Povežite se sa nama

Vijesti

STRATEŠKI PLAN ZPP: Kako će Hrvatska implementirati zahtjeve zelenih politika EU kroz eko sheme i IAKS mjere

Strateški plan Zajedničke poljoprivrednike politike RH, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, trebao bi do konačnog usvajanja, definirati nekoliko ključnih tema među kojima se ističe pitanje kako  postići komplementarnosti između poboljšanja konkurentnosti i poboljšanja ekoloških performansi, uz istodobno podržavanje održivih ruralnih područja i otpornosti na klimatske promjene. Za budućnost hrvatske poljoprivrede od izuzetnog je značaja i pitanje kako ostvariti ciljanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje do 2030. godini u iznosu od 30 milijardi kuna, uz povećanje stočnog fonda u govedarstvu i svinjogojstvu te značajno smanjenje stakleničkih plinova, odnosno kako osigurati daljnje jačanje konkurentnosti ratarske proizvodnje uz smanjenu upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva.

Zaključak je to prvog okruglog stola, konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koji je organiziran u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pred novo programsko razdoblje ZPP-a i završnu faza izrade Strateškog  plana ZPP Hrvatske za razdoblje 2023 do 2027.  Prvi okrugli stol, održan je 29. studenog 2021. i odnosio se na  temu „STRATEŠKI PLAN ZPP – KAKO ĆE HRVATSKA IMPLEMENTIRATI ZAHTJEVE ZELENIH POLITIKA EU U EKO SHEME I IAKS MJERE?“.

Sudionici  okruglog stola složili su se kako je određene teme potrebno još dodatno razmotriti te prije konačnog usvajanja Strateškog plana od strane Europske Komisije pokušati postići najviši stupanj usklađenosti s potrebama poljoprivrede RH. Prisutni su izrazili zadovoljstvo da je Ministarstvo poljoprivrede kod izrade ovog važnog dokumenta provelo više krugova konzultacija, te bilo na raspolaganju poljoprivrednicima kako bi se ovi važni planovi raspravili, ali i da se proizvođači na vrijeme upoznaju što mogu očekivati u novom programskom razdoblju.

Najvažniji dokument

„Strateški plan ZPP  je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi i usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu, a plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća. Zato smo smatrali kako je potrebno, uvažavajući velike napore Ministarstva poljoprivrede na izradi ovog dokumenta, zajedno dati dodatni doprinos i čuti mišljenje ključnih dionika u proizvodnji hrane o važnim temama“, objavljeno je u priopćenju Smartera.

„Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU dana je obveza zemljama članicama da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama mjera vezanih za okoliš i klimu, uključuje i dobrobit životinja, dok minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme. Pritom je važno voditi brigu o tri ključna stupa: održivosti proizvodnje, ekološkom te gospodarsko-socijalnom aspektu. Hrvatska po pitanju okolišno/klimatskih pitanja povezanih s poljoprivredom, kao što su primjerice bioraznolikost, emisije stakleničkih plinova i drugo ima komparativnu prednost jer ostvaruje bolje rezultate od prosjeka EU“, izjavila je u uvodnom obraćanju ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je naglasila kako su postavljeni ambiciozni ciljevi, koji se neće postići ako u poljoprivredi sve ostane kao što je to danas.

Na raspolaganju 3,25 mlrd eura

Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, a nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno je za ruralni razvoj. Kroz strateški plan smo nastojali izbalansirati sve mjere i sve sektore te ih pokušali uklopiti u ključne ciljeve ZPP-a, među koji su i eko sheme o kojima danas pričamo i sa vama želimo razmijeniti mišljenja, odnosno kako najbolje iskoristi sredstva koja su nam dostupna kroz ovaj novi model, dodala je Vučković.

Ministarstvo poljoprivrede detaljno je prezentiralo sve mjere koje se predlažu u okviru onoga što se naziva „zelena arhitektura“, posebno eko sheme u okviru izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja koje se plaćaju po površini i po uvjetnom grlu držanih životinja. Veliki dio tih mjera se  provodio i do sada, no neki zahtjevi u vezi s održavanjem plodoreda, načinom obrade tla, uvođenjem konsocijacija  značajno poticanje sjetve laguminoza, upravljanje stajskim gnojem na oraničnim površinama su detaljnije razrađeni. Osobito zbog njihovog doprinosa poboljšanju plodnosti tla predviđene i dodatne potpore.

„Poljoprivredni proizvođači su svjesni potrebe jačanja otpornosti na klimatske promjene i očuvanja prirode i okoliša, ali i poljoprivrednih resursa te su zadovoljni naporima Ministarstva da su kod kreiranja intervencija  i obima sredstava u obzir uzete i one mjere koje su već i sada pokazale dobre rezultate, kao primjerice dobrobit životinja i upravljanje stajskim gnojem. Također se ističe potreba da se pojedine mjere za zaštitu ugroženih vrsta, zaštitu ekoloških površina, šumarske mjere financiraju iz sredstava za zaštitu prirode, a ne iz sredstava za poljoprivredu. Dani su i konkretni prijedlozi kako još više poboljšati zaštitu poljoprivrednog tla, uz upotrebu sredstava koja je moguće naći kao nusproizvod prerađivačke industrije“, objašnjavaju iz Smartera.

Ciljevi ZPP-a

U prezentacijama Ministarstva poljoprivrede i Smartera naglašeno je kako je poljoprivreda odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU, od kojih gotovo 70 posto potječe iz stočarstva.

„Ciljevi koji su utvrđeni Zelenim  planom u vezi s proizvodnjom hrane i poljoprivredom detaljno se definiraju i razrađuju Strategijom EU od polja do stola i Strategijom bioraznolikosti  do 2030 godine. To nisu uredbe, nego  planovi i njima su  definirani  glavni poljoprivredni ciljevi, koji će uvjetovati brojna tehnička ograničenja proizvodnje. Tako se na razini EU-a očekuje smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto,  uporabe pesticida za 50 posto, smanjivanje gubitaka hranjivih tvari za 50 posto koji su veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda, a utjecaj na klimu je i višak hranjivih tvari u okolišu (posebno dušika i fosfora). Cilj je i da udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti dosegne najmanje 10 posto, dok bi udjel ekološkog uzgoja u poljoprivredi trebao biti najmanje 25 posto“, kazala je konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić. 

Tijekom rasprave naglašeno je kako su emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj uzrokovane s tri glavna čimbenika: loše upravljanje tlom (41%), crijevnom fermentacijom stoke (36%), loše upravljanje stajskim gnojem (20%). Stručnjaci Smartera kao i velika većina sudionika okruglog stola upozoravaju da za razliku od okolišno,-klimatskih pitanja povezanih sa poljoprivredom, u kojima Hrvatska ostvaruje bitno bolje rezultate od EU prosjeka,  hrvatska poljoprivreda ima znatno lošije rezultate od EU prosjeka u području produktivnosti rada, produktivnosti proizvodnje po ha poljoprivredne površine i drugih indikatora konkurentnosti..

Tako primjerice produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi  30,5 posto prosjeka EU-a, a sa vrijednošću godišnje jedinice rada (GJR) od 6.107 EUR  u 2019. bilo smo na začelju u odnosu na druge zemlje članice. Prosjek EU je 20.120 EUR/GJR, dok primjerice Njemačka ima produktivnost radne snage u poljoprivredi od 44.489  EUR/GJR, Nizozemska 71.235 EUR/GJR itd.

Mjerna jedinica GJR : Jedna godišnja jedinica rada odgovara jednoj osobi koja radi puno radno vrijeme na poljoprivrednom gospodarstvu i iznosi 1 800 sati.

Sudionici, predstavnici poljoprivrednika, naglasili su potrebu za povećanim informiranjem i prijenosom znanja poljoprivrednicima u vezi s okolišno prihvatljivijim proizvodnim praksama, te potrebu korištenja digitalnih tehnologija u poljoprivredi koja želi optimalno koristiti sve inpute u proizvodnji.

Tijekom prosinca konzultantska tvrtka Smarter će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirati  još dva stručna okrugla stola, čije će teme biti proizvodno vezana plaćanja u poljoprivredi te potpora ulaganjima u poljoprivredu i prehrambeno prerađivačku industriju u razdoblju 2023.-2027. godina.

 

Vijesti

Je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi?

Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. U području poljoprivrede na razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja  mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako doprinesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja.

U EU će više od pola poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina, dok je postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina oko 11 posto. U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022 godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje  perspektive mladih u politike EU.

 „U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike.  Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura“, naglašavaju stručnjaci Smartera, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti slijedeće uvjete: nositelj gospodarstva je u dobi do 40 godina, prvi puta preuzima upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, a  potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara. Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine.

Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ove novce potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici  pretežito starije životne dobi, njih  32,7 posto  starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast od preko 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (osma posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

„Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji, odnosno prijenos na mlađu generaciju. Također, mladim poljoprivrednicima nisi dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Kada se radi o mladima koji nemaju bogato iskustvo i povijest poslovanja u poljoprivredi taj rizik je za financijske institucija gotovo nepremostiva prepreka“, smatraju stručnjaci Smartera.

Ulaganja u mlade u programskom razdoblju 2014 do 2020

U programskom razdoblju od 2014 do 2020 godine iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1 mladim poljoprivrednicima odobrena je potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.

Kroz dosadašnje natječaje najviše se ulagalo u aktivnosti kupnje poljoprivredne mehanizacije, u posljednjem natječu– ukupno 1313 projekta. Uz kupnju poljoprivredne mehanizacije, mladi poljoprivrednici su većinom financirali aktivnost operativnog poslovanja. Kroz sva tri natječaja tek je 20 projekata usmjereno na financiranje aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Financirane su i aktivnost uređenja i poboljšanja kvalitete zemljišta, kupnja  domaćih životinja i bilja. Kroz ovu mjeru sačuvano je 1.785 radnih mjesta,  a otvorila su se čak 1.608 novih što daje novu perspektivu mladima koji ulaze u sektor poljoprivrede. Za sva tri natječaja je zaprimljeno je ukupno 2.212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva.

„Budući da imamo preko 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023, očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Zašto mladi u EU ne žele u poljoprivredu                                       

Nacionalna tijela EU zemalja su i do sada trebala za mlade poljoprivrednike izdvojiti do 2 posto ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 eura za pokretanje poljoprivrednog poslovanja. Ipak izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo je da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika.  Ti pokazatelji povećavaju  zabrinutost za konkurentnost europske poljoprivrede i zajamčenu proizvodnju hrane u nadolazećim desetljećima.

Mlade poljoprivrednike u EU karakterizira nizak udio u ukupnom broju farmi, vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i proizvodnji. Imaju gospodarstva prosječne veličine, ali i višu razinu stručnih kvalifikacija od starijih poljoprivrednika. Uz to imaju ispodprosječnu razinu dohotka, nisku zalihu kapitala i vlasništvo nad zemljom. Farme se sporo prenose s jedne generacije na drugu unutar iste obitelji. Prijenos vlasništva se sporo događa jer matični poljoprivrednik tek kad dosegne dob za umirovljenje predaje gospodarstvo nasljednicima, a do tada nasljednik može već biti stariji od 35 godina iako radi na farmi dugi niz godina. Nizak udio mladih poljoprivrednika u ukupnoj EU poljoprivredi stoga treba promatrati u ovom međugeneracijskom kontekstu. Kako stariji poljoprivrednici odlaze kasno u mirovinu, sve je manje i manje mladih poljoprivrednika koji bi ih mogli zamijeniti što se može bitno odraziti na budućnost poljoprivrede u Europi.

„Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje. Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Pročitaj više

Vijesti

Poljoprivrednici biraju svoje predstavnike u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Hrvatska poljoprivredna komora započinje s izbornim radnjama te ovom prilikom obavještavamo poljoprivrednike da se uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu radu Hrvatske poljoprivredne komore. Zainteresirani poljoprivrednici sukladno Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Članku 7. mogu sudjelovati u izborima, birati ili biti birani. Uvjeti i pravila provođenja izbora za poljoprivrednike definirani su Pravilnikom o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se elektronski u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića, a birat će se maksimalno 71 član skupštine HPK iz svih županija i grada Zagreba.

„Ovim putem pozivamo sve poljoprivredne proizvođače, koji su po Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, članovi našeg krovnog udruženja, da se uključe u izborni proces i da kroz izbore biraju svoje predstavnike kako bi imali reprezentativnost, te svi zajedno u idućem sazivu skupštine i svih tijela HPK, utjecali na buduće procese, koji nas čekaju kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Pred nama su izazovna vremena što nas još više obvezuje i stavlja veliku odgovornost da maksimalno pokažemo snagu izboriti se za boljitak hrvatske poljoprivrede“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U prvoj fazi izbori se provode za sljedeća tijela Komore:

–  Skupština HPK (maksimalni broj 71)

– Predsjednik HPK

 

U HPK napominju kako pravo glasa na izborima imaju svi OPG-i upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te svi evidentirani dobrovoljni članovi, odnosno oni koji su potpisali izjavu o pristupanju HPK i platili članarinu. Pravilnik o izborima potvrdio je Upravni odbor HPK nakon što je utvrđen konačan broj svih članova – dobrovoljnih i obveznih. Trenutno skupština HPK ima 32 člana koji su teritorijalno raspoređeni.

Za sudjelovanje u izborima (glasanje) neophodno je imati e-mail adresu koja pripada određenom MIBPG-u ili OIB-u (za fizičke osobe, koji ne posjeduju MIBPG). Glasanje će se provoditi online po principu „Jedan MIBPG/OIB – jedan email – jedan glas”.

„Ovim putem molimo sve zainteresirane poljoprivrednike da provjere ispravnost svojih e-mail adresa. Ukoliko je došlo do promjena istih ljubazno molimo da nam javite na e-mail clanstvo@komora.hr u što kraćem roku, ističu u HPK.

 Prema definiranom Pravilniku prijava kandidatura za delegate u Skupštini će se provodi u vremenu od 18.01.-30.01.2022. godine do 23.59 sati, sukladno uvjetima definiranim u članku 22. Pravilnika o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se putem linka koji će poljoprivrednici primiti na svoje mail adrese u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića. Prijava kandidatura za Predsjednika Komore započet će 01.03. 2022,  a završetak prijave za kandidiranje za Predsjednika je 09.03.2022.

Iz HPK pozivaju poljoprivrednike ukoliko nisu dobili niti jednu poruku vezano za izbore da još jednom  provjere svoj mail te provjere i poruke pod Spam ili Bezvrijedna pošta.

„Ovo će biti prvi izbori koji će se odvijati on-line. Izbori će se provoditi putem platforme koja koristi napredno softversko rješenje za provedbu različitih glasovanja putem online. Tako će se riješiti problem slabog odaziva na izbore i štedi se na vremenu. Ova platforma je sigurna, transparentna, ekonomična i ekološki prihvatljiva te vrlo jednostavna za korištenje. Svaki član HPK putem svoje mail adrese ima mogućnost glasovati za svoje kandidate. Nakon što istekne vrijeme za glasovanje, platforma će biti zaključana te će se rezultati vidjeti u kratkom roku. Glasački listići su elektronski i brojanje istih odvija se automatski u sustavu. Raduje nas što smo prva komora koja će u Hrvatskoj na ovaj način provesti izbore te što dokazujemo našu spremnost prema digitalizacije poljoprivrede i kroz ovaj vidi procedura, zaključuje predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Pročitaj više

Vijesti

Mesoprerada: Širimo novi koncept mesnica jer potrošači žele kvalitetu i domaće meso

Autor: Smarter

Mesoprerada, slatinska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom kojoj je kvaliteta mesa prioritet, započela je tijekom 2020. godine širenje svoje maloprodajne mreže  kroz novi, moderni koncept mesnice u kojem se prodaje lokalno, domaće meso.

Plan tvrtke je nastaviti širiti svoju maloprodaju, a uskoro bi svoje prodajno mjesto Mesoprerada trebala otvoriti i u Zagreb. U novoj mesnici će se potrošačima ponuditi proizvode iz  ekstenzivne proizvodnje, budući da potrošači sve više traže domaće, kvalitetno meso, a sve su traženije i prerađevine poput kulena, čvaraka, kulenove seke, kobasica i dr.

Izjavio je to u ponedjeljak 13. prosinca 2021. Denis Matijević, vlasnik Mesoprerade na imanju Kućanci gdje je za specijalizirane novinare iz sektora poljoprivrede, ova mesna industrija organizira prvupromotivnu, Tradicijsku slavonsku svinjokolju“, kako bi se i kroz ovu, hrvatsku tradiciju, promovirala i pokazala važnost domaće proizvodnja mesa i vrhunskih hrvatskih proizvoda, što je važan smjer da se sačuva domaća proizvodnja mesa i domaća mesna industrija.  

„Kvaliteta i sigurnost nikad nisu bili važniji, a upravo je to nešto na čemu radimo u Mesopreradi. U mesnicama je uvijek svježe meso iz domaćeg uzgoja, a imamo već desetak mesnica u Slavoniji. Plan je daljnje širenje maloprodaje, dok sa našim kooperantima razvijamo koncept proizvodnje domaćeg mesa. Smatramo da je za Hrvatsku važno, uz intenzivnu proizvodnju, revitalizirati te razvijati i ekstenzivno stočarstvo, posebice u svinjogojstvu, kako bi očuvali ruralna područja što bi ljudima osiguralo dodatni prihod, a u konačnici bi potrošači imali još bolju kvalitetu mesa“, kazao je Matijević.

 

Mesoprerada je tvrtka sa stogodišnjem tradicijom, koja se danas razvija u suvremenu mesnu industriju sa stotinjak zaposlenih. Proizvodnja se temelji na svježem svinjskom i junećem mesu te asortimanu visokokvalitetnih suhomesnatih i polutrajnih proizvoda. Kapacitet klaonice je 50.000 svinja i 3.000 junadi, te proizvodnja 500 tona prerađevina na godišnjoj razini. U proizvodnji tvrtka koristi domaću sirovinu većinom s područja Slavonije, čime jamči najbolje proizvode, koje distribuira kroz mrežu vlastitih maloprodaja, maloprodajne trgovačke lance, izvozna tržišta i HoReCa kupce.

Sigurnost, sljedivost i vrhunska kvaliteta glavne su značajke naših proizvoda. Zadovoljavanje najstrožih higijenskih standarda u svim dijelovima proizvodnje temelj je za osiguravanje kvalitete i sigurnosti proizvoda te stjecanje povjerenja kupaca.“, kazao je Matijević.

Mesoprerada je 2020. godine započela proces poslovnog restrukturiranja kao nužne pretpostavke za efikasan rast poslovanja i razvoj društva. Promijenjena je vlasnička struktura tvrtke te je pokrenut novi ciklus poslovanja, temeljen na novoj strategiji koja će u narednim godinama učvrstiti tržišnu poziciju društva kao mesne industrije koja kupcima garantira visokokvalitetne mesne proizvode, proizvedene po tradicionalnim recepturama i metodama.

Glavna konkurentska prednost Mesoprerade je da se zbog svoje veličine brzo prilagođava potrebama tržišta, a isto tako osigurava kontinuitet, kvalitetu i sljedivost. Dugoročan odnos s kupcima i prepoznatljiva kvaliteta, motiv su za stvaranje novih proizvoda spravljenih po stoljetnim recepturama, koji zadovoljavaju ukuse svih generacija, ističu iz tvrtke.

Pročitaj više

Popularno