Povežite se sa nama

Vijesti

Hrvatska do kraja godine u EK šalje Strateški plan kojim će definirati smjer potrošnje novca za poljoprivredu

Autor: Smarter

Ministarstvo poljoprivrede RH do kraja godine ima obavezu poslati u Europsku komisiju prijedlog nacionalnog Strateškog plana, kojim će biti definiran smjeru kako će se u razdoblju od 2023. godine, kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika EU, trošiti sredstva za poljoprivredu sve do 2027. godine. Strateški plan ZPP  je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi te kako će se usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu. Plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.

5 milijardi eura

Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, pri čemu je nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a  1.87 milijardi za izravna plaćanja. Za 2021 i 2022 godinu za Hrvatsku je ukupno osigurano 1, 75 milijardi eura temeljem Uredba kojom je produžena primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da će po tim, istim pravilima biti distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Ukupna sredstava za hrvatsku poljoprivredu, iz EU proračuna od 2021 godine do 2027 iznose 5,17 milijardi eura. Uz to je i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu namijenjeno 131 milijuna eura. Ukupna sredstava će se nadopuniti i dijelom sredstava iz državnog proračuna, a za brojne programe, naročito investicijska ulaganja, će biti korištena i sredstava samih proizvođača. Tako da možemo očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijardi eura iz EU fondova.

„Realno je da se u poljoprivredu Hrvatske, u razdoblju 2021 do 2027 godine, investira preko 7 milijardi eura ili preko 52 milijarde kuna , što daje priliku da se napravi ozbiljan zaokret i provođenje aktivnosti koje su nužne kako bi poljoprivreda bila konkurentnija, produktivnija i ispunila svoju zadaću proizvodnje kvalitetne hrane za stanovništvo ali i potrebne sirovine za prehrambeno prerađivačku industrije. Uz to, poljoprivreda sukladno usvojenim strategijama EU treba postati „zelenija“ te osigurati dobar život stanovnicima ruralnih područja“, zaključak je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Podsjećamo kako je kroz prvo višegodišnje financijskom razdoblje ZPP, koje je za nas bilo regulirano  Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji,  godišnja alokacija za izravna plaćanja bila 373 milijuna eura odnosno 2,6 milijardi eura za sedam godina. Taj iznos za izravna plaćanja nikada nije isplaćen u cijelosti jer je dio trebalo financirati iz državnog proračuna.

Hrvatskoj je dobila i financijsku omotnicu za II stup – Program ruralnog razvoja u iznosu od 333 milijuna eura godišnje. Za Ruralni razvoj bilo je ukupno osigurano 2,38 milijardi eura. Tako smo za razdoblje od 2014 do 2020 godine mogli poljoprivredi isplatiti nešto više od  5 milijardi eura. Na žalost, taj iznos nije isplaćen nikada u cijelosti zbog ograničenja u državnom proračunu ali i zbog  dinamike korištenja Programa ruralnog  razvoja. Prema dostupnim podacima, do sada je od ukupne omotnice za ruralni razvoj isplaćeno 1,88 milijardi eura što je 78 posto.

Strateški plan ZPP

Strateški plan ZPP treba izraditi svaka država članica EU, sukladno postavljenim ciljevima, koji donose brojne promjene koje su usmjerene na očuvanje okoliša, smanjivanje zagađenja iz poljoprivrede, ali i da se održi i poveća razina dohotka poljoprivrednika, proizvodi sigurna i kvalitetna hrane, očuvaju ruralna područja, te poljoprivreda modernizira i digitalizira, a mladi zadrže na selima i u ovom biznis.

Usuglašavanje oko usvajanja novog ZPP u EU je trajalo godinama. Europska Komisija  objavila je svoje prijedloge za novi ZPP još u lipnju 2018, a Europski parlament je tek 23 studenog ove godine dao konačno odobrenje nove poljoprivredne politike. Već sama dužina trajanja pregovora govori da se radi o značajnim promjenama pravila distribucije novca i proizvodnje po novim standardima od onih koji su vrijedili u prethodnom razdoblju od 2014 do 2020 godine.

Kako je donošenje nove ZPP, kasnilo donijeta je Uredba kojom se je produžila primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da je po tim pravilima distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Prema podacima Europske komisije, za poljoprivrednu politiku EU je namijenjeno ukupno 386,6 milijardi od 2021. do 2027 godine, što predstavlja nešto manje od trećine proračuna (oko 31,95 posto).Treba podsjetiti kako je u prethodnim proračunima poljoprivreda dobivala gotovo polovicu ukupnog zajedničkog proračuna EU. Udio poljoprivrednog proračuna u ukupni izdacima EU je bio znatno viši  i iznosio je  37,7% za razdoblje 2014.-2020. godina.

Nova ZPP stupa na snagu 2023 godine

Budući da novi ZPP na snagu stupa 2023. godine, države članice moraju do kraja ove godine dostaviti prijedloge svojih Strateških planova Europskoj komisiji. Komisija će potom procijeniti da li su nacionalni strateški planovi ZPP-a u skladu s obvezama iz nove ZPP. Za dodatno usuglašavanje i izmjene sve će zemlje imati vremena do kraja 2022 godine. 

„Nova Zajednička poljoprivredna politika zadržala je svoja dva ključna stupa: izravna plaćanja i ruralni razvoj, dok je sustav organizacije zajedničkog tržišta ojačan putem sektorskih intervencija. Novi ZPP snažno ističe jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje pravila EU-a o okolišu i klimi što

je ključno za provedbu reformirane Zajedničke poljoprivredne politike. Ono što je važno istaknuti je da su sve države članice obvezne osigurati u Strateškom planu najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj te da najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude namijenjeno ekološkim i klimatskim mjerama. A upravo velika usmjerenost prema ekološkim ciljevima, te postavljanje novih strožih pravila, izaziva najveći strah i prijepor kod poljoprivrednika svih država EU“, ističu u Smarteru.  

Prema novom ZPP minimalno 10 posto izravnih plaćanja potrebno je koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje tri posto proračuna ići će mladim poljoprivrednicima. Definirana je i Krizna pričuva koja će godišnje u EU proračunu iznositi 450 milijuna eura (u tekućim cijenama), a ona će se koristiti kao pomoći poljoprivrednicima ukoliko dođe do poremećaja na tržištu koji su uvjetovani nestabilnošću cijena ili drugim tržišnim poremećajima.

Koji je smjer hrvatskog Strateškog plana

Proizvodnja krumpira se godinama smanjuje

Strateški plan Republike Hrvatske, kao i svih država članica EU, objedinjuje  sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede RH tijekom ove godine, a posebno zadnjih mjeseci,  provodilo intenzivne konzultacije sa poljoprivrednim proizvođačima, udrugama, sektorskim udruženjima, komorama, predstavnicima tvrtki, velikim, srednjim i malim proizvođačima na svim razinama.

Napominjemo kako cijelu materiju nije lako približiti dionicima ovog sektora. Da je tome tako svjedoči i činjenica da se cijela EU nije uspjeli dogovoriti više od tri godine. U mnogim zemljama EU poljoprivrednici su i prosvjedovali, a i danas kritiziraju novi ZPP zbog novih pravila te strahuju kako će udovoljiti sve strožim uvjetima koje moraju poštivati kod  proizvodnje, potrebama da zadrže svoju konkurentnost, zaštite svoj dohodak uz nešto manje novca nego u prethodnim godinama.

Poljoprivrednike, a i stručnu javnost posebno interesira tzv. Zelena arhitekture Zajedničke poljoprivredne politike koja je izraz briga za okoliš i prirodu. Jačanje zaštite okoliša i klimatske politike moraju dati puni doprinos ciljevima Europske Unije u području okoliša i klime.

A ti ciljevi, koji su dio Zelenog plana, do 2030. godine u području poljoprivrede definiraju sljedeća tehnička ograničenja proizvodnje i ciljane vrijednosti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto, smanjenje gubitka hranjivih tvari  za 50 posto ( veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda i utjecaja na klimu je višak hranjivih tvari u okolišu, posebno dušika i fosfora). Zahtjeva se i udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti od najmanje 10 posto, te udio organskog uzgoja od najmanje 25 posto.

Uz uvjetovanost kao temelj za stjecanje prava na potpore, uvode se i dobrovoljne eko-sheme za koje se izdvajaju značajna dodatna sredstva, kako bi se poljoprivrednicima nadoknadio gubitak prinosa koji će neminovno uslijediti, uz primjenu takvih novih postupaka ili dodatnih troškova koje takvi poljoprivredni postupci donose.

Radi približavanja svih ovih novih pojmova važno ih je dodatno objasniti te barem približno definirati što će oni značiti za poljoprivrednike i njihovu proizvodnju, odnosno koje će uvjete morati ispuniti da bi ostvarili pravo na potpore.

„Uvjetovanost predstavlja minimum zadaća koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi uopće mogli primati potpore u obliku izravnih plaćanja. Poljoprivrednik će dobivati potporu zbog svih napora koje ulaže, kako bi njegova proizvodnja bila održiva za okoliš i bioraznolikost. Uvjetovanost se sastoji od niza obveznih mjera u pogledu poštivanja propisa povezanih s određenim tvarima koje opterećuju okoliš,  kao što su nitrati, pesticidi, antibiotici, provođenja  dobrih poljoprivrednih praksi,  mjera ozelenjivanja i slično“, ističu u Smarteru.

Druga važna komponenta su eko-sheme. Eko-sheme su obvezne za države članice, a dobrovoljne za poljoprivrednike. Za Eko-sheme obvezno je usmjeriti 25 posto proračun za izravne potpore, a one podrazumijevaju sve aktivnosti poljoprivrednika koje idu iznad uvjetovanosti(minimum proizvođačkih praksi) te na taj način još dodatno podupiru održive metode proizvodnje s ciljem postizanja boljeg stanja okoliša i bioraznolikosti.

Među njima su daleko stroža pravila održavanja okoliša kao posebni načini obrade tla, uvođenje novih kultura, značajno poticanje sadnje leguminoza, pašarenje na pašnjacima, upotreba stajskog  gnoja na oraničnim površinama,  intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Te eko sheme su detaljno razrađene i za njih su u svrhu boljeg upravljanja poljoprivrednim tlima predviđene i dodatne potpore. Potrebno je naglasiti kako su i unutar Programa ruralnog razvoja bila također alocirana sredstva za agroekološku održivost, mjere ublažavanja klimatskih promjena, poljoprivredno-ekološki održiva praksa,  uključujući prevenciju prirodnih rizika, zaštita i poboljšanje genetskih resursa, te zdravlje i dobrobit životinja.

Poruka dionicima

U narednom razdoblju tvrtka Smartet će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirati niz okruglih stolova, na kojima ćemo sa svim dionicima raspravljati o ključnim temama koje se tiču svih sektora proizvodnje. Želja nam je da na što jednostavniji način svim poljoprivrednicima i široj javnosti približimo sve promjene i napore koje će morati poduzeti proizvođači od 2023. godine. Vjerujemo kako ćemo do konačnog usvajanja Strateškog plana, do kraja 2022. godine svi zajedno usuglasiti smjer i ciljeve koje treba ispuniti. A konačan cilj definiran je Strategijom poljoprivrede RH, a to je da do 2030. godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegne 30 milijardi kuna, sa sadašnjih oko 19 milijardi kuna“, zaključak je analize stručnjaka Smartera.     

Vijesti

Je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi?

Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. U području poljoprivrede na razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja  mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako doprinesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja.

U EU će više od pola poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina, dok je postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina oko 11 posto. U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022 godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje  perspektive mladih u politike EU.

 „U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike.  Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura“, naglašavaju stručnjaci Smartera, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti slijedeće uvjete: nositelj gospodarstva je u dobi do 40 godina, prvi puta preuzima upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, a  potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara. Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine.

Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ove novce potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici  pretežito starije životne dobi, njih  32,7 posto  starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast od preko 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (osma posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

„Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji, odnosno prijenos na mlađu generaciju. Također, mladim poljoprivrednicima nisi dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Kada se radi o mladima koji nemaju bogato iskustvo i povijest poslovanja u poljoprivredi taj rizik je za financijske institucija gotovo nepremostiva prepreka“, smatraju stručnjaci Smartera.

Ulaganja u mlade u programskom razdoblju 2014 do 2020

U programskom razdoblju od 2014 do 2020 godine iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1 mladim poljoprivrednicima odobrena je potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.

Kroz dosadašnje natječaje najviše se ulagalo u aktivnosti kupnje poljoprivredne mehanizacije, u posljednjem natječu– ukupno 1313 projekta. Uz kupnju poljoprivredne mehanizacije, mladi poljoprivrednici su većinom financirali aktivnost operativnog poslovanja. Kroz sva tri natječaja tek je 20 projekata usmjereno na financiranje aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Financirane su i aktivnost uređenja i poboljšanja kvalitete zemljišta, kupnja  domaćih životinja i bilja. Kroz ovu mjeru sačuvano je 1.785 radnih mjesta,  a otvorila su se čak 1.608 novih što daje novu perspektivu mladima koji ulaze u sektor poljoprivrede. Za sva tri natječaja je zaprimljeno je ukupno 2.212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva.

„Budući da imamo preko 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023, očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Zašto mladi u EU ne žele u poljoprivredu                                       

Nacionalna tijela EU zemalja su i do sada trebala za mlade poljoprivrednike izdvojiti do 2 posto ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 eura za pokretanje poljoprivrednog poslovanja. Ipak izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo je da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika.  Ti pokazatelji povećavaju  zabrinutost za konkurentnost europske poljoprivrede i zajamčenu proizvodnju hrane u nadolazećim desetljećima.

Mlade poljoprivrednike u EU karakterizira nizak udio u ukupnom broju farmi, vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i proizvodnji. Imaju gospodarstva prosječne veličine, ali i višu razinu stručnih kvalifikacija od starijih poljoprivrednika. Uz to imaju ispodprosječnu razinu dohotka, nisku zalihu kapitala i vlasništvo nad zemljom. Farme se sporo prenose s jedne generacije na drugu unutar iste obitelji. Prijenos vlasništva se sporo događa jer matični poljoprivrednik tek kad dosegne dob za umirovljenje predaje gospodarstvo nasljednicima, a do tada nasljednik može već biti stariji od 35 godina iako radi na farmi dugi niz godina. Nizak udio mladih poljoprivrednika u ukupnoj EU poljoprivredi stoga treba promatrati u ovom međugeneracijskom kontekstu. Kako stariji poljoprivrednici odlaze kasno u mirovinu, sve je manje i manje mladih poljoprivrednika koji bi ih mogli zamijeniti što se može bitno odraziti na budućnost poljoprivrede u Europi.

„Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje. Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Pročitaj više

Vijesti

Poljoprivrednici biraju svoje predstavnike u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Hrvatska poljoprivredna komora započinje s izbornim radnjama te ovom prilikom obavještavamo poljoprivrednike da se uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu radu Hrvatske poljoprivredne komore. Zainteresirani poljoprivrednici sukladno Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Članku 7. mogu sudjelovati u izborima, birati ili biti birani. Uvjeti i pravila provođenja izbora za poljoprivrednike definirani su Pravilnikom o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se elektronski u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića, a birat će se maksimalno 71 član skupštine HPK iz svih županija i grada Zagreba.

„Ovim putem pozivamo sve poljoprivredne proizvođače, koji su po Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, članovi našeg krovnog udruženja, da se uključe u izborni proces i da kroz izbore biraju svoje predstavnike kako bi imali reprezentativnost, te svi zajedno u idućem sazivu skupštine i svih tijela HPK, utjecali na buduće procese, koji nas čekaju kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Pred nama su izazovna vremena što nas još više obvezuje i stavlja veliku odgovornost da maksimalno pokažemo snagu izboriti se za boljitak hrvatske poljoprivrede“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U prvoj fazi izbori se provode za sljedeća tijela Komore:

–  Skupština HPK (maksimalni broj 71)

– Predsjednik HPK

 

U HPK napominju kako pravo glasa na izborima imaju svi OPG-i upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te svi evidentirani dobrovoljni članovi, odnosno oni koji su potpisali izjavu o pristupanju HPK i platili članarinu. Pravilnik o izborima potvrdio je Upravni odbor HPK nakon što je utvrđen konačan broj svih članova – dobrovoljnih i obveznih. Trenutno skupština HPK ima 32 člana koji su teritorijalno raspoređeni.

Za sudjelovanje u izborima (glasanje) neophodno je imati e-mail adresu koja pripada određenom MIBPG-u ili OIB-u (za fizičke osobe, koji ne posjeduju MIBPG). Glasanje će se provoditi online po principu „Jedan MIBPG/OIB – jedan email – jedan glas”.

„Ovim putem molimo sve zainteresirane poljoprivrednike da provjere ispravnost svojih e-mail adresa. Ukoliko je došlo do promjena istih ljubazno molimo da nam javite na e-mail clanstvo@komora.hr u što kraćem roku, ističu u HPK.

 Prema definiranom Pravilniku prijava kandidatura za delegate u Skupštini će se provodi u vremenu od 18.01.-30.01.2022. godine do 23.59 sati, sukladno uvjetima definiranim u članku 22. Pravilnika o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se putem linka koji će poljoprivrednici primiti na svoje mail adrese u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića. Prijava kandidatura za Predsjednika Komore započet će 01.03. 2022,  a završetak prijave za kandidiranje za Predsjednika je 09.03.2022.

Iz HPK pozivaju poljoprivrednike ukoliko nisu dobili niti jednu poruku vezano za izbore da još jednom  provjere svoj mail te provjere i poruke pod Spam ili Bezvrijedna pošta.

„Ovo će biti prvi izbori koji će se odvijati on-line. Izbori će se provoditi putem platforme koja koristi napredno softversko rješenje za provedbu različitih glasovanja putem online. Tako će se riješiti problem slabog odaziva na izbore i štedi se na vremenu. Ova platforma je sigurna, transparentna, ekonomična i ekološki prihvatljiva te vrlo jednostavna za korištenje. Svaki član HPK putem svoje mail adrese ima mogućnost glasovati za svoje kandidate. Nakon što istekne vrijeme za glasovanje, platforma će biti zaključana te će se rezultati vidjeti u kratkom roku. Glasački listići su elektronski i brojanje istih odvija se automatski u sustavu. Raduje nas što smo prva komora koja će u Hrvatskoj na ovaj način provesti izbore te što dokazujemo našu spremnost prema digitalizacije poljoprivrede i kroz ovaj vidi procedura, zaključuje predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Pročitaj više

Vijesti

Mesoprerada: Širimo novi koncept mesnica jer potrošači žele kvalitetu i domaće meso

Autor: Smarter

Mesoprerada, slatinska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom kojoj je kvaliteta mesa prioritet, započela je tijekom 2020. godine širenje svoje maloprodajne mreže  kroz novi, moderni koncept mesnice u kojem se prodaje lokalno, domaće meso.

Plan tvrtke je nastaviti širiti svoju maloprodaju, a uskoro bi svoje prodajno mjesto Mesoprerada trebala otvoriti i u Zagreb. U novoj mesnici će se potrošačima ponuditi proizvode iz  ekstenzivne proizvodnje, budući da potrošači sve više traže domaće, kvalitetno meso, a sve su traženije i prerađevine poput kulena, čvaraka, kulenove seke, kobasica i dr.

Izjavio je to u ponedjeljak 13. prosinca 2021. Denis Matijević, vlasnik Mesoprerade na imanju Kućanci gdje je za specijalizirane novinare iz sektora poljoprivrede, ova mesna industrija organizira prvupromotivnu, Tradicijsku slavonsku svinjokolju“, kako bi se i kroz ovu, hrvatsku tradiciju, promovirala i pokazala važnost domaće proizvodnja mesa i vrhunskih hrvatskih proizvoda, što je važan smjer da se sačuva domaća proizvodnja mesa i domaća mesna industrija.  

„Kvaliteta i sigurnost nikad nisu bili važniji, a upravo je to nešto na čemu radimo u Mesopreradi. U mesnicama je uvijek svježe meso iz domaćeg uzgoja, a imamo već desetak mesnica u Slavoniji. Plan je daljnje širenje maloprodaje, dok sa našim kooperantima razvijamo koncept proizvodnje domaćeg mesa. Smatramo da je za Hrvatsku važno, uz intenzivnu proizvodnju, revitalizirati te razvijati i ekstenzivno stočarstvo, posebice u svinjogojstvu, kako bi očuvali ruralna područja što bi ljudima osiguralo dodatni prihod, a u konačnici bi potrošači imali još bolju kvalitetu mesa“, kazao je Matijević.

 

Mesoprerada je tvrtka sa stogodišnjem tradicijom, koja se danas razvija u suvremenu mesnu industriju sa stotinjak zaposlenih. Proizvodnja se temelji na svježem svinjskom i junećem mesu te asortimanu visokokvalitetnih suhomesnatih i polutrajnih proizvoda. Kapacitet klaonice je 50.000 svinja i 3.000 junadi, te proizvodnja 500 tona prerađevina na godišnjoj razini. U proizvodnji tvrtka koristi domaću sirovinu većinom s područja Slavonije, čime jamči najbolje proizvode, koje distribuira kroz mrežu vlastitih maloprodaja, maloprodajne trgovačke lance, izvozna tržišta i HoReCa kupce.

Sigurnost, sljedivost i vrhunska kvaliteta glavne su značajke naših proizvoda. Zadovoljavanje najstrožih higijenskih standarda u svim dijelovima proizvodnje temelj je za osiguravanje kvalitete i sigurnosti proizvoda te stjecanje povjerenja kupaca.“, kazao je Matijević.

Mesoprerada je 2020. godine započela proces poslovnog restrukturiranja kao nužne pretpostavke za efikasan rast poslovanja i razvoj društva. Promijenjena je vlasnička struktura tvrtke te je pokrenut novi ciklus poslovanja, temeljen na novoj strategiji koja će u narednim godinama učvrstiti tržišnu poziciju društva kao mesne industrije koja kupcima garantira visokokvalitetne mesne proizvode, proizvedene po tradicionalnim recepturama i metodama.

Glavna konkurentska prednost Mesoprerade je da se zbog svoje veličine brzo prilagođava potrebama tržišta, a isto tako osigurava kontinuitet, kvalitetu i sljedivost. Dugoročan odnos s kupcima i prepoznatljiva kvaliteta, motiv su za stvaranje novih proizvoda spravljenih po stoljetnim recepturama, koji zadovoljavaju ukuse svih generacija, ističu iz tvrtke.

Pročitaj više

Popularno