojih prihoda ostvaruju od poljoprivredne proizvodnje, a ne od potpora. Ministarstvo je pokazalo trajno opredjeljenje da se zakonima moraju poduprijeti poljoprivredni proizvođači koji proizvode, odnosno stav da su poljoprivrednici ponajprije sudionici na tržištu,  a ne socijalna kategorija, naglašavaju u SMARTER-u.

Među ostalim smatramo da je kvalitetna promjena i to što se potiče poljoprivredne proizvođače da se okrenu proizvodnji proizvoda s većom dodanom vrijednošću i okretanje prioritetnim sektorima ( mliječno govedarstvo, sve druge stočarske proizvodnje, proizvodnja trajnih nasada i proizvodnja povrća). Sve ove izmjene idu u smjeru više puta isticanog jačanja sektora koji donosi višu dodanu vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji, a koji su znatno složeniji i traže značajno veće proizvodne napore, veća ulaganja, radno su intenzivniji te složeniji po tehnologijama i tržišnim uvjetima, zaključuju stručnjaci SMARTER-a.

Vijesti

Talijanska iskustva u primjeni inovativnih tehnologija za poljoprivredu i prehrambenu industriju na sajmu CROAGRO

Talijanski institut za vanjsku trgovinu (ITA Agencija), u suradnji s Veleposlanstvom Italije u Republici Hrvatskoj i talijanskim sektorskim udruženjima organizira stručni seminar/radionicu pod nazivom Inovativne tehnologije za poljoprivredu i prehrambenu industriju – prilike i izazovi. Radionica će se održati u sklopu sajma CROAGRO na Zagrebačkom velesajmu u četvrtak 1. prosinca 2022. u 12:30, u dvorani Cres.

Na seminaru je najavljeno sudjelovanje 10-tak renomiranih talijanskih tvrtki članica sektorskih udruženja, koje će tijekom sajma sudjelovati i kao suizlagači na štandu Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu (PUNKT ITALIJA), u paviljonu 9, štand 5.

„Cilj inicijative je predstaviti hrvatskim tvrtkama, institucijama i stručnjacima iz sektora inovativne talijanske tehnologije, rješenja i proizvodne modele, a talijanske tvrtke upoznati sa sadašnjim stanjem i razvojnim planovima te im predstaviti prioritetne projekte, modele financiranja projekata tehnološkog razvoja u Hrvatskoj i mogućnosti suradnje u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Seminar će tako pružiti mogućnosti za uspostavljanje industrijske suradnje i partnerstva te razmjenu najbolje prakse s hrvatskim djelatnicima u sektoru“, izjavila je direktorica Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu Sandra Di Carlo.

 Skup će otvoriti Veleposlanik Republike Italije, NJ.E. Pierfrancesco Sacco.

U okviru seminara održat će se i tematska panel rasprava na kojoj će sudjelovati predstavnici CREA (Savjet za poljoprivredna istraživanja i analizu agronomske aktivnosti), Hrvatske poljoprivredne komore, FEDERUNACOMA (Udruženje proizvođača poljoprivrednih strojeva i opreme), Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Hrvatske zajednice inovatora, te Osservatorio Smart Agrifood Politecnico Milano. U sklopu panel rasprave razgovarat će se o pametnoj poljoprivredi, digitalnoj poljoprivredi, poljoprivredi 4.0, inovativnim tehnologijama i primjeni suvremenih strojeva za preradu hrane.

U NASTAVKU JE LINK ZA REGISTRACIJU I PROGRAM:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeAxBfEvswNWkr1OuOMQY5q8aNGdU9Izf99iUrP_8zFjrS74Q/viewform

Program  AGRITECH – CRO AGRO 2022 tbc.pdf

Talijanski institut za vanjsku trgovinu (ITA Agencije)

Pročitaj više

Vijesti

MOŽE LI RH ZADRŽATI SEKTOR TOVNOG GOSPODARSTVA?

Autor: Miroslav Kuskunović

Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef poslala je u srijedu 7. rujna 2022. godine pismo premijeru Vlade RH Andreju Plenković i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u kojem se traži hitan sastanak i pronalaženje rješenja za nagomilane problem u ovom sektoru. Hitan sastanak zatražen je nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede na kojem su izrađene kalkulacije za proizvodnju tovne junadi u 2022. godini, a koje pokazuje da tovljači junadi posluju ispod granice rentabilnosti.  Izračuni stručnih službi pokazali su kako prosječno poljoprivredno gospodarstvo u sektoru tovnog govedarstva ostvaruje gubitak od 1.000 do 2.223 kune po grlu što dokazuje da tovljači junadi posluju ispod granice rentabilnosti.  

Gubitak u sektoru od 1.000 do 2.223 kune po grlu

„Prema kalkulacijama za 2022. godinu, tovna gospodarstva u RH posluju ispod praga rentabilnosti, a u narednom periodu mogu se predvidjeti i dodatne negativne okolnosti na tržištu, koje neposredno i posredno utječu na povećanje troškova hrane za stoku. Prema predmetnim kalkulacijama za 2022. godinu, prosječno poljoprivredno gospodarstvo (ovisno o načinu tova, odnosno izvora hrane), ostvaruje gubitak od minimalno 1,49 – 3,42 kn po kilogramu žive mase ( odnosno 1.000,00- 2.223,00 kn/grlu),pri čemu su u najnepovoljnijem položaju proizvođači koji svu hranu kupuju na tržištu. Tako kumulirani gubitak, samo u posljednjem turnusu tova (posljednjih 7 mjeseci) iznosi u prosjeku 222 milijuna kuna,“, objavljeno je iz Udruge Baby Beef. objavljeno je iz Udruge Baby Beef.

Iz Udruge napominju kako je u sektoru tovnog govedarstva većina gospodarstava ovisna o kupnji hrane na tržištu, zbog neposjedovanja dovoljne količine poljoprivrednog zemljišta, pa se lako dolazi do zaključka kako su oni najviše i pogođeni ovom teškom situacijom. No niti gospodarstva koja posjeduju dovoljno poljoprivrednog zemljišta (iako su ona malobrojna), nisu u boljem položaju, zbog trenutne situacije prouzrokovane katastrofalnom sušom i smanjenom prinosu od oko 50 posto, priopćeno je iz Baby Beef.

„Zbog, konsenzusom utvrđenih činjenica, Udruga Baby Beef traži od nadležnih institucija da adekvatno reagiraju, kako bi se pad proizvodnje junadi u RH zaustavio, a rentabilnost povećala te kako bi se u što skorijem vremenu postigli određeni pozitivni trendovi. Proizvođači junadi u RH očekuju jasnu i nedvosmislenu poruku od nadležnih: MOŽE LI HRVATSKA ZADRŽATI SEKTOR TOVNOG GOVEDARSTVA?, kako bi se proizvođači mogli organizirati za budućnost“, glavna je poruka Udruge Baby Beef.

U Udruzi podsjećaju kako je u utorak 30. kolovoza 2022. godine održan  sastanak u Ministarstvu poljoprivrede na kojem su, uz predstavnike Udruga Baby Beef, bili nazočni predstavnici Ministarstva poljoprivrede – državni tajnik Z. Tušek, ravnatelj Uprave za stočarstvo dr.sc. Z. Barać, predstavnici Savjetodavne službe pri Ministarstvu poljoprivrede, dok je ispred Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku nazočan bio dr.sc. D. Kranjac. Tema sastanka bila je analiza stanja u sektoru tovnog govedarstva nakon izvanrednih okolnosti u kojima se sektor nalazi unazad posljednje tri godine (pandemija COVID-a 19, enormno povećanje cijena inputa za proizvodnju, katastrofalna suša i dr).

„Napominjemo kako su zajedničkim radom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, te Udruge Baby Beef, u Ministarstvu poljoprivrede izrađene, prema jednoobraznoj metodologiji, tri kalkulacije u proizvodnji tovne junadi, a s obzirom na dostupnost hrane iz vlastite proizvodnje ili kupnje na slobodnom tržištu. Sve kalkulacije pokazuju da proizvođači iz sektora tova junadi ostvaruju gubitke u poslovanju što zahtjeva hitnu reakciju i pronalaženje rješenja za izlazak iz ove teške situacije“, zaključuju iz Udruge Baby Beef.

Udruga Baby Beef održala je nedavno sjednicu Upravnog odbora sa koje je javnosti poručeno kako oko 400 članova Udruge Baby Beef ostvaruje pad prihoda i proizvodnje od procijenjenih oko 25 posto uslijed suše i porasta cijena proizvodnje te rasta cijena stočne hrane, dok su 50 do 60 posto porasli troškovi proizvodnje tovne junadi u samo godinu dana.

 Na konferenciji za novinare članovi UO Udruge podsjetili su kako je hrvatska samodostatnost u proizvodnji junećeg mesa oko 85 posto, a samodostatnost je svakim danom sve upitnija jer su problemi s energijom, cijenom stočne hrane  i drugim troškovima eskalirali, što znači da se može očekivati sve manje svježeg domaćeg mesa na hrvatskom tržištu.

Udruga za tovi uzgoj junadi Baby Beef krovna je udruga proizvođača junadi koja okuplja oko  400 proizvođača u RH sa godišnjom proizvodnjom od 140.000 grla, što čini vrijednost proizvodnje od 2 milijarde kn (polovica toga je izvoz). U tu vrijednost ugrađeno je minimalno više od 60 posto domaće komponente.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

Hoće li Hrvatska ostati bez domaćeg mlijeka?

Sektor stočarstva u Hrvatskoj suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti. Iako sektor koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali zbog rata u Ukrajini, ali i zbog posljedica korona krize. Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina od 2012. do 2021. godina, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda). Od 2018. godine broj goveda kontinuirano raste i razmjerno je stabilan, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesno govedarstvo 10 posto outputa), dok udjel stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada. Proizvodnja mlijeka nezaustavljivo pada, dok je kod mesnog govedarstva znatno stabilnija situacija i primjetna je  stagnacija.

Pokazuju to podaci iz analize o stanju u sektoru govedarstva, koju je u petak, 1. srpnja 2022. na brifing za novinare u Zagreb, prezentirala konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

„Najteže stanje je u proizvodnji mlijeka, a izuzetno je zabrinjavajuće što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom – točnije 48 posto. Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj – mljekarskoj industriji, izjavila je na prezentaciji konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.

Prema njezinim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630 farmi, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na manju proizvodnju mlijeka. Broj farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji je od 13.081 isporučitelja iz 2012. godini, pao na 3.768 na kraju 2021. Na životu je od nekadašnjeg broj proizvođača ostalo tek 28 posto farmi, dok 75 posto MPG-ova drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih MPG-ova drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji MPG-ovi bilježe pad po broju i veličini stada. Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. , uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja krava mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.

„Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava, pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u EU počele su se zatvarati male farme s nekoliko životinja, ali zadnjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih, nego i srednjih farmi. U proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao je s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo izgubili preko 40 posto muznih krava. U 2012. proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara mlijeka, au 2021. godini 511 milijuna litara mlijeka. To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kg mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što predstavlja pad od 28,8 posto, kazala je Blažić.

Stručnjaci Smartera ističu kako podatak koji govori da se samo oko 75 posto mlijeka, koje se proizvede isporučuje mljekarskoj industriji, pokazuje kako odnosi u vertikalnom lancu opskrbe nisu do kraja uređeni, a nije kvalitetno riješena ni organizacija otkupa.

Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu skoro 30 posto u odnosu na prosjek EU i ona također stagnira. U zemljama iz kojih najviše uvozimo mlijeko – Njemačkoj i Mađarskoj proizvodnja se  kreće oko 8.500 kg po kravi, dok je u Hrvatskoj 4.620 kg (manji za 45 posto). Suprotno proizvodnji mlijeka, potrošnja mlijeka raste te se troši preko 900 milijuna kg mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. godini uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, a izvoz mliječnih proizvoda iznosio je 94 milijuna eura.

U Smarteru naglašavaju kako sva ogromna izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu u konačnici  bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi zbog čega je potrebno realno sagledati situaciju i poduzeti hitne mjere oporavka. Ova situacija je izuzetno zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka što je nedopustivo.

„Prema našem mišljenju za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu. Svakom farmeru potrebno je osigurati od 1,5 do 2 ha po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i imali dodatni prihod od ratarskih proizvoda. Mliječne farme bi trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda. Uz to potrebna je i jaka savjetodavna služba kao potpora za uvođenje novih znanja i tehnologija, osiguranje značajnih sredstva za investicije u opremanje farmi suvremenim strojevima/robotima za mužnju te drugim digitalnim uređajima za upravljanje farmama, a proizvođačima je potrebna i edukacija iz farmskog managementa. Važno je i jačanje proizvođačkih organizacija kao i osiguranje primjene Mliječnog paketa kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom“, neka sa od rješenja koje je iznijela konzultantica Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera predlažu i da se obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka  na nivou prosjeka EU. U svibnju je cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj bila niža od prosjeka EU za 16,5 posto. Isto tako mljekarsku industriju treba osloboditi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima mlijeka, predlažu stručnjaci Smartera.

„U strategiji hrvatske poljoprivrede predstavljeni su ciljevi za mliječni sektor te cijeli niz aktivnosti kako ostvariti te ciljeve, ali te aktivnosti su i dalje usmjerene na potpore, a ne na rješavanje navedenih strukturnih nedostataka sektora. Stalno se gasi vatra i donose kratkoročna rješenja za brojne hitne situacije i otklanjanje štetnih posljedica, pri čemu se ne rješavaju glavni problemi ovog sektora“, zaključila je Zvjezdana Blažić u dijelu prezentacije vezano za proizvodnju mlijeka.

MESNO GOVEDARSTVO

Kada je riječ o proizvodnji mesa stručnjaci Smartera ističu kako je sektor mesnog govedarstva vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga. Gospodarski je važan jer stvara radna mjesta na ruralnom prostoru zbog geografskih i klimatskih uvjeta povoljnih za uzgoj goveda. Mesno govedarstvo sudjeluje s 10 posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a broj mesnih goveda razmjerno je postojan, ali samo zbog velikog uvoza teladi. Broj proizvođača  goveda je također u padu, a uzgojem mesnih goveda se bavi oko 70. 000 PG.

„Potrošnja goveđeg mesa je u padu. Proizvodnja goveđeg mesa oscilira od godine do godine, ali je pad manji – oko 8 posto, dok količinski i vrijednosno raste uvoz, a izvoz značajno fluktuira. Broj zaklanih goveda pao je za 5,5 posto od 2014. do 2019. godine uz velike godišnje oscilacije. Polovicu ukupne proizvodnje goveđeg mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza, a oko 30 posto teladi iz uvoza izvezeno je nakon tova na Bliski istok (Libanon) ili u Europsku uniju (Italija, Austrija)“ pokazuju podaci iz Smarterove analize. 

U Smarteru napominju kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu (značajnije u tovu junadi od sustava krava tele), dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost odnosno imaju nisku bruto maržu.U sustavu govedarske proizvodnje krava -tele proizvođači koji imaju zatvoreni proizvodni i reproduktivni sustav  ipak ostvaruju veću dodanu vrijednost.

„Proizvodno vezane potpore za tov junadi se odobravaju od 130 do 140 tisuća goveda u iznosu 700 kn/govedu (2020. godina) što je smanjene s ranijih 850 kuna. Proizvodno vezane potpore za krave dojilje (sustav krava tele) se odobravaju za 50.000 goveda u iznosu 1.050 kuna. Iako broj gospodarstava u sustavu krava tele značajno pada, broj grla se uspio zadržati na razini od 50.000, s tim da je potpora po grlu značajno rasla. Udio izravnih potpora u bruto dohotku u prosjeku iznosi oko 50 posto za PG-ove koji se bave tovom junadi. Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, to je djelomice potaknuto niskim prihodima, a ne prekomjernim izravnim plaćanjima jer su one niže od potpora poljoprivrednih proizvođača u većini EU zemalja. Naše je mišljenje da je ovo sektor koji ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal“, naglasila je Blažić. 

Smarter je Ministarstvu poljoprivrede predložio posebni program „RAZVOJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE REPUBLIKE HRVATSKE“koji ima ključni operativni cilj – povećanje teladi za tov, u svrhu smanjenje uvoza i osiguranja junećeg mesa za izvoz. Pilot projekt se predlaže provesti na području Banovine koja ima idealne uvjete za provođenje ovog programa te proizvođače koji mogu biti nositelji i savjetnici u provođenju Programa.

Pročitaj više

Popularno