Vijesti
Hrvatska do kraja godine u EK šalje Strateški plan kojim će definirati smjer potrošnje novca za poljoprivredu
Autor: Smarter
Ministarstvo poljoprivrede RH do kraja godine ima obavezu poslati u Europsku komisiju prijedlog nacionalnog Strateškog plana, kojim će biti definiran smjeru kako će se u razdoblju od 2023. godine, kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika EU, trošiti sredstva za poljoprivredu sve do 2027. godine. Strateški plan ZPP je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi te kako će se usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu. Plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.
5 milijardi eura
Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, pri čemu je nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a 1.87 milijardi za izravna plaćanja. Za 2021 i 2022 godinu za Hrvatsku je ukupno osigurano 1, 75 milijardi eura temeljem Uredba kojom je produžena primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da će po tim, istim pravilima biti distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.
Ukupna sredstava za hrvatsku poljoprivredu, iz EU proračuna od 2021 godine do 2027 iznose 5,17 milijardi eura. Uz to je i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu namijenjeno 131 milijuna eura. Ukupna sredstava će se nadopuniti i dijelom sredstava iz državnog proračuna, a za brojne programe, naročito investicijska ulaganja, će biti korištena i sredstava samih proizvođača. Tako da možemo očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijardi eura iz EU fondova.
„Realno je da se u poljoprivredu Hrvatske, u razdoblju 2021 do 2027 godine, investira preko 7 milijardi eura ili preko 52 milijarde kuna , što daje priliku da se napravi ozbiljan zaokret i provođenje aktivnosti koje su nužne kako bi poljoprivreda bila konkurentnija, produktivnija i ispunila svoju zadaću proizvodnje kvalitetne hrane za stanovništvo ali i potrebne sirovine za prehrambeno prerađivačku industrije. Uz to, poljoprivreda sukladno usvojenim strategijama EU treba postati „zelenija“ te osigurati dobar život stanovnicima ruralnih područja“, zaključak je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Podsjećamo kako je kroz prvo višegodišnje financijskom razdoblje ZPP, koje je za nas bilo regulirano Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, godišnja alokacija za izravna plaćanja bila 373 milijuna eura odnosno 2,6 milijardi eura za sedam godina. Taj iznos za izravna plaćanja nikada nije isplaćen u cijelosti jer je dio trebalo financirati iz državnog proračuna.
Hrvatskoj je dobila i financijsku omotnicu za II stup – Program ruralnog razvoja u iznosu od 333 milijuna eura godišnje. Za Ruralni razvoj bilo je ukupno osigurano 2,38 milijardi eura. Tako smo za razdoblje od 2014 do 2020 godine mogli poljoprivredi isplatiti nešto više od 5 milijardi eura. Na žalost, taj iznos nije isplaćen nikada u cijelosti zbog ograničenja u državnom proračunu ali i zbog dinamike korištenja Programa ruralnog razvoja. Prema dostupnim podacima, do sada je od ukupne omotnice za ruralni razvoj isplaćeno 1,88 milijardi eura što je 78 posto.
Strateški plan ZPP
Strateški plan ZPP treba izraditi svaka država članica EU, sukladno postavljenim ciljevima, koji donose brojne promjene koje su usmjerene na očuvanje okoliša, smanjivanje zagađenja iz poljoprivrede, ali i da se održi i poveća razina dohotka poljoprivrednika, proizvodi sigurna i kvalitetna hrane, očuvaju ruralna područja, te poljoprivreda modernizira i digitalizira, a mladi zadrže na selima i u ovom biznis.
Usuglašavanje oko usvajanja novog ZPP u EU je trajalo godinama. Europska Komisija objavila je svoje prijedloge za novi ZPP još u lipnju 2018, a Europski parlament je tek 23 studenog ove godine dao konačno odobrenje nove poljoprivredne politike. Već sama dužina trajanja pregovora govori da se radi o značajnim promjenama pravila distribucije novca i proizvodnje po novim standardima od onih koji su vrijedili u prethodnom razdoblju od 2014 do 2020 godine.
Kako je donošenje nove ZPP, kasnilo donijeta je Uredba kojom se je produžila primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da je po tim pravilima distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.
Prema podacima Europske komisije, za poljoprivrednu politiku EU je namijenjeno ukupno 386,6 milijardi od 2021. do 2027 godine, što predstavlja nešto manje od trećine proračuna (oko 31,95 posto).Treba podsjetiti kako je u prethodnim proračunima poljoprivreda dobivala gotovo polovicu ukupnog zajedničkog proračuna EU. Udio poljoprivrednog proračuna u ukupni izdacima EU je bio znatno viši i iznosio je 37,7% za razdoblje 2014.-2020. godina.
Nova ZPP stupa na snagu 2023 godine
Budući da novi ZPP na snagu stupa 2023. godine, države članice moraju do kraja ove godine dostaviti prijedloge svojih Strateških planova Europskoj komisiji. Komisija će potom procijeniti da li su nacionalni strateški planovi ZPP-a u skladu s obvezama iz nove ZPP. Za dodatno usuglašavanje i izmjene sve će zemlje imati vremena do kraja 2022 godine.
„Nova Zajednička poljoprivredna politika zadržala je svoja dva ključna stupa: izravna plaćanja i ruralni razvoj, dok je sustav organizacije zajedničkog tržišta ojačan putem sektorskih intervencija. Novi ZPP snažno ističe jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje pravila EU-a o okolišu i klimi što
je ključno za provedbu reformirane Zajedničke poljoprivredne politike. Ono što je važno istaknuti je da su sve države članice obvezne osigurati u Strateškom planu najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj te da najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude namijenjeno ekološkim i klimatskim mjerama. A upravo velika usmjerenost prema ekološkim ciljevima, te postavljanje novih strožih pravila, izaziva najveći strah i prijepor kod poljoprivrednika svih država EU“, ističu u Smarteru.
Prema novom ZPP minimalno 10 posto izravnih plaćanja potrebno je koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje tri posto proračuna ići će mladim poljoprivrednicima. Definirana je i Krizna pričuva koja će godišnje u EU proračunu iznositi 450 milijuna eura (u tekućim cijenama), a ona će se koristiti kao pomoći poljoprivrednicima ukoliko dođe do poremećaja na tržištu koji su uvjetovani nestabilnošću cijena ili drugim tržišnim poremećajima.
Koji je smjer hrvatskog Strateškog plana
Strateški plan Republike Hrvatske, kao i svih država članica EU, objedinjuje sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede RH tijekom ove godine, a posebno zadnjih mjeseci, provodilo intenzivne konzultacije sa poljoprivrednim proizvođačima, udrugama, sektorskim udruženjima, komorama, predstavnicima tvrtki, velikim, srednjim i malim proizvođačima na svim razinama.
Napominjemo kako cijelu materiju nije lako približiti dionicima ovog sektora. Da je tome tako svjedoči i činjenica da se cijela EU nije uspjeli dogovoriti više od tri godine. U mnogim zemljama EU poljoprivrednici su i prosvjedovali, a i danas kritiziraju novi ZPP zbog novih pravila te strahuju kako će udovoljiti sve strožim uvjetima koje moraju poštivati kod proizvodnje, potrebama da zadrže svoju konkurentnost, zaštite svoj dohodak uz nešto manje novca nego u prethodnim godinama.
Poljoprivrednike, a i stručnu javnost posebno interesira tzv. Zelena arhitekture Zajedničke poljoprivredne politike koja je izraz briga za okoliš i prirodu. Jačanje zaštite okoliša i klimatske politike moraju dati puni doprinos ciljevima Europske Unije u području okoliša i klime.
A ti ciljevi, koji su dio Zelenog plana, do 2030. godine u području poljoprivrede definiraju sljedeća tehnička ograničenja proizvodnje i ciljane vrijednosti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto, smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 posto ( veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda i utjecaja na klimu je višak hranjivih tvari u okolišu, posebno dušika i fosfora). Zahtjeva se i udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti od najmanje 10 posto, te udio organskog uzgoja od najmanje 25 posto.
Uz uvjetovanost kao temelj za stjecanje prava na potpore, uvode se i dobrovoljne eko-sheme za koje se izdvajaju značajna dodatna sredstva, kako bi se poljoprivrednicima nadoknadio gubitak prinosa koji će neminovno uslijediti, uz primjenu takvih novih postupaka ili dodatnih troškova koje takvi poljoprivredni postupci donose.
Radi približavanja svih ovih novih pojmova važno ih je dodatno objasniti te barem približno definirati što će oni značiti za poljoprivrednike i njihovu proizvodnju, odnosno koje će uvjete morati ispuniti da bi ostvarili pravo na potpore.
„Uvjetovanost predstavlja minimum zadaća koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi uopće mogli primati potpore u obliku izravnih plaćanja. Poljoprivrednik će dobivati potporu zbog svih napora koje ulaže, kako bi njegova proizvodnja bila održiva za okoliš i bioraznolikost. Uvjetovanost se sastoji od niza obveznih mjera u pogledu poštivanja propisa povezanih s određenim tvarima koje opterećuju okoliš, kao što su nitrati, pesticidi, antibiotici, provođenja dobrih poljoprivrednih praksi, mjera ozelenjivanja i slično“, ističu u Smarteru.
Druga važna komponenta su eko-sheme. Eko-sheme su obvezne za države članice, a dobrovoljne za poljoprivrednike. Za Eko-sheme obvezno je usmjeriti 25 posto proračun za izravne potpore, a one podrazumijevaju sve aktivnosti poljoprivrednika koje idu iznad uvjetovanosti(minimum proizvođačkih praksi) te na taj način još dodatno podupiru održive metode proizvodnje s ciljem postizanja boljeg stanja okoliša i bioraznolikosti.
Među njima su daleko stroža pravila održavanja okoliša kao posebni načini obrade tla, uvođenje novih kultura, značajno poticanje sadnje leguminoza, pašarenje na pašnjacima, upotreba stajskog gnoja na oraničnim površinama, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Te eko sheme su detaljno razrađene i za njih su u svrhu boljeg upravljanja poljoprivrednim tlima predviđene i dodatne potpore. Potrebno je naglasiti kako su i unutar Programa ruralnog razvoja bila također alocirana sredstva za agroekološku održivost, mjere ublažavanja klimatskih promjena, poljoprivredno-ekološki održiva praksa, uključujući prevenciju prirodnih rizika, zaštita i poboljšanje genetskih resursa, te zdravlje i dobrobit životinja.
Poruka dionicima
U narednom razdoblju tvrtka Smartet će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirati niz okruglih stolova, na kojima ćemo sa svim dionicima raspravljati o ključnim temama koje se tiču svih sektora proizvodnje. Želja nam je da na što jednostavniji način svim poljoprivrednicima i široj javnosti približimo sve promjene i napore koje će morati poduzeti proizvođači od 2023. godine. Vjerujemo kako ćemo do konačnog usvajanja Strateškog plana, do kraja 2022. godine svi zajedno usuglasiti smjer i ciljeve koje treba ispuniti. A konačan cilj definiran je Strategijom poljoprivrede RH, a to je da do 2030. godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegne 30 milijardi kuna, sa sadašnjih oko 19 milijardi kuna“, zaključak je analize stručnjaka Smartera.
Povezano
-
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
-
Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane
-
ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU
-
IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!
-
PZ JabukaHR: MODERNA SKLADIŠTA I UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA JEDINI JE NAČIN ZA OPSTANAK PROIZVODNJE JABUKA U RH
-
20. LISTOPAD – SVJETSKI DAN JABUKA: Sa 14 kilograma godišnje potrošnje Hrvati u prosjeku EU, ali gotovo upola manje od Slovenaca koji jedu čak 27 kg po glavi stanovnika
Vijesti
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 5. studenog 2024. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Budućnost tržišta domaće ekološke hrane – primjer zagrebačke tržnice JARUN“ s ciljem snažnije promocije i vidljivosti ekoloških proizvoda i domaćih ekoloških proizvođača tržnice, koji svoje proizvode prodaju na tržištu grada Zagreba, te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače. Zagrebački holding d.o.o. podružnica Tržnice Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, pokrenuli su tijekom proljeća ekološku tržnicu na Jarunskoj tržnici u Zagrebu.
Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Nakon početnih odličnih rezultata posjete i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb, nastavlja se radom na promociji ekološke tržnice i prodaje ekoloških proizvoda na
Jarunskoj tržnici.
Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba izjavila je na otvorenju konferencije:
„Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Ovim projektom želimo i dalje omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi itd., a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište. S ciljem još veće promocije i vidljivosti ekološke tržnice te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače danas je organizirana ova izuzetno zanimljiva konferencija. Pozivamo Zagrepčanke i
Zagrepčane, kao i goste grada da posjete ekološku tržnicu i opskrbe se direktno od proizvođača najkvalitetnijim ekološkim proizvodima te tako daju svoju podršku domaćoj proizvodnji. Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima, generalno potrošači imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša bez kemijskih sredstava. Potrošači bi rado konzumirali hranu iz ekološkog uzgoja, ali uz uvjet da
nije previše skupa. Dobar dio potrošača smatra da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. Također dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda“.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2023. godine na području Grada Zagreba registrirano je 260 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava (4,01 % od
ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava) s ukupno 2.418,70 ha obradivih površina. Od toga se 162,83 ha (6,73%) površina nalazilo na samom području Grada Zagreba, 497,06 ha (20.55 %) na području Zagrebačke županije, a preostalih 1.758,81 ha (74,72 %) u ostalim županijama u blizini Zagreba.
Gordana Matašin – Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, voditeljica Odsjeka za ruralni razvitak i šumarstvo:
„Jedna od značajnijih aktivnosti Programa razvoja ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije do 2030. godine je izravna prodaja lokalne hrane na zagrebačkom tržištu. Ova aktivnost sastavni je dio
i Sporazuma o suradnji na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, sklopljenog između Zagrebačke županije i Grada Zagreba u listopadu prošle godine. Ekološka tržnica Jarun, primjer je izravne prodaje i dobar način kako se ekološki proizvođači s područja Zagrebačke županije mogu približiti i predstaviti kupcima te promovirati i prodavati svoje ekološke proizvode na zagrebačkom
tržištu. Županija podržava ovaj projekt i podupire nastup svojih ekoloških proizvođača na ekološkoj tržnici na Jarunu“.
Marin Rončević, voditelj Podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnosti i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika.
„Tržnice su ovim projektom osigurale stabilnost tržišta ekološkim proizvođačima, a redovan dolazak brojnih sugrađana najbolji je znak velike potražnje za takvim proizvodima. Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača”, kazao je Rončević.
Na konferenciji su održana dva zanimljiva panela, na kojima se govorilo o budućnost proizvodnje i prodaje ekoloških proizvoda, te iskustvima proizvođača, kao i o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu o čemu su govorili trgovci, predstavnici institucija i drugi dionici u prometu eko hrane.
Na prvom panelu sudjelovala su 4 ekološka proizvođača koji prodaju na tržnici Jarun; Dario Frangen- Eko Ranch, Mirjana Strancarić- tvrtka SMID, OPG Novak te Organsko gospodarstvo Ivica Budrovčan koji su kroz svoje primjere prezentirali na koji način se odvija prodaja, te koji su problemi u proizvodnji i prodaji, odnosno koji je profil kupaca/potrošača u gradu Zagrebu. Isto tako govorilo se i o tome na koji način je moguće unaprijediti projekt Ekološke tržnice u Zagrebu te kako vide
budućnosti tržišta ekološke hrane u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.
Na panelu o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu sudjelovali su predstavnici Grada Zagreba, trgovaca, uvoznika, certifikacijski kuća: Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica
Biovega d.o.o, Marko Kozjak, vlasnik i direktor VeeMee, Alen Hrustić direktor certifikacijske kuće Algoeko, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, ujedno i ekološki
proizvođač čiji OPG, Kuća magične trave proizvodi eko kozmetiku, te Miroslav Kovač, viši stručni savjetnik i član Radne skupine za Urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Grada Zagreba.
OPG Novak, Zagreb:
Osnovan je 2014. godine i do danas su postali najveći zagrebački ekološki povrćari. Proizvode širok asortiman ekološkog povrća i nešto voća, a imaju cjelogodišnji uzgoj u plastenicima, te ukupnu proizvodnju plasiraju na zagrebačkom tržištu, uglavnom putem maloprodajnih kanala. U prvih devet mjeseci ove godine na tržište su plasirali više od 25 tona ekološkog voća i povrća. Ozbiljnijom proizvodnjom su se počeli baviti 2016. godine i od početka proizvode na ekološki način, a u sustav
kontrole su ušli 2018. godine i od tada su i službeno ekološki proizvođači. Od osnivanja do današnjeg dana ne mogu proizvesti dovoljno da zadovolje potražnju.
„U čitavoj Europi i zapadnom svijetu općenito jako se dobro zna što je to ekološka proizvodnja. Na samo sat ili dva vožnje od Zagreba na policama trgovina ćete pronaći jednako zastupljene konvencionalne i eko proizvode, kupci jako dobro prepoznaju što predstavlja eko markica, a proizvođači ne trebaju trošiti svoje vrijeme i resurse za edukaciju potrošača. U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa. Zato je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu“, izjavila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak.
OPG Eko Ranch Frangen postoji od 2005.godine, a u ekološku proizvodnju su ušli 2009.godine sa pčelarstvom. Sa rastom su širili i svoj asortiman. Od 2020. kreće početak podizanja trajnih nasada (voćnjak) i sve odmah ulazi u eko certifikaciju. Prvo su na 2020. na 2,5 hektara podigli nasad crnog duda (jedini intenzivan nasad u ovom dijelu EU), zatim 2022. u Dalmaciji na 1,5 ha mješoviti eko nasad maslina, smokava, badema, lovora, žižule, nešpole, nara, citrusa itd. U proljeće 2023. u Velikoj Gorici podižu eko nasad šipka na 13 ha, a ove 2024. godine na još 15 ha, što ih trenutno čini najvećim eko nasadom šipka u RH, ali i šire. Obzirom da su svi trajni nasadi relativno mladi, prinosi su tek počeli
na nekim kulturama. Od pčelarstva proizvode skoro sve proizvode – med, pelud, propolis, matičnu mliječ, vosak i mješavine, kao i proizvodi od svih njih. Prodaja je na kućnom pragu i na tek pokojem sajmu (Eko festival Zagrebačke županije, Advent u Gorici, Eko plac na Jarunu).
„Vrlo često u izjavama za medije govorim o važnosti konzumacije ekološki proizvedene hrane, jer je ona temelj za naše zdravlje. Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno – takva hrana nas “liječi” i ima
blagotvorno djelovanje na naš organizam. Smatram da je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu“, izjavio je Dario Frangen.
OPG Ivica Budrovčan, Velika Pisanica:
Ekološko gospodarstvo postoji od 2003 i već se preko 20 godina razvija kao skladna i održiva prirodna cjelina biljne i životinjske proizvodnje sa ciljem postizanja potpune poljoprivredne održivosti. U vlasništvu imaju 10 hektara zemljišta, 8 krava, 12 svinja crne slavonske i 300-tinjak kokoši raznih pasmina. Sve životinje su na vanjskom slobodnom uzgoju i zato daju vrlo dobre rezultate u smislu mesa, jaja i mlijeka te jogurta, sira vrhnja i ostalih proizvoda. Polja su im omeđena šumom i potocima
te su dobar primjer krajobrazne i biološke raznolikosti sa dosta prirodnih livada i starih vrba. Na njima uzgajaju ekološke žitarice za sebe i svoje životinje. Od povrća uzgajaju mrkvu, krumpir, tikve, tikvice,
rajčicu, papriku, luk, salatu, a od voća maline, ribizle, aroniju, šljive, orah.
„Obzirom da proizvodimo svega po malo, naše tržište sigurno nisu nikakvi trgovački lanci nego obitelji sa djecom, naši prijatelji i kupci koji ove naše proizvode svakodnevno trebaju. Kako postupno raste proizvodnja na našem gospodarstvu, u smislu količine i raznovrsnosti ponude, tako raste i broj kupaca koji sve više prepoznaju kvalitetu svježe ubranih ekoloških proizvoda. Mnogi kupci se međusobno poznaju te se povezuju radi lakše zajedničke nabave proizvoda. Ono što nam je ovoga časa najpotrebnije jesu primjerena mjesta susreta i razmjene. Tako da se ne moramo nalaziti po raznim parkiralištima ili u privatnim dvorištima. Ovakva vrsta izravne prodaje ekoloških proizvoda se sve više širi u gradu Zagrebu. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se prepozna prednost malih obiteljskih gospodarstava i da nam se omogući legalna prodaja u našem gradu“, izjavio je vlasnik Ivica Budrovčan.
Tvrtka SMID:
Postoji od 2001. godine, a SMID su pokrenuli Mirjana i Ivan Strancarić iz Zagreba, a potom ga je preuzela njihova kći Dora. Krenuli su sa izuzetno traženim jabučnim octom, a bio je to ujedno i prvi proizvod kojim su pokrenuli vlastiti eko posao. Za eko proizvodnju su se odlučila 2002. godine nakon što su od uroda jabuka starog obiteljskog jabučnjaka u Čučerju, napravili ekološki jabučni ocat koji je višestruko nagrađivan proizvod za kakvoću. Kasnije su počeli eksperimentirati s aromatiziranjem jabučnog octa pa su proizveli izvrstan ocat s češnjakom, bosiljkom, majčinom dušicom i hrenom. Proizvode su kupci prepoznali kao vrhunske te im se rado vraćaju. Na imanju imaju ekološki nasad hrena koji koriste u svojim proizvodima. Proizvode i džemove od jabuka, kao i jabuka s cimetom i jabuka s lavandom te okusom zanimljivog i prepoznatljivog jabučnog chutneya. Proizveli su i popularnu Hrenadu za koju koriste vlastiti ekološki hren uzgojen na imanju. Namaz od slanutka, hummus, jedan je od najprodavanijih proizvoda u bio&bio trgovinama.
„Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak. No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše. Mi smo imali dobre zamisli i poduzeli smo sve kako bi ih ostvarili, a ova proizvodnja definitivno ima veliku i značajnu budućnost. Važno je samo biti uporan jer ljudi su sve više svjesni važnosti kvalitetne ekološke hrane i njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje i trebamo cijeniti ono što imamo. Izrazila bi zahvalnost Gradskom uredu za ekološku održivost i strategijsko planiranje na njihovim počecima tj. otvaranje eko tržnice na Jarunskom placu, u nadi
da će ih biti još“, izjavila je Mirjana Strancarić.
Biovega d.o.o:
Osnovana je 1990. s ciljem proizvodnje i distribucije ekoloških proizvoda. U sustavu grupacije, koja danas zapošljava 250 ljudi nalaze se i 22 bio&bio trgovine s ponudom od preko 1000 domaćih eko proizvoda te ima najstarije eko imanje u Hrvatskoj – Zrno. Njezina direktorica Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica na panelu je izjavila:
„Proizvodimo oko 160 certificiranih eko proizvoda. Od samog početka surađujemo s domaćim eko poljoprivrednicima i proizvođačima. Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da institucije (vlada i ministarstvo) više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede“.
O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI:
Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike ekološke proizvodnje su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva.
Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura.
Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, ekološka poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU. Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije ekološke proizvodnje.
Između 2012. i 2022. udio ukupne ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9 % na procijenjenih 10,5 %. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara. U posljednjih nekoliko godina, tržište ekoloških proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije. Ukupna maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za ekološke proizvode,
nakon SAD-a. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39 %), EU (37 %) i Kina (9,1 %). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu.
U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10 % površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina. Oko 5 % je zabilježeno povećanje ekoloških površina u usporedbi s 2020. godinom. Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10 %, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija
koja je prešla udio od 25 %, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal. EU cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija.
Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013.
godinom veći je za 41,2%.
Vijesti
Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane
Autor: Miroslav Kuskunović
Tvrtke Agroporc, te IT kompanije Beyondi i Blok Be pokrenule su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja je predstavljena početkom rujna kada je ujedno i pokrenuta kupovina prvog Pig NFT-a.
Danas, 1. prosinca 2023. godine ova jedinstvena platforma u svijetu predstavljena je široj hrvatskoj javnost u sklopu CroAGRO 2023, međunarodnog sajma poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije koji se održava na Zagrebačkom Velesajmu do 3. prosinca. U sklopu predstavljanja projekta Moja digitalna svinja održana je konferencija za novinare pod nazivom:
„Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane“.
Na njoj su svoju podršku te najavu osobnog investiranja u projekt dali vrhunskih hrvatski sportaši; Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatske i junak iz sjene grandioznog uspjeha hrvatskih vaterpolista, koji iza sebe ima 30 osvojenih medalja hrvatskog sporta i jedan je od najvažnijih ljudi u stvaranju preduvjeta za vrhunske sportske rezultate u Hrvatskoj, Damir Martin, hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje ( olimpijske igre – London, GBR 2012. – srebro, četverac na pariće -s Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom, olimpijske igre – Rio de Janeiro, te BRA 2016. – srebro, samac (skif), olimpijske igre – Tokio, te Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac – 72 mjesto ATP Ranking, Finale DAVIS CUPA 2021, 4 kolo US OPENA 2023.
„Kvalitetna i lokalno dostupna hrana potrebna nam je za svakodnevni život i postizanje najboljih rezultata. Vjerujemo kako naša poljoprivreda i hrana mogu biti najbolji , zato mi kao hrvatski vrhunski sportaši dajemo svoju podršku projektu. Naš je motiv da se kroz kupnju PIG NFT-a uključimo u projekt proizvodnje najkvalitetnije hrane u Hrvatskoj za osobne i obiteljske potrebe. To je na neki način naša obaveza da potaknemo građane da u ovim teškim gospodarskim vremenima probude svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje hrane“, izjavio je Damir Martin , hrvatski veslač, dvostruki svjetski i europski prvak, te osvajač tri olimpijske medalje.
Pero Kuterovac, najtrofejniji kondicijski trener u Hrvatskoj na konferenciji za novinare je izjavio:
„Posebno sam ponosan što je ova ideja rezultat stručnosti i višegodišnjeg rada mog brata Krešimira Kuterovac koji se dokazao u svojoj profesiji. Vjerujem da su vrhunski sportaši dobar primjer koji može pokazati smjer kako je važno ulagati u domaću proizvodnju hrane, koja je danas u vrlo loše stanju. Svjedoci smo svih promjena u svijetu koje nas obvezuju da imamo vjeru u domaću proizvodnju i djelujemo društveno i odgovorno. Sama činjenica da naši najbolji sportaši vjeruju kako je važno investirati u domaću proizvodnju, sada u svinjogojstvo, a u budućnosti i u druge sektore, preko platforme GoAgro, govori kako još postoji nada i vjera da se hrvatski potencijali u poljoprivredi mogu pametno iskoristiti i da možemo pokrenuti snažan gospodarski razvoja“
Borna Gojo, hrvatski profesionalni tenisač i teniski reprezentativac je rekao:
„Našom podrškom projektu i kupnjom PIG NFT- a i mi vrhunski sportaši želimo postati Digitalni Hrvatski farmeri koji brinu o dostupnosti i kvaliteti hrane za sebe i svoje obitelji. Ovom današnjom podrškom pokazujemo povjerenje u hrvatsku proizvodnju hrane i njenu budućnost te smo uvjereni kako je i naša kvalitetna hrana doprinijela u postizanju svjetskih sportskih rezultata. To je razlog što i na ovaj način dajemo svoju podršku. Mi vjerujemo u hrvatske poljoprivrednike i njihovu kvalitetnu proizvodnju hrane“.
Na platformi GoAgro građani –ulagači putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.
„Ovo je svjetska inovacija koja je nakon hrvatske promocije u rujnu prezentirana na stranicama najprestižnijih hrvatskih i svjetskih medija ( Forbes, SWI,ABC….) kao jedinstveni projekt tokenizacije realnog gospodarskoga sektora. Hrvatska tvrtka Agroporc je završila u istoj rečenici sa tvrtkama Coca Cola, Lufthansa ,FIBA koji su predvodnici novog vala primjene digitalne tehnologije Blockchain u gospodarstvu. Zato vjerujemo da ova svjetska poljoprivredna priča može zaživjeti u Hrvatskoj te pomoći razvoju proizvodnje hrane. Današnja podrška vrhunskih hrvatskih sportaša od izuzetne nam je važnosti jer će pomoći našem projektu da se za njega čuje diljem svijeta, a ujedno će potaknuti promociju hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, izjavio je na konferenciji za novinare Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc i vlasnik digitalne platforme GO Agro za projekte u Hrvatskoj.
Kuterovac je ponovio kako je najveći hrvatski problem nacionalne sigurnosti nedovoljna proizvodnja hrane jer proizvodimo tek oko 50 posto naših potreba.
„Sadašnji sustav opskrbe hranom i sigurnosti postao je vrlo nestabilan, zato smo učinili iskorak kako bi se na alternativan i digitalan način pobrinuli za vlastitu budućnost osiguravajući proizvodnju kvalitetne hrane na drukčiji revolucionarni način. Uvjereni smo da ćemo putem GoAgro platforme omogućiti građanima direktno sudjelovanje u projektima investiranja u proizvodnju hrane i to kroz izravnu povezanost s proizvođačima“, izjavio je Kuterovac.
Kuterovac napominje kako je od ulaska Hrvatske u EU, 2013 godine, fizički obujam hrvatske poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće nego kada smo ušli u EU. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Hrvatska kroz potpore troši 1,4 milijarde eura godišnje, a po produktivnosti rada smo na 30 % prosjeka EU-a.
O PROJEKTU:
Na platformi GoAgro građani putem blockchain tehnologije, mogu investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Prvi projekt koji je krenuo na platformi GoAgro je prodaja Pig NFT-a, tvrtke Agroporc d.o.o. koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Moja digitalna svinja – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.
Hrvatski Pig NFT prvi digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-i svijetu. Planom je predviđeno da se u pet faza izda ukupno 240.000 PIG NFT-a, s rokom transformacija iz digitalne u stvarnu proizvodnju od 900 dana od prodaje svake pojedine faze. Investirani novac iskoristit će se za pokretanje proizvodnji na farmama tvrtke Agroporc, i to na farmi Stanci Petrinja, te Breštanovci u općini Crnac.
Očekuje se da će projekt prikupljanja sredstava za financiranje i podizanje proizvodnje svinja u RH potaknuti i druge proizvođače da na ovaj način krenu u revolucionarno financiranje poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj.
Vijesti
ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU
Autor: Miroslav Kuskunović
Poznati istarski proizvođač suhomesnatih proizvoda Histris lansirao je ‘nitrite free’ asortiman i postao jedan od domaćih predvodnika zdravih trendova u proizvodnji mesnih delicija. Tvrtka Histris, nagrađivani proizvođač suhomesnatih proizvoda s autentičnim istarskim karakterom, predstavio je danas liniju svojih kobasica bez nitrita.
„Asortiman obuhvaća tradicionalnu istarsku kobasicu, kobasicu od boškarina te kobasice s tartufima i s ružmarinom. Nastale od najkvalitetnijeg domaćeg mesa i oplemenjene prirodnim sastojcima lokalnog podneblja, svaka od delicija tvori neraskidivu vezu s prirodom i predstavlja zdravi iskorak. Također, Histris je prvi veći dionik mesne industrije u Hrvatskoj koji suhomesnati asortiman bez nitrita donosi na police maloprodajnih objekata diljem zemlje kako bi potrošačima bila čim bliža zdravija strana gastro guštanja“, ističu iz tvrtke.
“Histris se s vremenom pozicionirao kao originalan domaći brend i čuvar zavičajnih okusa, a ujedno smo posvećeni praćenju trendova i neprestanom ulaganju u kvalitetu proizvoda. Rezultat je i naša zdravija linija proizvoda, označenih uočljivom zelenom markicom, koji u sastavu nemaju nitrite, a zadržavaju svojstven okus, miris, teksturu i dugotrajnost. Ponosni smo i na to što smo zasigurno među prvima na domaćem tržištu mesne industrije koji su uspjeli pomiriti zahtjeve veće proizvodnje i ulaganje u zdravije proizvode koje sada možemo ponuditi našim potrošačima”, naglasio je Ivica Milotić, vlasnik Histrisova pogona u Svetom Petru u Šumi.
Europska komisija u listopadu je usvojila nove smanjene granične vrijednosti za nitrite i nitrate kao prehrambene aditive u cilju zaštite zdravlja građana. Linijom svojih proizvoda Histris tako potvrđuje da je ukorak sa svjetskim trendovima u industriji i da osluškuje potrebe potrošača te brine o njihovom zdravlju. Naime, upravo su nitriti zaslužni za prepoznatljivu boju mesnih proizvoda i uobičajeno očuvanje dugotrajnosti, a uklanjajući ih iz sastava, istarski proizvođač najavljuje zdraviju eru omiljenih suhomesnatih delicija.
Proizvodi Histrisa su i ponosni nositelji oznake Meso hrvatskih farmi,a niti jedan od proizvoda u sastavu nema gluten, soju, laktozu i umjetna bojila, sastojke koji, sukladno postojećim istraživanjima, uzrokuju sve više zdravstvenih tegoba i intolerancija.
„Procedura stvaranja, i naposljetku uvođenja, asortimana bez nitrita iziskuje određeno vrijeme i brojna testiranja. Zahvaljujući odličnim rezultatima i predanom radu cijelog tima sada smo uspješno proširili našu ponudu čija je okosnica uvijek najkvalitetnije domaće meso upotpunjeno prirodnim dodacima i začinima. Priprema mesa i proizvodnja naših mesnih proizvoda odvija se u Svetom Petru u Šumi, u proizvodnom pogonu opremljenom vrhunskom tehnologijom čime se osigurava potpuna kontrola procesa. Postupnom implementacijom novih trendova i procesa u proizvodnji zasigurno ćemo potrošačima moći ponuditi još veći izbor zdravijih proizvoda“, pojasnio je Milotić.
Histris nastavlja ulagati u kvalitetu proizvoda i procesa proizvodnje, ali i zadovoljstvo potrošača kako bi im uvijek iznova osigurao vrhunske suhomesnate proizvode koji čuvaju i promoviraju ono najbolje od istarske gastro tradicije.
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane
ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU
Popularno
-
Vijestiprije 3 godine
OTVORENA PRVA TRGOVINA DOMAĆIH PROIZVODA „ZEMLJA IZAZOVA“ U IVANIĆ GRADU
-
Blogprije 4 godine
Zapečeni grah, prebranac, gravče na tavče – odlično za zimske dane
-
Vijestiprije 4 godine
Revolucionarna agro inovacija mladog IT stručnjaka iz Dubrave
-
Blogprije 4 godine
Listarići mog djetinjstva 🤍
-
Nekategoriziranoprije 4 godine
POLJOPRIVREDA HRVATSKE U POST KRIZNOM RAZDOBLJU
-
Vijestiprije 4 godine
Koja zemlja proizvodi najviše bicikala i gdje je Hrvatska
-
Vijestiprije 4 godine
Sjetva soje – koju sortu izabrati i ostvariti najbolji prinos te zaradu
-
Vijestiprije 4 godine
Dukat u prvom polugodištu sa tek 100 tisuća kuna neto dobiti