Povežite se sa nama

Vijesti

Strategija poljoprivrede i Zakon o poljoprivrednom zemljištu ključni za snažan zaokret u poljoprivredi

Autor: SMARTER

Prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030., koja za cilj ima povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna godišnje, te prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se ukupno raspoloživo državno poljoprivredno zemljište stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje, dva su ključna dokumenta, koje je prošli tjedan usvojila Vlada RH.

Oni bi trebali biti temelj za podizanje produktivnosti, a time i znatno povećanje konkurentnosti te usmjerenosti prema snažnom zaokretu u poljoprivredi. Očekujemo da će se kroz Strateške planove, koji se izrađuju sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, a koji bi trebali biti izrađeni do kraja godine, uspostaviti i detaljniji planovi kojim će se sve aktivnosti bolje definirati odnosno da će 2022. godina biti godina u kojoj će krenuti značajne i brže promjene i investicije u poljoprivredi, ocjena je stručnjaka konzultantske kuće SMARTER, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju. 

Strategija je krovni, strateški dokument u sektoru poljoprivrede, čije je donošenje predviđeno Zakonom o poljoprivredi i na koju se čeka već gotovo 20 godina, a njome se dodatno podupire provedba Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., te predstavlja temelj za izradu nacionalnog strateškog plana koji je u visokoj fazi finalizacije. Njom se predviđaju i intervencije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. do 2027, a osobito važno je usmjerenje i plan da se do 2030. poveća vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, kao i produktivnost, te snažnije poticanje poljoprivrednih gospodarstva, posebice mladih poljoprivrednika. Uz nacionalna sredstva, za provođenje strategije, su od posebne važnosti pet milijardi eura iz EU fondova.

Ambiciozni ciljevi

„ Stručnjaci SMARTER-a smatraju da je predložena vizija i ciljevi postavljeni ambiciozno, ali ih je realno moguće ostvariti. Oni se u potpunosti podudarajus ciljevima koje je SMARTER, kao specijalizirana konzultantska kuća za poljoprivredu i prehrambenu industriju, predložila još 2019 godine. Ostvariti vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine od  30 milijardi kuna, sa zadanim ciljanim vrijednostima u prolaznim godinama, predstavljaju kvalitetnu podlogu za daljnje razvijanje Strateškog plana ZPP te donošenje drugih provedbenih zakona i uredbi. Dijelove strategije bilo bi dobro prilagoditi lakšem razumijevanju korisnika u poljoprivrednom sektoru“, naglašavaju u SMARTER-u.

Kada je riječ o prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pozdravljamo odluku da se državno poljoprivredno zemljište daje u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina, ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganjima koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika.

„Zakon o poljoprivrednom zemljištu je jedan od najznačajnijih zakona koji je temelj za rješavanja brojnih strukturnih dugogodišnjih problema hrvatske poljoprivrede. Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nužno je za razvoj produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, koja može konkurirati razvijenoj proizvodnji u EU. Hrvatska je zemlja malih i rascjepkanih poljoprivrednih posjeda kod kojih je otežano poboljšanje ekonomike korištenja zemljišta. Prosječna veličina poljoprivrednog posjeda je bila i dalje je mala, iako je zadnjih godina došlo da rasta“, kažu u SMARTER-u.

Na raspolaganju 400.000 ha

Hrvatska raspolaže sa 1.563.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 ha, a slobodnog državnog zemljišta za raspolaganje oko 400.000 ha. Prije ulaska u EU prosječna veličina posjeda bila je oko 5,6 ha, a zadnjih godina ona narasla na 11,6 ha ( prema podacima EK ). No poljoprivredni posjedi su i dalje znatno manji nego što je u drugim zemljama EU, gdje je prosjek  16,6 ha, dok većina razvijenih zemljama  ima prosječne posjede iznad 50 ha. Hrvatska ne može slijediti nužnost smanjenja troškova po jedinici proizvoda, tako da su domaći proizvodi u proizvodnji relativno skuplji u odnosu na svjetske cijene, a na tržištu se moraju nositi s cijenama EU konkurencije.

SMARTER ocjenjuje da je dobro što su izmijenjene odredbe koje su do sada izazivale najviše nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača – ozbiljnih tržišnih sudionika. Prije svega to je odredba koja  propisuje  da se maksimalna površina za zakup ne utvrđuje Programom raspolaganja, koju donosi jedinice lokalne samouprave, već ju može odrediti jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju, za zakup s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta, koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti. Još jedno novo kvalitetnije rješenje je uvođenje kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup u kojem se  uvodi sustav bodovanja, a prednost ostvaruju ponuditelji koji stvaraju dodanu vrijednost (stočarska proizvodnja, trajni nasadi, prerada poljoprivrednih proizvoda), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Mirni posjed

„Smatramo da je dobro što je uvrštena promjena koja predviđa da  prednost kod natječaja imaju poljoprivrednici koji su do sada koristili to zemljište, te koji su u mirnom posjedu zemljišta na temelju valjane pravne osnove, kao i odredba o potrebi dodatnog vrednovanja za one proizvođače kod kojih udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30 posto ukupnih prihoda ili primitaka. To je veliki pozitivni iskorak u ovom zakonskom rješenju. Tako je Ministarstvo dalo prednost kvalitetnim proizvođačima koji i sada koristi zemljište, a drže se propisanih uvjeta iz natječaja, na temelju čega su dobili zemlju u zakup, te koji najveći dio svojih prihoda ostvaruju od poljoprivredne proizvodnje, a ne od potpora. Ministarstvo je pokazalo trajno opredjeljenje da se zakonima moraju poduprijeti poljoprivredni proizvođači koji proizvode, odnosno stav da su poljoprivrednici ponajprije sudionici na tržištu,  a ne socijalna kategorija, naglašavaju u SMARTER-u.

Među ostalim smatramo da je kvalitetna promjena i to što se potiče poljoprivredne proizvođače da se okrenu proizvodnji proizvoda s većom dodanom vrijednošću i okretanje prioritetnim sektorima ( mliječno govedarstvo, sve druge stočarske proizvodnje, proizvodnja trajnih nasada i proizvodnja povrća). Sve ove izmjene idu u smjeru više puta isticanog jačanja sektora koji donosi višu dodanu vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji, a koji su znatno složeniji i traže značajno veće proizvodne napore, veća ulaganja, radno su intenzivniji te složeniji po tehnologijama i tržišnim uvjetima, zaključuju stručnjaci SMARTER-a.

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Vijesti

IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!

Jutros je novinare koje prate poljoprivredu dočekala užasno tužna i potresna vijesti. Umro je naš kolega, prijatelj, drug, novinarski doajen Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.

„Jutros je iznenada u 57-oj godini života preminuo naš dragi kolega, novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić. U našoj redakciji radio je od samog pokretanja Jutarnjeg lista 1998. godine, a prethodno je bio novinar Vjesnika. Zlatko Šimić rođen je u Požegi, a diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Specijalnost su mu bile teme iz poljoprivrede, no bio je i vrstan reporter te autor dugogodišnje kolumne Deset pitanja u tjednom prilogu Magazin Jutarnjeg lista kojega je neko vrijeme i uređivao“, objavio je Jutarnji list.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno da naše kolege odlaze brzo, bez pozdrava, tiho i svi na kraju imamo osjećaj da im nismo još puno toga rekli, ali i da je hrvatsko novinarstvo ostalo uskraćeno za još pregršt novih, dobrih tekstova koji udaraju u srži onoga što se zove problematika proizvodnje, poljoprivrede, hrane, sela…

 

 Naš „Gospodin Zlatko“, kako mu je službeno bila i e-mail adresa, koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, bez osmjeha zbog duhovitosti, nema tome niti desetak dana, nas je poljoprivredne novinare uveseljavao svojim šalama i dosjetkama na obilježavanju Svjetskog dana jabuka, 20. listopada, kad smo obišli izgradnju novog LDC centra u Križu, koji gradi PZ JabukaHR.

Uz pečenje, rakiju i voće Zlatko Šimić nam je  objašnjavao sve tržišne „fore i fazone“ i to sa sve  velikom dozom ironije. Njegove kritike na domaću proizvodnju i život kao takav ponekad su bile previše iskrene i mogle su uvrijediti one koji teže prihvaćaju šalu i realnost. Uvijek je govorio daleko više i iskrenije od drugih i od onoga što danas mediji smiju, mogu ili žele objaviti.

Svi mi tzv. „agro mangupi“, kako nam se zove Whatsup grupa u kojoj smo razmjenjivali informacije što se događa u poljoprivredi i životu, planirali smo tada neki drugi, novi stručni skup, posjet nekog od proizvođača. To je nešto što nas je posljednjih godina još jedino nekako držalo na okupu, jer je druženja i terenskog novinarstva sve manje. A na surovom hrvatskom medijskom tržištu je ostalo nas desetak novinara koji se ozbiljno bavimo analizom poljoprivrede i tržišta hrane, pa su nam i ova druženja bila ispušni ventil da se međusobno šalimo, kritiziramo druge i sebe ili čak i posvađamo oko nekih tema. Konstruktivno uz vino ili domaću rakiju. I domaću hrvatsku hranu.  

Jutrošnja informacija sve nas je dočekala potpuno nespremne. Ostali smo nijemi i kroz našu grupu slali poruke, za koje bi svi rado da ih Šime može još jednom prokomentirati na svoj „zajebano“ duhovit način.

Zašto baš „Šime“, što se dogodilo, je li moglo drugačije… To su odgovori na koje nitko od nas nema više nema odgovor. Jedino što nam sada ostaje je da mu postavimo deset virtualnih, onozemaljskih   pitanja, po nazivu njegove redovne rubrike u subotnjem Jutarnjem listu „Tjedan u 10 pitanja“.

Nema osobe iz javnog života koja nije bila u toj rubrici. A tko nije bio nije niti zaslužio da se o njemu nešto govori, rekao bi Šimić.

Na kraju nam ostaje jedino da mu sada mi agro novinari postavimo 10 pitanja i da nam nekako pošalje svoje odgovore, sa nekog možda boljeg i za njega sretnijeg svijeta.

A prvo koje bi mu ja postavio bilo bi  „Zašto si nas tako zajebao Šimiću i otišao bez popijene barem još jedne rakije“.

Neka mu je vječna hvala i slava!      

Pročitaj više

Popularno