Povežite se sa nama

Vijesti

Hrvatska do kraja godine u EK šalje Strateški plan kojim će definirati smjer potrošnje novca za poljoprivredu

Autor: Smarter

Ministarstvo poljoprivrede RH do kraja godine ima obavezu poslati u Europsku komisiju prijedlog nacionalnog Strateškog plana, kojim će biti definiran smjeru kako će se u razdoblju od 2023. godine, kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika EU, trošiti sredstva za poljoprivredu sve do 2027. godine. Strateški plan ZPP  je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi te kako će se usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu. Plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.

5 milijardi eura

Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, pri čemu je nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a  1.87 milijardi za izravna plaćanja. Za 2021 i 2022 godinu za Hrvatsku je ukupno osigurano 1, 75 milijardi eura temeljem Uredba kojom je produžena primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da će po tim, istim pravilima biti distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Ukupna sredstava za hrvatsku poljoprivredu, iz EU proračuna od 2021 godine do 2027 iznose 5,17 milijardi eura. Uz to je i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu namijenjeno 131 milijuna eura. Ukupna sredstava će se nadopuniti i dijelom sredstava iz državnog proračuna, a za brojne programe, naročito investicijska ulaganja, će biti korištena i sredstava samih proizvođača. Tako da možemo očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijardi eura iz EU fondova.

„Realno je da se u poljoprivredu Hrvatske, u razdoblju 2021 do 2027 godine, investira preko 7 milijardi eura ili preko 52 milijarde kuna , što daje priliku da se napravi ozbiljan zaokret i provođenje aktivnosti koje su nužne kako bi poljoprivreda bila konkurentnija, produktivnija i ispunila svoju zadaću proizvodnje kvalitetne hrane za stanovništvo ali i potrebne sirovine za prehrambeno prerađivačku industrije. Uz to, poljoprivreda sukladno usvojenim strategijama EU treba postati „zelenija“ te osigurati dobar život stanovnicima ruralnih područja“, zaključak je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Podsjećamo kako je kroz prvo višegodišnje financijskom razdoblje ZPP, koje je za nas bilo regulirano  Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji,  godišnja alokacija za izravna plaćanja bila 373 milijuna eura odnosno 2,6 milijardi eura za sedam godina. Taj iznos za izravna plaćanja nikada nije isplaćen u cijelosti jer je dio trebalo financirati iz državnog proračuna.

Hrvatskoj je dobila i financijsku omotnicu za II stup – Program ruralnog razvoja u iznosu od 333 milijuna eura godišnje. Za Ruralni razvoj bilo je ukupno osigurano 2,38 milijardi eura. Tako smo za razdoblje od 2014 do 2020 godine mogli poljoprivredi isplatiti nešto više od  5 milijardi eura. Na žalost, taj iznos nije isplaćen nikada u cijelosti zbog ograničenja u državnom proračunu ali i zbog  dinamike korištenja Programa ruralnog  razvoja. Prema dostupnim podacima, do sada je od ukupne omotnice za ruralni razvoj isplaćeno 1,88 milijardi eura što je 78 posto.

Strateški plan ZPP

Strateški plan ZPP treba izraditi svaka država članica EU, sukladno postavljenim ciljevima, koji donose brojne promjene koje su usmjerene na očuvanje okoliša, smanjivanje zagađenja iz poljoprivrede, ali i da se održi i poveća razina dohotka poljoprivrednika, proizvodi sigurna i kvalitetna hrane, očuvaju ruralna područja, te poljoprivreda modernizira i digitalizira, a mladi zadrže na selima i u ovom biznis.

Usuglašavanje oko usvajanja novog ZPP u EU je trajalo godinama. Europska Komisija  objavila je svoje prijedloge za novi ZPP još u lipnju 2018, a Europski parlament je tek 23 studenog ove godine dao konačno odobrenje nove poljoprivredne politike. Već sama dužina trajanja pregovora govori da se radi o značajnim promjenama pravila distribucije novca i proizvodnje po novim standardima od onih koji su vrijedili u prethodnom razdoblju od 2014 do 2020 godine.

Kako je donošenje nove ZPP, kasnilo donijeta je Uredba kojom se je produžila primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da je po tim pravilima distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Prema podacima Europske komisije, za poljoprivrednu politiku EU je namijenjeno ukupno 386,6 milijardi od 2021. do 2027 godine, što predstavlja nešto manje od trećine proračuna (oko 31,95 posto).Treba podsjetiti kako je u prethodnim proračunima poljoprivreda dobivala gotovo polovicu ukupnog zajedničkog proračuna EU. Udio poljoprivrednog proračuna u ukupni izdacima EU je bio znatno viši  i iznosio je  37,7% za razdoblje 2014.-2020. godina.

Nova ZPP stupa na snagu 2023 godine

Budući da novi ZPP na snagu stupa 2023. godine, države članice moraju do kraja ove godine dostaviti prijedloge svojih Strateških planova Europskoj komisiji. Komisija će potom procijeniti da li su nacionalni strateški planovi ZPP-a u skladu s obvezama iz nove ZPP. Za dodatno usuglašavanje i izmjene sve će zemlje imati vremena do kraja 2022 godine. 

„Nova Zajednička poljoprivredna politika zadržala je svoja dva ključna stupa: izravna plaćanja i ruralni razvoj, dok je sustav organizacije zajedničkog tržišta ojačan putem sektorskih intervencija. Novi ZPP snažno ističe jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje pravila EU-a o okolišu i klimi što

je ključno za provedbu reformirane Zajedničke poljoprivredne politike. Ono što je važno istaknuti je da su sve države članice obvezne osigurati u Strateškom planu najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj te da najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude namijenjeno ekološkim i klimatskim mjerama. A upravo velika usmjerenost prema ekološkim ciljevima, te postavljanje novih strožih pravila, izaziva najveći strah i prijepor kod poljoprivrednika svih država EU“, ističu u Smarteru.  

Prema novom ZPP minimalno 10 posto izravnih plaćanja potrebno je koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje tri posto proračuna ići će mladim poljoprivrednicima. Definirana je i Krizna pričuva koja će godišnje u EU proračunu iznositi 450 milijuna eura (u tekućim cijenama), a ona će se koristiti kao pomoći poljoprivrednicima ukoliko dođe do poremećaja na tržištu koji su uvjetovani nestabilnošću cijena ili drugim tržišnim poremećajima.

Koji je smjer hrvatskog Strateškog plana

Proizvodnja krumpira se godinama smanjuje

Strateški plan Republike Hrvatske, kao i svih država članica EU, objedinjuje  sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede RH tijekom ove godine, a posebno zadnjih mjeseci,  provodilo intenzivne konzultacije sa poljoprivrednim proizvođačima, udrugama, sektorskim udruženjima, komorama, predstavnicima tvrtki, velikim, srednjim i malim proizvođačima na svim razinama.

Napominjemo kako cijelu materiju nije lako približiti dionicima ovog sektora. Da je tome tako svjedoči i činjenica da se cijela EU nije uspjeli dogovoriti više od tri godine. U mnogim zemljama EU poljoprivrednici su i prosvjedovali, a i danas kritiziraju novi ZPP zbog novih pravila te strahuju kako će udovoljiti sve strožim uvjetima koje moraju poštivati kod  proizvodnje, potrebama da zadrže svoju konkurentnost, zaštite svoj dohodak uz nešto manje novca nego u prethodnim godinama.

Poljoprivrednike, a i stručnu javnost posebno interesira tzv. Zelena arhitekture Zajedničke poljoprivredne politike koja je izraz briga za okoliš i prirodu. Jačanje zaštite okoliša i klimatske politike moraju dati puni doprinos ciljevima Europske Unije u području okoliša i klime.

A ti ciljevi, koji su dio Zelenog plana, do 2030. godine u području poljoprivrede definiraju sljedeća tehnička ograničenja proizvodnje i ciljane vrijednosti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto, smanjenje gubitka hranjivih tvari  za 50 posto ( veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda i utjecaja na klimu je višak hranjivih tvari u okolišu, posebno dušika i fosfora). Zahtjeva se i udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti od najmanje 10 posto, te udio organskog uzgoja od najmanje 25 posto.

Uz uvjetovanost kao temelj za stjecanje prava na potpore, uvode se i dobrovoljne eko-sheme za koje se izdvajaju značajna dodatna sredstva, kako bi se poljoprivrednicima nadoknadio gubitak prinosa koji će neminovno uslijediti, uz primjenu takvih novih postupaka ili dodatnih troškova koje takvi poljoprivredni postupci donose.

Radi približavanja svih ovih novih pojmova važno ih je dodatno objasniti te barem približno definirati što će oni značiti za poljoprivrednike i njihovu proizvodnju, odnosno koje će uvjete morati ispuniti da bi ostvarili pravo na potpore.

„Uvjetovanost predstavlja minimum zadaća koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi uopće mogli primati potpore u obliku izravnih plaćanja. Poljoprivrednik će dobivati potporu zbog svih napora koje ulaže, kako bi njegova proizvodnja bila održiva za okoliš i bioraznolikost. Uvjetovanost se sastoji od niza obveznih mjera u pogledu poštivanja propisa povezanih s određenim tvarima koje opterećuju okoliš,  kao što su nitrati, pesticidi, antibiotici, provođenja  dobrih poljoprivrednih praksi,  mjera ozelenjivanja i slično“, ističu u Smarteru.

Druga važna komponenta su eko-sheme. Eko-sheme su obvezne za države članice, a dobrovoljne za poljoprivrednike. Za Eko-sheme obvezno je usmjeriti 25 posto proračun za izravne potpore, a one podrazumijevaju sve aktivnosti poljoprivrednika koje idu iznad uvjetovanosti(minimum proizvođačkih praksi) te na taj način još dodatno podupiru održive metode proizvodnje s ciljem postizanja boljeg stanja okoliša i bioraznolikosti.

Među njima su daleko stroža pravila održavanja okoliša kao posebni načini obrade tla, uvođenje novih kultura, značajno poticanje sadnje leguminoza, pašarenje na pašnjacima, upotreba stajskog  gnoja na oraničnim površinama,  intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Te eko sheme su detaljno razrađene i za njih su u svrhu boljeg upravljanja poljoprivrednim tlima predviđene i dodatne potpore. Potrebno je naglasiti kako su i unutar Programa ruralnog razvoja bila također alocirana sredstva za agroekološku održivost, mjere ublažavanja klimatskih promjena, poljoprivredno-ekološki održiva praksa,  uključujući prevenciju prirodnih rizika, zaštita i poboljšanje genetskih resursa, te zdravlje i dobrobit životinja.

Poruka dionicima

U narednom razdoblju tvrtka Smartet će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirati niz okruglih stolova, na kojima ćemo sa svim dionicima raspravljati o ključnim temama koje se tiču svih sektora proizvodnje. Želja nam je da na što jednostavniji način svim poljoprivrednicima i široj javnosti približimo sve promjene i napore koje će morati poduzeti proizvođači od 2023. godine. Vjerujemo kako ćemo do konačnog usvajanja Strateškog plana, do kraja 2022. godine svi zajedno usuglasiti smjer i ciljeve koje treba ispuniti. A konačan cilj definiran je Strategijom poljoprivrede RH, a to je da do 2030. godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegne 30 milijardi kuna, sa sadašnjih oko 19 milijardi kuna“, zaključak je analize stručnjaka Smartera.     

Vijesti

Hoće li Hrvatska ostati bez domaćeg mlijeka?

Sektor stočarstva u Hrvatskoj suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti. Iako sektor koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali zbog rata u Ukrajini, ali i zbog posljedica korona krize. Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina od 2012. do 2021. godina, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda). Od 2018. godine broj goveda kontinuirano raste i razmjerno je stabilan, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesno govedarstvo 10 posto outputa), dok udjel stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada. Proizvodnja mlijeka nezaustavljivo pada, dok je kod mesnog govedarstva znatno stabilnija situacija i primjetna je  stagnacija.

Pokazuju to podaci iz analize o stanju u sektoru govedarstva, koju je u petak, 1. srpnja 2022. na brifing za novinare u Zagreb, prezentirala konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

„Najteže stanje je u proizvodnji mlijeka, a izuzetno je zabrinjavajuće što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom – točnije 48 posto. Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj – mljekarskoj industriji, izjavila je na prezentaciji konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.

Prema njezinim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630 farmi, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na manju proizvodnju mlijeka. Broj farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji je od 13.081 isporučitelja iz 2012. godini, pao na 3.768 na kraju 2021. Na životu je od nekadašnjeg broj proizvođača ostalo tek 28 posto farmi, dok 75 posto MPG-ova drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih MPG-ova drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji MPG-ovi bilježe pad po broju i veličini stada. Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. , uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja krava mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.

„Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava, pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u EU počele su se zatvarati male farme s nekoliko životinja, ali zadnjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih, nego i srednjih farmi. U proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao je s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo izgubili preko 40 posto muznih krava. U 2012. proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara mlijeka, au 2021. godini 511 milijuna litara mlijeka. To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kg mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što predstavlja pad od 28,8 posto, kazala je Blažić.

Stručnjaci Smartera ističu kako podatak koji govori da se samo oko 75 posto mlijeka, koje se proizvede isporučuje mljekarskoj industriji, pokazuje kako odnosi u vertikalnom lancu opskrbe nisu do kraja uređeni, a nije kvalitetno riješena ni organizacija otkupa.

Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu skoro 30 posto u odnosu na prosjek EU i ona također stagnira. U zemljama iz kojih najviše uvozimo mlijeko – Njemačkoj i Mađarskoj proizvodnja se  kreće oko 8.500 kg po kravi, dok je u Hrvatskoj 4.620 kg (manji za 45 posto). Suprotno proizvodnji mlijeka, potrošnja mlijeka raste te se troši preko 900 milijuna kg mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. godini uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, a izvoz mliječnih proizvoda iznosio je 94 milijuna eura.

U Smarteru naglašavaju kako sva ogromna izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu u konačnici  bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi zbog čega je potrebno realno sagledati situaciju i poduzeti hitne mjere oporavka. Ova situacija je izuzetno zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka što je nedopustivo.

„Prema našem mišljenju za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu. Svakom farmeru potrebno je osigurati od 1,5 do 2 ha po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i imali dodatni prihod od ratarskih proizvoda. Mliječne farme bi trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda. Uz to potrebna je i jaka savjetodavna služba kao potpora za uvođenje novih znanja i tehnologija, osiguranje značajnih sredstva za investicije u opremanje farmi suvremenim strojevima/robotima za mužnju te drugim digitalnim uređajima za upravljanje farmama, a proizvođačima je potrebna i edukacija iz farmskog managementa. Važno je i jačanje proizvođačkih organizacija kao i osiguranje primjene Mliječnog paketa kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom“, neka sa od rješenja koje je iznijela konzultantica Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera predlažu i da se obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka  na nivou prosjeka EU. U svibnju je cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj bila niža od prosjeka EU za 16,5 posto. Isto tako mljekarsku industriju treba osloboditi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima mlijeka, predlažu stručnjaci Smartera.

„U strategiji hrvatske poljoprivrede predstavljeni su ciljevi za mliječni sektor te cijeli niz aktivnosti kako ostvariti te ciljeve, ali te aktivnosti su i dalje usmjerene na potpore, a ne na rješavanje navedenih strukturnih nedostataka sektora. Stalno se gasi vatra i donose kratkoročna rješenja za brojne hitne situacije i otklanjanje štetnih posljedica, pri čemu se ne rješavaju glavni problemi ovog sektora“, zaključila je Zvjezdana Blažić u dijelu prezentacije vezano za proizvodnju mlijeka.

MESNO GOVEDARSTVO

Kada je riječ o proizvodnji mesa stručnjaci Smartera ističu kako je sektor mesnog govedarstva vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga. Gospodarski je važan jer stvara radna mjesta na ruralnom prostoru zbog geografskih i klimatskih uvjeta povoljnih za uzgoj goveda. Mesno govedarstvo sudjeluje s 10 posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a broj mesnih goveda razmjerno je postojan, ali samo zbog velikog uvoza teladi. Broj proizvođača  goveda je također u padu, a uzgojem mesnih goveda se bavi oko 70. 000 PG.

„Potrošnja goveđeg mesa je u padu. Proizvodnja goveđeg mesa oscilira od godine do godine, ali je pad manji – oko 8 posto, dok količinski i vrijednosno raste uvoz, a izvoz značajno fluktuira. Broj zaklanih goveda pao je za 5,5 posto od 2014. do 2019. godine uz velike godišnje oscilacije. Polovicu ukupne proizvodnje goveđeg mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza, a oko 30 posto teladi iz uvoza izvezeno je nakon tova na Bliski istok (Libanon) ili u Europsku uniju (Italija, Austrija)“ pokazuju podaci iz Smarterove analize. 

U Smarteru napominju kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu (značajnije u tovu junadi od sustava krava tele), dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost odnosno imaju nisku bruto maržu.U sustavu govedarske proizvodnje krava -tele proizvođači koji imaju zatvoreni proizvodni i reproduktivni sustav  ipak ostvaruju veću dodanu vrijednost.

„Proizvodno vezane potpore za tov junadi se odobravaju od 130 do 140 tisuća goveda u iznosu 700 kn/govedu (2020. godina) što je smanjene s ranijih 850 kuna. Proizvodno vezane potpore za krave dojilje (sustav krava tele) se odobravaju za 50.000 goveda u iznosu 1.050 kuna. Iako broj gospodarstava u sustavu krava tele značajno pada, broj grla se uspio zadržati na razini od 50.000, s tim da je potpora po grlu značajno rasla. Udio izravnih potpora u bruto dohotku u prosjeku iznosi oko 50 posto za PG-ove koji se bave tovom junadi. Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, to je djelomice potaknuto niskim prihodima, a ne prekomjernim izravnim plaćanjima jer su one niže od potpora poljoprivrednih proizvođača u većini EU zemalja. Naše je mišljenje da je ovo sektor koji ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal“, naglasila je Blažić. 

Smarter je Ministarstvu poljoprivrede predložio posebni program „RAZVOJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE REPUBLIKE HRVATSKE“koji ima ključni operativni cilj – povećanje teladi za tov, u svrhu smanjenje uvoza i osiguranja junećeg mesa za izvoz. Pilot projekt se predlaže provesti na području Banovine koja ima idealne uvjete za provođenje ovog programa te proizvođače koji mogu biti nositelji i savjetnici u provođenju Programa.

Pročitaj više

Vijesti

Poljoprivreda i proizvodnja hrane ključne sigurnosne politike

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Republici Hrvatskoj narasle su u svibnju ove godine  u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8%, dok su na godišnjoj razini cijene  hrane i bezalkoholnih pića narasle za 15,2 posto. Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa cijena ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda. Prema analizi usporednih cijena hrane za travanj 2022. godine u odnosu na godinu dana ranije, koje redovito objavljuje Europska komisija, nema nijedna kategorije proizvoda u segmentu hrane i bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj koja nije zabilježila rast u odnosu na prošlu godinu. Podaci pokazuju da su na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj najviše rasle cijene ulja 27,6%, kruha i proizvoda na bazi žitarica gotovo 19%, zatim mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja 17%, mesa 11,8%, povrća 10,5%, šećera, džemova, konditorskih proizvoda 9,4%, te voća 6,8%.

Građani su sve više zabrinuti kako će uspjeti osigurati osnovne životne potrebe za hranom i energijom kad cijene svaki mjesec sve intenzivnije rastu. Uz već prije izražen strah zbog nesigurnosti opskrbe hranom i mogućim nestašicama energenata, cijela Europska unija se bori s visokom inflacijom, a u takvim uvjetima je pitanje kuca li nam recesija na vrata.

„Za sad većina europskih gospodarstava ne bilježi dva uzastopna kvartala negativnog rasta što bi značilo ulazak u recesiju, no svi pokazatelji i trendovi upućuju na značajno umanjenje gospodarskih aktivnosti koje stvaraju veliki rizik od recesije od početka iduće godine te daljnji rast cijena hrane. Unatoč takvim okolnostima stabilna opskrba hranom u Europskoj uniji još uvijek nije ugrožena, a stvarni rizik je da zbog ranjivosti, zajedno s visokim ulaznim troškovima, može dodatno potaknuti cijene hrane do točke u kojoj one postaju nedostupne za najsiromašnije stanovnike Europske unije. Situacija je vrlo ozbiljna i danas se konačno shvaća da je poljoprivreda i proizvodnja hrane ključna sigurnosna politika, zaključak je analize SMARTER-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

FoodDrinkEurope, udruženje europske prehrambene industrije upozorava da su zalihe nekih kritičnih sirovina već pri kraju, a cijene naglo rastu. Pozivaju na privremenu fleksibilnost označavanja hrane i smanjivanje službenih kontrola diljem Europske unije, kako bi se tvrtkama pomoglo u suočavanju s brzom promjenom dostupnosti sastojaka. U nekim zemljama od inspekcijskih odjela već je zatraženo da pokažu popustljivost ako se alternativni sastojci odmah ne prikažu na naljepnicama proizvoda. Europska komisija je usvojila privremeni krizni okvir kako bi državama članicama Europske unije omogućila potporu pogođenim poduzećima te je uspostavila stručnu skupinu unutar europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu sigurnosti hrane (EFSCM), kao dio svog plana za krizne situacije s hranom.

FoodDrink Europe smatra da europskim tvrtkama za hranu i piće treba staviti na raspolaganje dovoljno energije po pristupačnim cijenama u slučaju nestašice energije za održavanje proizvodnje hrane, kao i ublažavanje regulatornih strogih pravila u označavanju hrane, službenim kontrolama hrane te promjene u carinskim sustavima za neke sirovine kako bi se nadomjestile one koje nedostaju (npr. suncokretovo ulje zamjena s palminim, kokosovim i sl.)

„Korištenje alternativnih sirovina znači promjenu popisa sastojaka na pakiranju, no vrijeme čekanja na novi materijal za pakiranje je nekoliko mjeseci. Promjena i testiranje novog recepta obično traje godinu dana, a sada to mora biti učinjeno u vrlo kratkom vremenu, u nekoliko tjedana. Preformulacija proizvoda i prilagodba oznake sastojaka povećat će troškove, koji će se vjerojatno prenijeti na potrošače. U raznim sektorima prehrambene industrije ima potrebe za brzim prilagodbama i uvjetima na tržištu, pa je Europska komisija dala preporuke da se u zemljama Europske unije mogu  koristiti  najniže stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na hranu i privremeno dopustiti poljoprivrednicima korištenje područja koja su trebala biti ostavljena za ugar, biološku raznolikost, za proizvodnju hrane i hrane za životinje“, ističu u SMARTER-u.

Iako službenih podataka o proizvodnji, prodaji i narudžbama u sektoru poljoprivrede i hrane tijekom zadnja tri mjeseca još nema dovoljno, za sada je teško procjenjivati i govoriti o padu narudžbi. Uz redovnu opskrbu stanovništva, u Europskoj uniji se pojavila potreba osiguranja hrane za dodatnih nekoliko milijuna izbjeglica iz Ukrajine te stalne humanitarne pomoći koja se šalje u ratom zahvaćena područja.

„Već danas su zalihe nekih kritičnih sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane, poput suncokretovog ulja, pri kraju, a cijene naglo rastu. Suočene s rastućim ulaznim troškovima od pandemije COVID-19, nestašica prehrambenih sastojaka i materijala za pakiranje znači da se mnoge europske tvrtke koje proizvode hranu i piće bore za nastavak proizvodnje, uz dodatno pogoršanu situaciju zbog rastućih troškova energije. U tim uvjetima nekoliko manjih i srednjih pa čak i većih prerađivača hrane diljem Europske unije zaustavilo je ili smanjilo svoju proizvodnju“, upozoravaju iz SMARTER-a.

Procjena stručnjaka SMARTER-a je kako je vrlo realna opcija da bi moglo doći do usporavanja poslovnih aktivnosti zbog svih naprijed navedenih poremećaja zbog čega se traže rješenja i predlaže donošenje cijelog niza mjera koje bi u kratkom roku omogućile tvrtkama da nastave proizvodnju. Na razini Europske unije donesen je i privremeni krizni okvir za odobravanje državnih potpora kako bi omogućio nastavak proizvodnje, naročito u malim i srednjim tvrtkama. Uz to se traži otklanjanje logističkih zapreka, uvođenje logističkih zelenih trka za kritične prehrambene proizvode.

„Od poljoprivrede i prehrambene industrije se traži, u uvjetima moguće prehrambene krize, da proizvede hrane što je više moguće, kako bi se nadomjestile isporuke iz Ukrajine i Rusije. Tako se pokušava uključiti što više zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju, zamijeniti usjeve koji su bili namijenjeni ishrani stoke usjevima za ljudsku prehranu, što bi imalo direktan utjecaj na stočarski sektor i industriju mesa. Stalni su pritisci da se provedba dijela zelenih politika, koji se odnose na proizvodnju hrane, odgodi dok traju ovakve okolnosti“, zaključak je analize.

Europska komisija je krajem svibnja usvojila paket potpore u visini 500 milijuna eura kako bi se europskim poljoprivrednicima omogućilo da nastave s proizvodnjom, unatoč enormnom rastu ulaznih troškova. Povećanje cijena energije, gnojiva, hrane za životinje, ambalaže i plaća radnika utječu na gubitke, velike probleme s likvidnošću i novčanim tokovima te posebno pogađaju mala i srednja poduzeća u poljoprivredi i preradi hrane. Ovaj paket pomoći temelji se na mogućnosti da države članice donesu odluke i preusmjere 5% svog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje od 2021. do 2022. godine za izravnu potporu dohotku poljoprivrednika. Odabrani poljoprivrednici(obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mala i srednja poduzeća) koji su najviše pogođeni krizom mogli bi dobiti 15.000 eura, a  poduzeća u preradi hrane do 100.000 eura. Uplate se trebaju izvršiti najkasnije do 15. listopada 2023. godine, a države članice moraju donijeti izmjene i dopune svog Programa ruralnog razvoja.

„Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede od početka COVID-19 krize je odobravalo iz državnog proračuna i sredstava Zajedničke poljoprivredne politike razne pakete pomoći gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Sad je u najavi i novi paket pomoći sektoru stočarstva s 80 milijuna kuna. Vjerujemo da će se što prije, sukladno paketu pomoći Europske komisije, pripremiti izvanredna potpora za poljoprivrednike i prerađivače koja će se financirati iz Programa ruralnog razvoja. O tome koliko će biti brzi i efikasni ti paketi pomoći prvenstveno sada ovisi jesenska sjetva ozimih kultura, ali i zaustavljanje negativnih trendova u stočarstvu, zaključuju u SMARTER-u.

Pročitaj više

Vijesti

HPK: Bioekonomija stvara 657 milijardi eura dodane vrijednosti u EU

Autor: Miroslav Kuskunović

U Europskoj uniji čak je 17,4 milijuna ljudi zaposleno je u sektorima koji imaju dodir s bioekonomijom, a ukupno bioekonomija stvara oko 657 milijardi eura dodane vrijednost EU gospodarstva. Dodana vrijednost po zaposlenom u biogospodarstvu Hrvatske, prema procjeni iznosi između 18.000 i 20.000 eura po zaposlenom, dok čak 38 posto dodane vrijednosti bioekonomije se ostvari u sektoru proizvodnje hrane, pića i duhana, 32 posto u poljoprivredi, te oko 9 posto u proizvodnja od drva i proizvodnji namještaj. Istaknuto je to na dvodnevnoj radionici „Lanci vrijednosti u bioekonomiji“, koji su u Osijeku zajednički organizirali Osječko- baranjska županija, Hrvatska poljoprivredna komora i Energetski institut Hrvoje Požar.

U mapiranju potencijala rasta kroz tranziciju na kružnu i održivu bioekonomiju, kroz BIOEASTsUP projekt, teritorijalni kapital Panonske Hrvatske se istaknuo kao najperspektivniji, s bazom znanja u Osječko-baranjskoj županiji kao nositelja razvoja zelene tranzicije. Ambicija Europske unije da postane klimatski neutralna do 2050., daje posebnu priliku poljoprivrednim proizvođačima i industriji kako da se kroz prilagodbu ali i energetsku neovisnost mogu otvoriti brojne mogućnosti našim poljoprivrednim proizvođačima. Iz tog razloga, cilj ove radionice bio je da se prikažu konkretne mogućnosti razvoja bioekonomije kroz kaskadno korištenje biomase, razvoj vrijednosnih lanaca i financiranje u okviru dostupnih fondova kako bi se osnažila konkurentnost poljoprivredne i šumarske proizvodnje.

„Hrvatska bi Vlada uskoro trebala donijeti odluku o početku izrade Strategije biogospodarstva, a njom će se definirati okvirni obuhvat strategije, razdoblje za koje se donosi, a definirati će se i tijela  državne uprave koja će sudjelovati u izradi nacrta Strategije biogospodarstva. Donošenje odluke o osnivanju povjerenstva za izradu Strategije biogospodarstva se očekuje u rujnu ili listopadu“, izjavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Strategija bi trebala definirati kako osigurati prehrambenu sigurnost, održivo upravljati prirodnim resursima, smanjiti ovisnost o neobnovljivim resursima, smanjiti utjecaj na klimatske promjene i povećati prilagodbu na klimatske promjene, te povećati konkurentnost EU i stvoriti nova radna mjesta. Tema biogospodarstva obuhvaćena je već sada u RH u strateškim dokumentima iz različitih područja (istraživanja, energetika, klima, poljoprivreda), ali  i kroz lokalne i regionalne inicijative (LAG-ovi, ova radionica), malo i srednje poduzetništvo, istraživački projekti, javno financiranje iz različitih fondova.

„Zbog covid krize, rasta cijena u cijelom lancu proizvodnje hrane te rata u Ukrajini, usmjerenost na korištenje biomase za proizvodnju energije je od izuzetnog značaja za poljoprivredne proizvođače koji na ovaj način mogu povećati svoj dohodak i prihode. Vjerujemo da će i kroz različite EU projekte poljoprivrednicima biti osigurana obilna sredstva ta proizvodnju energije iz biomase te da će imati koriste u budućem razvoju svojih gospodarstava“, kazao je Mato Brlošić član UO Hrvatske poljoprivredne komore.

„Stručnjaci iz područja bioekonomije se slažu kako su narušeni lanci opskrbe zbog COVID i rata u Ukrajini, kao i rast cijena energenata, rast cijena sirovina i gotovih roba te narušena prehrambena sigurnost čak i u razvijenim zemljama svijeta nešto što otežava razvoj ovog profitabilnog sektora, no ipak vjeruju kako je ovako veliki izazov ujedno i prilika za bioekonomiju“, izjavio je dožupan Osječko-baranjske županije, Josip Miletić.

“Kroz kružnu ekonomiju moguće je povećati prihode i do 100% primarnog proizvoda, te smanjiti rizik ovisnosti o primarnom proizvodu. Klimatske promjene povećavaju rizik prinosa, povećavaju cijenu proizvodnje, a kupci su danas spremni platiti do 29,5% više za proizvod od proizvođača koji se aktivno uključio u održivost i zdravlje planeta. Čak 63% milenijalaca je spremno platiti više za održivi proizvod, dok će 33% milenijalaca izabrati radije održivi proizvod od alternative. Najviše kupaca koji će odabrati radije održivi proizvod dolazi iz: Austrije (42%), Italije (41%), Španjolske (35%), Njemačke (34 posto)”, izjavila je Biljana Kulišić iz EI Hrvoje Požar.

 „Poljoprivredna biomasa je lokalno dostupan i značajan resurs, ali ipak nedovoljno istražen i iskorišten energent. Zelena energetska zadruga (ZEZ) kao partner u AgroBioHeat projektu ima za cilj pokrenuti implementaciju poboljšanih i tržišno spremnih rješenja upotrebe poljoprivredne biomase za grijanje u Europi s partnerima projekta.  Iskorištavanjem energije iz biomase možemo doprinijeti postizanju europskih energetskih i klimatskih ciljeva, i u isto vrijeme promicati ruralni razvoj i kružnu ekonomiju. Prema istraživanju koje smo sproveli na 900 hrvatskih građana u ožujku 2021.g., 70-ak posto ih prepoznaje i pozitivno percipira agrobiomasu kao izvor energije, a dok je ipak svega 4% koristi“, istaknula je  voditeljica projekta Agrobioheat Lucija Nađ iz Zelene energetske zadruge (ZEZ).

Bioekonomija je alat u borbi protiv demografskih promjena. Dunavska regija susreće se s velikim sociološkim promjenama, naročito vezanih uz demografske promjene. Mladi napuštaju ruralna područja zbog boljih mogućnosti zapošljavanja u urbanim sredinama. Za oživljavanje ruralnih područja i aktiviranje potencijala potreban je pristup koji uključuje participativno upravljanje i aktivaciju institucionalnih kapaciteta, kazala je Ana Dijan, Project Manager CROATIAN WOOD CLUSTER. Ona dodaje kako se u tom procesu koncept kružne bioekonomije koristi kao alat koji može poduprijeti regionalni razvoj, odnosno osigurati tranziciju gospodarstva koje je temeljeno na fosilnim gorivima, prema gospodarstvu koje koristi biološke resurse u održivoj proizvodnji. Dugoročni cilj je unaprijediti socio-ekonomski status regija, doprinijeti zaštiti okoliša, klime i resursa, kao i unaprijediti daljnji razvoj ruralnih područja.

Za uspješnost cijelog procesa potrebno je uključiti sve interesne skupine, zainteresiranu javnost, akademsku zajednicu, predstavnike industrije te donositelje odluka koji do rješenja trebaju doći formirajući novi ekosistem koji će zajednički donositi odluke i osmišljavati projekte kroz suradnju ruralnih i urbanih područja te uzimajući u obzir načela kružne bioekonomije, zaključeno je na radionici.

 

Pročitaj više

Popularno