Povežite se sa nama

Vijesti

Rast cijena hrane nezahvalno je predviđati, ali zabrinjava što su najviše u zadnjih deset godina

Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja, pokazala je velika analiza agencije Ujedinjenih naroda za hranu FAO koja je objavljena krajem prošlog tjedna.

Stručnjaci Smartera prate kretanje cijena i kroz cijelu ovu godinu smo svjedoci snažnog globalnog rasta, kako cijena energenata, tako i cijena svih osnovnih sirovina. Poznavatelji monetarne politike smatraju da je to normalno, u situaciji u kojoj su sve zemlje, da bi se spasile od očekivane recesije, „upumpale“ u gospodarstva ogromnu masu novca, koja nema pokrića u robama. Ovo je školska definicija situacije u kojoj dolazi do inflacije, jer, prema teoriji, postoji monetarna potražnja za koju nije osigurana ponuda u robama. Ovakvu situaciju samo je potencirala činjenica da je zbog COVID-19 došlo do globalnih poremećaja u opskrbnim lancima, ali i da su one ekonomije koje gospodare viškovima energenata i osnovnih sirovina, odlučile iskoristiti situaciju povećane potražnje i dodatno zaraditi.

Zbog ovisnosti o uvozu Hrvatska ima „uvoznu“ inflaciju

„Hrvatska je malo i potpuno otvoreno tržište i sama ne može bilo što u ovim trendovima promijeniti, a kao izrazito uvozno ovisna ekonomija, takvu tržišnu poziciju plaća i kroz uvezenu inflaciju. U takvom ekonomskom okruženju svjedoci smo rasta cijena svih osnovnih poljoprivrednih sirovina, u prvom dijelu godine uljarica, a posljednji mjesec i žitarica. Kako se radi o osnovnim inputima za niz lanaca proizvodnje, bilo je realno za očekivati da će u svakom od njih prerađivači morati reagirati na način da povećaju cijene svojih proizvoda. To se već i događa s cijenom ulja, kruha, ali i nekih drugih prehrambenih proizvoda“, procjena je Smartera.

Analiza Smartera pokazuje da u pravilu, cijene mogu dizati oni koji proizvode robe koje potrošači moraju kupiti, odnosno čiji proizvodi su dio osnovnih potreba kućanstava. Svi drugi, poglavito oni koji imaju veliku konkurenciju, malo su oprezniji, te još čekaju i promatraju. Naravno, ovdje se radi o proizvodima čija prodajna cijena sadrži relativno veliku maržu i čije trenutno smanjenje neće dovesti do većih problema kod proizvođača. Također, svjedoci smo da u jednom lancu poljoprivredne proizvodnje, a to je stočarstvo, zbog trenutnog viška ponude na europskom tržištu, te nemogućnosti izvoza viškova na treća tržišta, dolazi do povećane ponude i već duže vrijeme europski stočari proizvode meso i mlijeko s gubitcima.

Rast cijena energenata velika prijetnja

Analitičari banaka tvrde da će se inflacija smiriti do kraja godine, što bi se vjerojatno dogodilo u normalnim okolnostima. Nažalost, porast cijena energenata i ostalih poljoprivrednih inputa ne garantira smanjenje cijena, odnosno ostanak cijena na ovoj razini.

Stručnjaci Smartera procjenjuju kako će vjerojatno trebati čekati jedan cijeli poljoprivredni ciklus, pa će države morati intervenirati i pomoći proizvođačima, kako bi zadržale proizvodnju. Ovo je poglavito izazov u stočarstvu, gdje se, u pravilu, jednom ukinuta proizvodnja rijetko obnavlja. S druge strane, ratari, iako su na prvi pogled prodavali žitarice i uljarice po nikad višim cijenama, imali su istovremeno porast troškova inputa (gnojivo, zaštitna sredstva) toliki da im profitabilnost nije bila na očekivanoj razini. Unatoč tome, oni će sigurno poslovati profitabilno, ali kao dobavljači svojim će prerađivačkim industrijama, poglavito onima koje iz tržišnih razloga ne mogu povećati cijene, ugroziti profitabilnost, a nekima i opstanak. Trenutno u najtežoj situaciji industrija prerade mesa, odnosno mliječna industrija.

„U ova dva sektora, u kratkom roku, ne očekujemo značajne promjene prodajnih cijena, te će kupci i dalje moći dnevno kupovati meso po enormno niskim cijenama. Ova situacija posebno je karakteristična za hrvatsko tržište maloprodaje, koje je visoko konkurentno i koncentrirano,  te koji dodatno koriste ove dvije grupe proizvoda, meso i mlijeko, kao osnovne grupe za akcijske prodaje i privlačenje kupaca, čime dodatno derogiraju marže svojih dobavljača“, mišljenje je naših analitičara.

U takvoj situaciji prerađivačke kompanije će se sigurno okretati razvoju i proizvodnji onog dijela asortimana koji ima veću dodanu vrijednost, gdje će,  bilo kroz lansiranje potpuno novih proizvoda, bilo kroz podizanje kvalitete postojećih proizvoda, podići cijene, te u tom dijelu asortimana tražiti prostor za povećanje profitabilnosti. Takvu cjenovnu politiku, u pravilu, mogu primijeniti oni proizvođači hrane, koji su jaki tržišni brandovi, odnosno kompanije s liderskim pozicijama na pojedinim tržištima, bilo nacionalnim, bilo globalnim. Svi drugi morat će tražiti rezerve kroz procese racionalizacije ili čak promjene receptura za pojedine proizvode.

Rast cijena teško je predvidjeti

Koliko bi mogle porasti cijene nezahvalno je predviđati. Naime, kod inflacije postoji tzv. psihološki moment, gdje već sama moguća najava dizanja cijena stvara tzv. inflatorna očekivanja i pobuđuje tržište na podizanje cijena, koje nije uvijek utemeljeno samo na kalkulaciji troškova, već je često pravdano očekivanjima da će se cijene podignuti, odnosno situacijom na tržištu, gdje već dominira očekivanje budućih viših cijena. U takvim okolnostima, poglavito tamo gdje ne postoji jaka

konkurencija ili gdje se radi o commodity robama, moguće je podizanje cijena i iznad opravdanih iznosa, samo zbog podizanja troškova.

Tu nam očiti primjer može biti ulje, gdje sigurno ne dolazi do reakcije kupaca na porast cijene, a koja se očituje u padu prodaje. Drugi primjer je poskupljenje kruha, gdje, također, neće doći do odustajanja od kupnje osnovnog kruha, zato što je došlo do povećanja cijene.

„Točno je da je hrvatska ekonomija prolazila i kroz faze deflatornih kretanja, što, ako predugo traje, vodi ekonomiju u depresiju, a u tim su razdobljima cijene nekih proizvoda zaista pale na razinu s koje se nisu ni do danas oporavile. S druge strane, najveći dio cijena, kad jednom poraste, teško se vraća na prijašnju razinu, osim ako situacija, odnosno konkurencija, na tržištu to ne učini. U Hrvatskoj, koja očekuje ulazak u eurozonu, više je puta naglašavano, kako će Vlada uvesti kontrolni mehanizam za cijene, prije ulaska, kako ne bi došlo do njihovog velikog povećanja uvođenjem eura. Moguće je da proizvođači iskoriste trenutnu situaciju inflatornih očekivanja i podignu cijene na razinu koju ne opravdava rast troškova, kako bi si osigurali bolju „startnu“ poziciju kod uvođenja eura, zaključak je analize kretanja cijena konzultantske kuće Smarter.

CIJENE NA GLOBALNOM TRŽIŠTU   

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati cijene košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, porastao je u rujnu za 1,2 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na prosječnih 130 bodova, što je njegova najviša vrijednost od rujna 2011. godine.

U odnosu na prošlogodišnji rujan veća je za trećinu.

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene žitarica, za dva posto u odnosu na kolovoz, odražavajući poskupljenje pšenice za gotovo četiri posto zbog sužavanja izvoznih kapaciteta u uvjetima snažne potražnje.

Među glavnim žitaricama pšenica će biti u fokusu sljedećih tjedana jer će nagli rast cijena testirati potražnju. Osjetno su poskupjela i biljna ulja, za 1,7 posto u odnosu na kolovoz, zbog skoka cijene palminog ulja pod utjecajem snažne uvozne potražnje i zabrinutosti koju izaziva nestašica radne snage u Maleziji. Zamjetno je poskupjelo i ulje uljane repice, dok su suncokretovo i sojino ulje pojeftinili. U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene biljnih ulja više su oko 60 posto.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda porasle su 1,5 posto, odražavajući nagli rast cijena maslaca i obranog mlijeka u prahu pod utjecajem uvozne potražnje i ograničenih izvoznih kapaciteta, posebno u Europi, zbog niskih zaliha i sezonski uvjetovanog pada proizvodnje mlijeka.

Šećer je poskupio 0,5 posto u odnosu na kolovoz zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u najvećem izvozniku Brazilu, koje su djelomično kompenzirali usporavanje uvozne potražnje i povoljni izgledi proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, prema podacima FAO-a.

Cijene mesa bile su stabilne budući da je poskupljenje ovčetine i govedine zbog tijesne opskrbe neutraliziralo pad cijena svinjetine i mesa peradi od utjecajem obilne ponude i slabije potražnje za svinjetinom u Kini i Europi.

Povezane teme:
Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!

Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 5. studenog 2024. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Budućnost tržišta domaće ekološke hrane – primjer zagrebačke tržnice JARUN“ s ciljem snažnije promocije i vidljivosti ekoloških proizvoda i domaćih ekoloških proizvođača tržnice, koji svoje proizvode prodaju na tržištu grada Zagreba, te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače. Zagrebački holding d.o.o. podružnica Tržnice Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, pokrenuli su tijekom proljeća ekološku tržnicu na Jarunskoj tržnici u Zagrebu. 

Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Nakon početnih odličnih rezultata posjete i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb, nastavlja se radom na promociji ekološke tržnice i prodaje ekoloških proizvoda na
Jarunskoj tržnici.

Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba izjavila je na otvorenju konferencije:
„Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Ovim projektom želimo i dalje omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi itd., a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište. S ciljem još veće promocije i vidljivosti ekološke tržnice te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače danas je organizirana ova izuzetno zanimljiva konferencija. Pozivamo Zagrepčanke i
Zagrepčane, kao i goste grada da posjete ekološku tržnicu i opskrbe se direktno od proizvođača najkvalitetnijim ekološkim proizvodima te tako daju svoju podršku domaćoj proizvodnji. Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima, generalno potrošači imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša bez kemijskih sredstava. Potrošači bi rado konzumirali hranu iz ekološkog uzgoja, ali uz uvjet da
nije previše skupa. Dobar dio potrošača smatra da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. Također dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda“.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2023. godine na području Grada Zagreba registrirano je 260 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava (4,01 % od
ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava) s ukupno 2.418,70 ha obradivih površina. Od toga se 162,83 ha (6,73%) površina nalazilo na samom području Grada Zagreba, 497,06 ha (20.55 %) na području Zagrebačke županije, a preostalih 1.758,81 ha (74,72 %) u ostalim županijama u blizini Zagreba.

Gordana Matašin – Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, voditeljica Odsjeka za ruralni razvitak i šumarstvo:
„Jedna od značajnijih aktivnosti Programa razvoja ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije do 2030. godine je izravna prodaja lokalne hrane na zagrebačkom tržištu. Ova aktivnost sastavni je dio
i  Sporazuma o suradnji na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, sklopljenog između Zagrebačke županije i Grada Zagreba u listopadu prošle godine. Ekološka tržnica Jarun, primjer je izravne prodaje i dobar način kako se ekološki proizvođači s područja Zagrebačke županije mogu približiti i predstaviti kupcima te promovirati i prodavati svoje ekološke proizvode na zagrebačkom
tržištu. Županija podržava ovaj projekt i podupire nastup svojih ekoloških proizvođača na ekološkoj tržnici na Jarunu“. 

Marin Rončević, voditelj Podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnosti i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika.
„Tržnice su ovim projektom osigurale stabilnost tržišta ekološkim proizvođačima, a redovan dolazak brojnih sugrađana najbolji je znak velike potražnje za takvim proizvodima. Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača”, kazao je Rončević.
Na konferenciji su održana dva zanimljiva panela, na kojima se govorilo o budućnost proizvodnje i prodaje ekoloških proizvoda, te iskustvima proizvođača, kao i o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu o čemu su govorili trgovci, predstavnici institucija i drugi dionici u prometu eko hrane.


Na prvom panelu sudjelovala su 4 ekološka proizvođača koji prodaju na tržnici Jarun; Dario Frangen- Eko Ranch, Mirjana Strancarić- tvrtka SMID, OPG Novak te Organsko gospodarstvo Ivica Budrovčan koji su kroz svoje primjere prezentirali na koji način se odvija prodaja, te koji su problemi u proizvodnji i prodaji, odnosno koji je profil kupaca/potrošača u gradu Zagrebu. Isto tako govorilo se i o tome na koji način je moguće unaprijediti projekt Ekološke tržnice u Zagrebu te kako vide
budućnosti tržišta ekološke hrane u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.
Na panelu o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu sudjelovali su predstavnici Grada Zagreba, trgovaca, uvoznika, certifikacijski kuća: Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica
Biovega d.o.o, Marko Kozjak, vlasnik i direktor VeeMee, Alen Hrustić direktor certifikacijske kuće Algoeko, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, ujedno i ekološki
proizvođač čiji OPG, Kuća magične trave proizvodi eko kozmetiku, te Miroslav Kovač, viši stručni savjetnik i član Radne skupine za Urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Grada Zagreba.

OPG Novak, Zagreb:
Osnovan je 2014. godine i do danas su postali najveći zagrebački ekološki povrćari. Proizvode širok asortiman ekološkog povrća i nešto voća, a imaju cjelogodišnji uzgoj u plastenicima, te ukupnu proizvodnju plasiraju na zagrebačkom tržištu, uglavnom putem maloprodajnih kanala. U prvih devet mjeseci ove godine na tržište su plasirali više od 25 tona ekološkog voća i povrća. Ozbiljnijom proizvodnjom su se počeli baviti 2016. godine i od početka proizvode na ekološki način, a u sustav
kontrole su ušli 2018. godine i od tada su i službeno ekološki proizvođači. Od osnivanja do današnjeg dana ne mogu proizvesti dovoljno da zadovolje potražnju.
„U čitavoj Europi i zapadnom svijetu općenito jako se dobro zna što je to ekološka proizvodnja. Na samo sat ili dva vožnje od Zagreba na policama trgovina ćete pronaći jednako zastupljene konvencionalne i eko proizvode, kupci jako dobro prepoznaju što predstavlja eko markica, a proizvođači ne trebaju trošiti svoje vrijeme i resurse za edukaciju potrošača. U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa. Zato je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu“, izjavila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak.

OPG Eko Ranch Frangen postoji od 2005.godine, a u ekološku proizvodnju su ušli 2009.godine sa pčelarstvom. Sa rastom su širili i svoj asortiman. Od 2020. kreće početak podizanja trajnih nasada (voćnjak) i sve odmah ulazi u eko certifikaciju. Prvo su na 2020. na 2,5 hektara podigli nasad crnog duda (jedini intenzivan nasad u ovom dijelu EU), zatim 2022. u Dalmaciji na 1,5 ha mješoviti eko nasad maslina, smokava, badema, lovora, žižule, nešpole, nara, citrusa itd. U proljeće 2023. u Velikoj Gorici podižu eko nasad šipka na 13 ha, a ove 2024. godine na još 15 ha, što ih trenutno čini najvećim eko nasadom šipka u RH, ali i šire. Obzirom da su svi trajni nasadi relativno mladi, prinosi su tek počeli
na nekim kulturama. Od pčelarstva proizvode skoro sve proizvode – med, pelud, propolis, matičnu mliječ, vosak i mješavine, kao i proizvodi od svih njih. Prodaja je na kućnom pragu i na tek pokojem sajmu (Eko festival Zagrebačke županije, Advent u Gorici, Eko plac na Jarunu).
„Vrlo često u izjavama za medije govorim o važnosti konzumacije ekološki proizvedene hrane, jer je ona temelj za naše zdravlje. Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno – takva hrana nas “liječi” i ima
blagotvorno djelovanje na naš organizam. Smatram da je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu“, izjavio je Dario Frangen.


OPG Ivica Budrovčan, Velika Pisanica:
Ekološko gospodarstvo postoji od 2003 i već se preko 20 godina razvija kao skladna i održiva prirodna cjelina biljne i životinjske proizvodnje sa ciljem postizanja potpune poljoprivredne održivosti. U vlasništvu imaju 10 hektara zemljišta, 8 krava, 12 svinja crne slavonske i 300-tinjak kokoši raznih pasmina. Sve životinje su na vanjskom slobodnom uzgoju i zato daju vrlo dobre rezultate u smislu mesa, jaja i mlijeka te jogurta, sira vrhnja i ostalih proizvoda. Polja su im omeđena šumom i potocima
te su dobar primjer krajobrazne i biološke raznolikosti sa dosta prirodnih livada i starih vrba. Na njima uzgajaju ekološke žitarice za sebe i svoje životinje. Od povrća uzgajaju mrkvu, krumpir, tikve, tikvice,
rajčicu, papriku, luk, salatu, a od voća maline, ribizle, aroniju, šljive, orah.
„Obzirom da proizvodimo svega po malo, naše tržište sigurno nisu nikakvi trgovački lanci nego obitelji sa djecom, naši prijatelji i kupci koji ove naše proizvode svakodnevno trebaju. Kako postupno raste proizvodnja na našem gospodarstvu, u smislu količine i raznovrsnosti ponude, tako raste i broj kupaca koji sve više prepoznaju kvalitetu svježe ubranih ekoloških proizvoda. Mnogi kupci se međusobno poznaju te se povezuju radi lakše zajedničke nabave proizvoda.  Ono što nam je ovoga časa najpotrebnije jesu primjerena mjesta susreta i razmjene. Tako da se ne moramo nalaziti po raznim parkiralištima ili u privatnim dvorištima. Ovakva vrsta izravne prodaje ekoloških proizvoda se sve više širi u gradu Zagrebu. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se prepozna prednost malih obiteljskih gospodarstava i da nam se omogući legalna prodaja u našem gradu“, izjavio je vlasnik Ivica Budrovčan.


Tvrtka SMID:

Postoji od 2001. godine, a SMID su pokrenuli Mirjana i Ivan Strancarić iz Zagreba, a potom ga je preuzela njihova kći Dora. Krenuli su sa izuzetno traženim jabučnim octom, a bio je to ujedno i prvi proizvod kojim su pokrenuli vlastiti eko posao. Za eko proizvodnju su se odlučila 2002. godine nakon što su od uroda jabuka starog obiteljskog jabučnjaka u Čučerju, napravili ekološki jabučni ocat koji je višestruko nagrađivan proizvod za kakvoću. Kasnije su počeli eksperimentirati s aromatiziranjem jabučnog octa pa su proizveli izvrstan ocat s češnjakom, bosiljkom, majčinom dušicom i hrenom.  Proizvode su kupci prepoznali kao vrhunske te im se rado vraćaju. Na imanju imaju ekološki nasad hrena koji koriste u svojim proizvodima. Proizvode i džemove od jabuka, kao i jabuka s cimetom i jabuka s lavandom te okusom zanimljivog i prepoznatljivog jabučnog chutneya. Proizveli su i popularnu  Hrenadu  za koju koriste vlastiti ekološki hren uzgojen na imanju. Namaz od slanutka, hummus, jedan je od najprodavanijih proizvoda u bio&bio trgovinama. 

„Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak. No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše. Mi smo imali dobre zamisli i poduzeli smo sve kako bi ih ostvarili, a ova proizvodnja definitivno ima veliku i značajnu budućnost. Važno je samo biti uporan jer ljudi su sve više svjesni važnosti kvalitetne ekološke hrane i njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje i trebamo cijeniti ono što imamo. Izrazila bi zahvalnost Gradskom uredu za ekološku održivost i strategijsko planiranje na njihovim počecima tj. otvaranje eko tržnice na Jarunskom placu, u nadi
da će ih biti još“, izjavila je Mirjana Strancarić.

Biovega d.o.o:
Osnovana je 1990. s ciljem proizvodnje i distribucije ekoloških proizvoda. U sustavu grupacije, koja danas zapošljava 250 ljudi nalaze se i 22 bio&bio trgovine s ponudom od preko 1000 domaćih eko proizvoda te ima najstarije eko imanje u Hrvatskoj – Zrno. Njezina direktorica Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica na panelu je izjavila:
„Proizvodimo oko 160 certificiranih eko proizvoda. Od samog početka surađujemo s domaćim eko poljoprivrednicima i proizvođačima. Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da institucije (vlada i ministarstvo) više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede“.

O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI:
Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike ekološke proizvodnje su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva.
Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura. 

Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, ekološka poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU. Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije ekološke proizvodnje.

Između 2012. i 2022. udio ukupne ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9 % na procijenjenih 10,5 %. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara. U posljednjih nekoliko godina, tržište ekoloških proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije. Ukupna maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za ekološke proizvode,
nakon SAD-a. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39 %), EU (37 %) i Kina (9,1 %). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu.
U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10 % površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina. Oko 5 % je zabilježeno povećanje ekoloških površina u usporedbi s 2020. godinom. Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10 %, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija
koja je prešla udio od 25 %, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal. EU cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija. 
Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013.
godinom veći je za 41,2%.

Pročitaj više

Vijesti

Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane

Autor: Miroslav Kuskunović

Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.

Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu  CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:

„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.

Na  njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje (  olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.

„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo  svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.

Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:

„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“

 Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:

„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.

Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana  na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt  tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.   

Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.

„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način.  Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.

Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.    

O PROJEKTU:

Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.

Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.

 

 

Pročitaj više

Vijesti

ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU

Autor: Miroslav Kuskunović

Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.

„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.

“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.

Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija. 

Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.

„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.

Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.

 

Pročitaj više

Popularno