Povežite se sa nama

Vijesti

Širjan: Ne možemo računati na stabilne cijene, ako proizvodnju nemamo u vlastitom dvorištu

Autor: Agroklub

Odgovore na pitanja kako se okrenuti domaćoj proizvodnji teladi, zašto uz sve veće državne potpore, broj uzgajivača i stoke u Hrvatskoj postojano pada te moramo li mijenjati način proizvodnje zbog zelenih pravila EU, agro portal Agroklub potražio je  u razgovoru s novim predsjednikom Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef, Zvonimirom Širjanom

Cijeli razgovor s Zvonimirom Širjanom možete pogledati OVDJE

Zbog visokih cijena hrane i troškova, ovisnosti o uvozu i sve manje novca koji pristiže na farme, ovih dana prosvjeduju njemački poljoprivrednici. U Hrvatskoj nema traktora na cestama. Znači li to da stanje u poljoprivredi i nije toliko loše, upitali smo ga na početku razgovora.

Izostanak prosvjeda on pripisuje apatiji i mogućnosti da se poljoprivrednici danas ipak mogu zaposliti u brzorastućem građevinskom sektru, za razliku od prije 10-tak godina kada su bili u bezizlaznim situacijama jer nije bilo drugog posla. Naglašava da većini od sto tisuća poljoprivrednika koji primaju potporu, proizvodnja nije u robnoj funkciji nego dopunska djelatnost.

“Analiza Svjetske banke nije točna”

Premda su javne potpore za mliječno i mesno govedarstvo proteklih godina razmjerno visoke, broj uzgajivača postojano pada, kao i broj životinja. Razlog tome vidi u niskoj profitabilnosti proizvodnje, ali se ne slaže da su potpore relativno visoke. Tvrdi da smo ulaskom u EU dobili veliko tržište, ali i veliku konkurenciju koja ima iste potpore ili još veće nego u Hrvatskoj.

Prema Analizi sektora stočarstva koju je provela Svjetska banka kao podlogu za izradu Nacionalnog strateškog plana za novo programsko razdoblje ZPP-a, udio izravnih potpora u brutto dohotku tovljača junadi u prosjeku iznosi 50 posto. Zvonimir Širjan s tim se ne slaže.

Ta analiza sigurno nije točna, potpore kod tova junadi i tova svinja su daleko manje. Na našem gospodarstvu, udio potpora u ukupnom prihodu je 7 do 8 posto. Ako ćemo raditi strategiju na temelju tih podataka, jao si ga nama“, kaže ovaj uzgajivač.

Ove je godine stočna hrana značajno poskupjela, dok je cijena mesa u dućanima ostala stabilna. Uzgajivači bilježe gubitke, upitna je održivost proizvodnje, kažu tovljači.

Nije novac tu samo da se podijeli

Udruga Baby beef traži intervenciju države da “prežive zimu“, govori naš sugovornik te ističe da im treba financijska pomoć i u dijelu kukuruza koji je neophodan za stočarske sektore, a koji je nažalost otišao u izvoz. “Nije novac tu da se samo podijeli iz budžeta koji je fiksan, često je i manji, a zbog pandemije se punio i manje“, kaže Širjan.

Kada stočari budu imali novac da kupe kukuruz, neće ga više biti, a i troškovi dopreme će biti 10 posto viši. Na primjeru juneta, koje vrijedi 6 do 7 tisuća kuna, to je 600 do 700 tisuća kuna  – i to je daljnji gubitak, kaže ovaj tovljač.

Navodi da je Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka napravio kalkulaciju gubitaka u stočarstvu te ih procijenio na 1,5 do 2 milijarde kuna, a da je gubitak po jednom junetu od 2 do 3 tisuće kuna. Na pitanje je li u toj kalkulaciji gubitaka koji se ostvaruju na tržištu, uračunata i potpora koju tovljači dobivaju od države, Širjan tvrdi da jest, kao i ona za dobrobit životinja, ali taj novac, kaže, moraju potrošiti na gumene prostirke ili na slamu koja je potrebna stoci.

Hrana zauzima sve manji dio troška obiteljskog budžeta

Prema podacima Agencije za plaćanja, država je ove i prošle godine, uz redovne potpore, isplatila dodatnih 300 milijuna kuna pomoći stočarstvu, a u pripremi je još 171 milijuna kuna stočarima zbog pandemije. Kuda odlazi taj novac upitali smo Širjana, koji kaže da ta pomoć odlazi u nepodmirene račune kooperantima te da “nema dodatnih benefita za stočare s tih 300 milijuna kuna“.

Tvrdi da se država treba usmjeriti na ono što nije direktno davanje novaca. Za bolju kondiciju stočara, kaže, treba obilježiti domaće proizvode, s oznakom Meso hrvatskih farmi i treba ga nadograđivati s novim proizvođačima u sustavu dobrovoljnog označavanja.

To što potrošnja mesa u svijetu pada, a potrošnja govedine po kućanstvu u Hrvatskoj je pala za 40 posto, naš sugovornik komentira time da javnost nije dovoljno senzibilizirana i da je domaći proizvod kod kupnje hrane tek na 6 mjestu po preferencijama.

Kaže da nije siguran da potrošnja pada, jer Europa povećava stočarsku proizvodnju. “Sve se potroši, ništa se ne baca“, tvrdi on. Tradicionalno su Hrvati potrošači svinjetine, i to od 30 do 40 kilograma po stanovniku, a da je naša osnovna animalna namirnica definitivno svinjsko meso koje je daleko ispod cijene koštanja, dok se junetina troši 10 do12 kg po stanovniku, procjenjuje Širjan.

Na pitanje bi li ljudi jeli govedinu da imaju novaca, odgovara da novaca ima, a maloprodaja svake godine raste te da hrana zauzima sve manji dio troška obiteljskog budžeta.

Tovljače se zbog uvoza omalovažava

Kako se okrenuti domaćoj proizvodnji teladi, s obzirom da je već desetljećima uvozimo, a izvozimo junad, dok su zemlje poput Poljske i Rumunjske napravile ogroman zaokret u tome, pitali smo našeg sugovornika.

“Tema uvoza se često spominje kada se nas tovljače želi omalovažiti. Mi radimo ono što smo radili prije 20, 30 godina nažalost s 30 posto kapaciteta. Početkom 90-tih imali smo 400 tisuća grla tovne junadi, danas imamo 130 ili 140 tisuća, jer je isplativost vrlo mala i postalo je puno teže prodavati“, kaže predsjednik Udruge Baby beef.

Objašnjava kako smo devedesetih imali bolesti slinavku i šap, pa je izvoz obustavljen. Tada su, kaže, izvozili 4 do 5 puta više nego danas. Nakon toga kontinuirano pada broj krava, pogotovo simentalki koje su davale telad za tov, pa je nestalo repromaterijala za tovljače i bili su prisiljeni uvoziti, navodi on.

U njegovoj se firmi uvozi telad od 100 kg iz Poljske, Češke, Mađarske i drugih zemalja, pa se tovi do 700 kg, a veliki trošak je transport stoke. Trošak kupnje teladi je između 35 i 60 posto troška proizvodnje, ali to je najnormalnija stvar u toj proizvodnji, kaže on. “Jedna krava može dati samo jedno tele u jednoj godini, a mi tele ne gledamo kao na trošak nego kao na mogućnost“, govori Širjan.

Revitalizacija pašnjaka je dobar smjer

Uvjeren je da više ne možemo računati na stabilne cijene, ako tu proizvodnju nemamo u vlastitom dvorištu. Na pitanje kako doći do veće proizvodnje domaće proizvodnje teladi, odgovara da postoji jedan dobar smjer – revitalizacija pašnjaka, bilo krških ili kontinentalnih, iako na kontinentu imamo više oranica, koje proizvode puno više nego pašnjak.

Trebamo se fokusirati na telad, janjad, koze… koje bi bile u tovu, i to mora biti u fokusu naših institucija te ne ograničavati zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na 50 hektara po gospodarstvu“ predlaže ovaj stočar.

Kaže da ako imate robnu proizvodnju na 150 hektara, nemate mogućnost zadržati tu proizvodnju, iako deklarativno to u zakonu stoji, pa se ljudi boje da će ostati bez zemlje koju obrađuju, komentira izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje su u saborskoj proceduri.

OPG-ovi mogu računati na nas i mi na njih

Kao jedno od mogućih rješenja za opstanak stočarstva, je i u povezivanju sektora stočarstva sa sustavima uzgoja ratarskih kultura, poput hranidbenih strategija, prerade nusproizvoda te kružnog gospodarstva. Na pitanje je li moguća bolja suradnja stočara i ratara, odgovara da oni dobro surađuju.

Otkupljujemo kukuruz, pšenicu, slamu i sijeno od ratara, ali im moramo platiti onoliko koliko tržište nudi za te proizvode. Nitko vam neće dati jeftinije zato što ste stočar, a ne nakupac za izvoz. Mi radimo sa stotinama OPG-a kojima na vrijeme plaćamo, a oni i dalje mogu računati na nas i mi na njih“, kaže Širjan.

Određeni iskorak na razini države je ipak, napominje, napravljen. Kooperanti sad imaju mogućnost da trošak dopreme stajskog gnoja do polja, mogu platiti iz dodatnog plaćanja po hektaru, što će biti uklopljeno u eko shemu nove ZPP, po njihovim saznanjima.

Ima li netrpeljivosti među stočarima?

Iako često slušamo zamjerke između stočara s različitim proizvodnjama…mljekara, tovljača, te onih sustavu krava-tele, naš sugovornik negira da među njima postoji netrpeljivost. Kaže da su svi podsektori stočarstva u približno istoj teškoj situaciji.

Mljekarstvo koje je osnov za proizvodnju tovne junadi, živi težak život koji je još izraženiji od tovljača. Muze se svaki dan, mlijeko se mora spremiti, prodati odmah. Ni sa sustavom krava- tele nemamo kolizija, partneri smo jedni s drugima. Najveći je problem skupiti broj hektara na kojim možete imati stoku, da bi vam bila isplativa“, izjavio je Širjan.

Vidljivo je da se mljekari okrupnjuju, ali neki rast je teško očekivati, pogotovo kod teladi, nastavlja. Kaže da možda možemo povećati broj mliječnih krava sa 110 na 123 tisuća, ali ne možemo sa 15 tisuća u sustavu krava- tele doći na 50 do 70 tisuća grla.  

Zatvoreni proizvodni i reproduktivni ciklus u mesnom govedarstvu je rijetka pojava, kaže, ali oni ne bježe od toga. “Da bi imali 1.000 junadi u tovu treba otprilike 200 do 300 hektara zemljišta, a da bi imali 1.000 krava treba vam najmanje 1.500 hektara“, kaže Širjan.

Tovilišta su se gradila tamo gdje je bilo dovoljno kukuruza i ostalih žitarica kojima se ta stoka mogla prehranjivati, tvrdi, a povećanje grla u sustavu krava tele mora biti na lokaciji gdje se stoka može napasivati, gdje u naravi kukuruza i nema.

Stočarima potreban diversificirani prihod

Niska produktivnost i dalje je problem koji se proteže kroz cjelokupni sektor stočarstva. Na pitanje može li se ona povećati tehnološkim unaprjeđenjima i drugačijim uzgojem životinja koji bi, npr. omogućio veći dnevni prirast težine, Širjan odgovara “naravno da može, mi u udruzi apeliramo na tehnološku pomoć za ventilaciju, automatsko čišćenje i drugo što se primjenjuje u svijetu“.

Ističe da u drugim zemljama stočari imaju diverzificirane prihode, dok naši stočari nemaju takvu mogućnost.

Kada bi naši ljudi u Posavini koji teško žive, imali mogućnost održavanja infrastrukture u vodoprivredi, nasipe, plavna područja… da to kose, čiste snijeg, održavaju bankine, kanale, i da je to primjereno plaćeno, to bi zadržalo ljude na tom prostoru“, predlaže..

Tu je veliki segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, navodi, gdje bi svaki naš stočar na staju mogao staviti fotonaponska postrojenja iz kojih bi mogao imati neke benefite i dodatne prihode koji bi nadopunjavali osnovnu djelatnost stočarstva.

Iz Udruge su apleirali na promjenu kriterija natječaja za dodjeljivanje statusa povlaštenih proizvođača energije iz obnovljivih izvora, koji je lani raspisalo Ministarstvo gospodarstva, HERA i HROTE, a u kojem je ponuđena za 20 lipa manja cijena za energiju iz biomase nego ranije.

Nije realno očekivati danas kad su sve tehnologije poskupjele, skuplji su motori, građevinski čelik i slično, da mi dobijemo za 30 posto manju cijenu za energiju i da će se ljudi odlučiti na investiciju u bioplinsko postrojenje“, napominje.

Investicija u jedan megavat takvog postrojenja je od 4 do 5 milijuna eura, navodi on i tvrdi da  ima dobrih primjera u hrvatskoj, ali po starom tarifnom modelu. “Tražili smo izmjene kriterija natječaja, nažalost nema odgovora s druge strane“, kaže i očekuje da Ministarstvo gospodarstva okupi stočare za jedan stol i vidi što moramo poduzeti da se s tim programom čim prije krene.

Budućnost bez mesa?

Procjena je da već za 20-ak godina naši unuci neće jesti meso od životinja, nego sintetičko meso iz staničnih kultura određene vrste životinje te “biljno meso”, odnosno bjelančevine koje imitiraju okus mesa. Ovo ne zabrinjava našeg sugovorika koji tvrdi da meso nema alternative.

Cijene mesa bi morale narasti, jer su na povijesno niskom minimumu. Događa se pregrupiranje, uljarice jako rastu, dobri su prihodi i od žitarica. Kolege u stočarstvu su zabrinuti, ali u restoranima je na 90 posto tanjura meso. Veganstvo je samo fama koja će polako nestati, a i broj ljudi u svijetu se povećava pa je to baza potrošača zbog koje stočari u idućih sto godina mogu biti mirni“, zaključio je naš sugovornik.

Na kraju razgovora, Zvonimir Širjan je pozvao članove Hrvatske poljoprivredne komore da se uključe u izborni proces, te da poljoprivrednici mogu imati koristi od te krovne organizacije, obzirom da njihovi apeli prema državnim institucijama ipak daju rezultata.

CIJELI RAZGOVOR U PODCASTU AGROKLUBA MOŽETE POGLEDATI NA POVEZNICI KOJA SE NALAZI OVDJE

Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Je li podizanje potpora za mlade s 50.000 na 100.000 eura dobar motiv za ostanak u poljoprivredi?

Ruralna područja suočavaju se s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede predstavlja veliki izazov. To pitanje se posebno aktualizira nakon objavljenih podatka popisa stanovništava koji je pokazao veliki gubitka stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda značajnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. U području poljoprivrede na razini EU se već duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje značajna pažnja  mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako doprinesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja.

U EU će više od pola poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih 10 godina, dok je postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina oko 11 posto. U takvim okolnostima, zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih je ključno za opstanak EU poljoprivrede. Zato, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022 godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje  perspektive mladih u politike EU.

 „U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023 do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike.  Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura“, naglašavaju stručnjaci Smartera, u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Kroz različite potpore želi se potaknuti veće uključivanje mladih u sektor poljoprivrede radi generacijske obnove i ostvarenja boljih gospodarskih rezultata. Da bi se ostvarilo ove potpore mladi moraju ispuniti slijedeće uvjete: nositelj gospodarstva je u dobi do 40 godina, prvi puta preuzima upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, a  potpora se dodjeljuje za prvih 50 hektara. Uz to potrebno je imati i odgovarajuće obrazovanje iz područja poljoprivrede, prehrambene tehnologije ili veterine.

Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ove novce potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

Depopulacija i nedostatak radne snaga najveća prijetnje za poljoprivredu RH

U Hrvatskoj su poljoprivrednici  pretežito starije životne dobi, njih  32,7 posto  starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika je mlađe od 40 godina. U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo sveukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast od preko 10 posto u odnosu na nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo 7 posto) i Šibensko-kninskoj (osma posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto.

„Nova ZPP propisala je da se izdvajaju značajna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji, odnosno prijenos na mlađu generaciju. Također, mladim poljoprivrednicima nisi dovoljno dostupna povoljna kreditna sredstva za potrebe financiranja mehanizacije, stoke, zemljišta, novih tehnologija i često teže dolaze do kredita nego njihove kolege u EU. Banke su često nepovjerljive prema ulaganjima u poljoprivredu, koja je izuzetno rizična zbog vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Kada se radi o mladima koji nemaju bogato iskustvo i povijest poslovanja u poljoprivredi taj rizik je za financijske institucija gotovo nepremostiva prepreka“, smatraju stručnjaci Smartera.

Ulaganja u mlade u programskom razdoblju 2014 do 2020

U programskom razdoblju od 2014 do 2020 godine iz Programa ruralnog razvoja, u okviru mjere 6.1.1 mladim poljoprivrednicima odobrena je potpora veća od 510 milijuna kuna, pri čemu je dosad isplaćeno više od 467 milijuna kuna. Kroz dosadašnja tri natječaja potporu je ostvarilo 1453 projekta mladih poljoprivrednika, a trenutno se provodi i četvrti natječaj, za kojeg je alokacija oko 153 milijuna kuna, a natječaj je objavljen 15. studenog 2021. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura.

Kroz dosadašnje natječaje najviše se ulagalo u aktivnosti kupnje poljoprivredne mehanizacije, u posljednjem natječu– ukupno 1313 projekta. Uz kupnju poljoprivredne mehanizacije, mladi poljoprivrednici su većinom financirali aktivnost operativnog poslovanja. Kroz sva tri natječaja tek je 20 projekata usmjereno na financiranje aktivnosti građenja i/ili opremanja objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Financirane su i aktivnost uređenja i poboljšanja kvalitete zemljišta, kupnja  domaćih životinja i bilja. Kroz ovu mjeru sačuvano je 1.785 radnih mjesta,  a otvorila su se čak 1.608 novih što daje novu perspektivu mladima koji ulaze u sektor poljoprivrede. Za sva tri natječaja je zaprimljeno je ukupno 2.212 zahtjeva kojima se potražuje oko 774 milijuna kuna, od čega je odobreno 656 zahtjeva.

„Budući da imamo preko 21.000 mladih poljoprivrednika, znači da je manje od 10 posto njih aplicirao za potporu od 50.000 eura. Kako se od 2023, očekuju i iznos od 100.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika sigurni smo da će interes biti znatno veći i da će predložena alokacija biti potrošena u cijelosti. Smatramo kako je posebno potrebno da se među novim projektima nađu i značajno veća ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju, robote na farmama te pokretanje proizvodnje proizvoda dodane vrijednosti, ali specifičnih kultura, proteinskih usjeva, prerade vlastitih proizvoda te ulaganja u tržišno poslovanje“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Zašto mladi u EU ne žele u poljoprivredu                                       

Nacionalna tijela EU zemalja su i do sada trebala za mlade poljoprivrednike izdvojiti do 2 posto ukupnih sredstava namijenjenih potpori dohotku, a iz mjera ruralnog razvoja mladi su poljoprivrednici mogli dobiti do 50 000 eura za pokretanje poljoprivrednog poslovanja. Ipak izvješće Revizorskog suda Europske unije iz 2017. godine pokazalo je da, unatoč vrlo izdašnim financijskim izdvajanjima za mlade poljoprivrednike, nema značajnijih pokazatelja da su europska sredstva pomogla generacijskoj obnovi te je od 2005. do 2013. godine nestalo milijun mladih poljoprivrednika.  Ti pokazatelji povećavaju  zabrinutost za konkurentnost europske poljoprivrede i zajamčenu proizvodnju hrane u nadolazećim desetljećima.

Mlade poljoprivrednike u EU karakterizira nizak udio u ukupnom broju farmi, vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i proizvodnji. Imaju gospodarstva prosječne veličine, ali i višu razinu stručnih kvalifikacija od starijih poljoprivrednika. Uz to imaju ispodprosječnu razinu dohotka, nisku zalihu kapitala i vlasništvo nad zemljom. Farme se sporo prenose s jedne generacije na drugu unutar iste obitelji. Prijenos vlasništva se sporo događa jer matični poljoprivrednik tek kad dosegne dob za umirovljenje predaje gospodarstvo nasljednicima, a do tada nasljednik može već biti stariji od 35 godina iako radi na farmi dugi niz godina. Nizak udio mladih poljoprivrednika u ukupnoj EU poljoprivredi stoga treba promatrati u ovom međugeneracijskom kontekstu. Kako stariji poljoprivrednici odlaze kasno u mirovinu, sve je manje i manje mladih poljoprivrednika koji bi ih mogli zamijeniti što se može bitno odraziti na budućnost poljoprivrede u Europi.

„Da bi se potaknula generacijska obnova, mladim poljoprivrednicima je nužna pomoć pri pokretanju poslovanja bespovratnim sredstvima za novoosnovana poduzeća, potpora dohotku i mogućnostima kao što je dodatno osposobljavanje. Iako je u zadnjih desetak godina poboljšan omjer mlađih i starijih poljoprivrednika u Hrvatskoj, udio mladih nositelja je još uvijek veoma nizak i ispod prosjeka EU. Zato bi se ovim intervencijama potaknulo uključivanje mladih u sektor poljoprivrede, što bi trebalo dati doprinos specifičnom cilju generacijske obnove, ali i dovesti do boljih rezultata u poljoprivredi. Kombinacija viših izravnih plaćanja i ciljane potpore kod osnivanja poljoprivrednih gospodarstava olakšat će mladim ljudima početak bavljenja tim zanimanjem. To je svakako u interesu Europe, a posebno je to interes Hrvatske“, zaključak je stručnjaka Smartera.

Pročitaj više

Vijesti

Poljoprivrednici biraju svoje predstavnike u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Hrvatska poljoprivredna komora započinje s izbornim radnjama te ovom prilikom obavještavamo poljoprivrednike da se uključe te svojim znanjem i iskustvom doprinesu radu Hrvatske poljoprivredne komore. Zainteresirani poljoprivrednici sukladno Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Članku 7. mogu sudjelovati u izborima, birati ili biti birani. Uvjeti i pravila provođenja izbora za poljoprivrednike definirani su Pravilnikom o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se elektronski u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića, a birat će se maksimalno 71 član skupštine HPK iz svih županija i grada Zagreba.

„Ovim putem pozivamo sve poljoprivredne proizvođače, koji su po Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, članovi našeg krovnog udruženja, da se uključe u izborni proces i da kroz izbore biraju svoje predstavnike kako bi imali reprezentativnost, te svi zajedno u idućem sazivu skupštine i svih tijela HPK, utjecali na buduće procese, koji nas čekaju kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Pred nama su izazovna vremena što nas još više obvezuje i stavlja veliku odgovornost da maksimalno pokažemo snagu izboriti se za boljitak hrvatske poljoprivrede“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U prvoj fazi izbori se provode za sljedeća tijela Komore:

–  Skupština HPK (maksimalni broj 71)

– Predsjednik HPK

 

U HPK napominju kako pravo glasa na izborima imaju svi OPG-i upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te svi evidentirani dobrovoljni članovi, odnosno oni koji su potpisali izjavu o pristupanju HPK i platili članarinu. Pravilnik o izborima potvrdio je Upravni odbor HPK nakon što je utvrđen konačan broj svih članova – dobrovoljnih i obveznih. Trenutno skupština HPK ima 32 člana koji su teritorijalno raspoređeni.

Za sudjelovanje u izborima (glasanje) neophodno je imati e-mail adresu koja pripada određenom MIBPG-u ili OIB-u (za fizičke osobe, koji ne posjeduju MIBPG). Glasanje će se provoditi online po principu „Jedan MIBPG/OIB – jedan email – jedan glas”.

„Ovim putem molimo sve zainteresirane poljoprivrednike da provjere ispravnost svojih e-mail adresa. Ukoliko je došlo do promjena istih ljubazno molimo da nam javite na e-mail clanstvo@komora.hr u što kraćem roku, ističu u HPK.

 Prema definiranom Pravilniku prijava kandidatura za delegate u Skupštini će se provodi u vremenu od 18.01.-30.01.2022. godine do 23.59 sati, sukladno uvjetima definiranim u članku 22. Pravilnika o provođenju izbora. Glasanje za kandidate u Skupštini provodit će se putem linka koji će poljoprivrednici primiti na svoje mail adrese u razdoblju od 20.02. – 28.02.2022. putem elektroničkog listića. Prijava kandidatura za Predsjednika Komore započet će 01.03. 2022,  a završetak prijave za kandidiranje za Predsjednika je 09.03.2022.

Iz HPK pozivaju poljoprivrednike ukoliko nisu dobili niti jednu poruku vezano za izbore da još jednom  provjere svoj mail te provjere i poruke pod Spam ili Bezvrijedna pošta.

„Ovo će biti prvi izbori koji će se odvijati on-line. Izbori će se provoditi putem platforme koja koristi napredno softversko rješenje za provedbu različitih glasovanja putem online. Tako će se riješiti problem slabog odaziva na izbore i štedi se na vremenu. Ova platforma je sigurna, transparentna, ekonomična i ekološki prihvatljiva te vrlo jednostavna za korištenje. Svaki član HPK putem svoje mail adrese ima mogućnost glasovati za svoje kandidate. Nakon što istekne vrijeme za glasovanje, platforma će biti zaključana te će se rezultati vidjeti u kratkom roku. Glasački listići su elektronski i brojanje istih odvija se automatski u sustavu. Raduje nas što smo prva komora koja će u Hrvatskoj na ovaj način provesti izbore te što dokazujemo našu spremnost prema digitalizacije poljoprivrede i kroz ovaj vidi procedura, zaključuje predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Pročitaj više

Vijesti

Mesoprerada: Širimo novi koncept mesnica jer potrošači žele kvalitetu i domaće meso

Autor: Smarter

Mesoprerada, slatinska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom kojoj je kvaliteta mesa prioritet, započela je tijekom 2020. godine širenje svoje maloprodajne mreže  kroz novi, moderni koncept mesnice u kojem se prodaje lokalno, domaće meso.

Plan tvrtke je nastaviti širiti svoju maloprodaju, a uskoro bi svoje prodajno mjesto Mesoprerada trebala otvoriti i u Zagreb. U novoj mesnici će se potrošačima ponuditi proizvode iz  ekstenzivne proizvodnje, budući da potrošači sve više traže domaće, kvalitetno meso, a sve su traženije i prerađevine poput kulena, čvaraka, kulenove seke, kobasica i dr.

Izjavio je to u ponedjeljak 13. prosinca 2021. Denis Matijević, vlasnik Mesoprerade na imanju Kućanci gdje je za specijalizirane novinare iz sektora poljoprivrede, ova mesna industrija organizira prvupromotivnu, Tradicijsku slavonsku svinjokolju“, kako bi se i kroz ovu, hrvatsku tradiciju, promovirala i pokazala važnost domaće proizvodnja mesa i vrhunskih hrvatskih proizvoda, što je važan smjer da se sačuva domaća proizvodnja mesa i domaća mesna industrija.  

„Kvaliteta i sigurnost nikad nisu bili važniji, a upravo je to nešto na čemu radimo u Mesopreradi. U mesnicama je uvijek svježe meso iz domaćeg uzgoja, a imamo već desetak mesnica u Slavoniji. Plan je daljnje širenje maloprodaje, dok sa našim kooperantima razvijamo koncept proizvodnje domaćeg mesa. Smatramo da je za Hrvatsku važno, uz intenzivnu proizvodnju, revitalizirati te razvijati i ekstenzivno stočarstvo, posebice u svinjogojstvu, kako bi očuvali ruralna područja što bi ljudima osiguralo dodatni prihod, a u konačnici bi potrošači imali još bolju kvalitetu mesa“, kazao je Matijević.

 

Mesoprerada je tvrtka sa stogodišnjem tradicijom, koja se danas razvija u suvremenu mesnu industriju sa stotinjak zaposlenih. Proizvodnja se temelji na svježem svinjskom i junećem mesu te asortimanu visokokvalitetnih suhomesnatih i polutrajnih proizvoda. Kapacitet klaonice je 50.000 svinja i 3.000 junadi, te proizvodnja 500 tona prerađevina na godišnjoj razini. U proizvodnji tvrtka koristi domaću sirovinu većinom s područja Slavonije, čime jamči najbolje proizvode, koje distribuira kroz mrežu vlastitih maloprodaja, maloprodajne trgovačke lance, izvozna tržišta i HoReCa kupce.

Sigurnost, sljedivost i vrhunska kvaliteta glavne su značajke naših proizvoda. Zadovoljavanje najstrožih higijenskih standarda u svim dijelovima proizvodnje temelj je za osiguravanje kvalitete i sigurnosti proizvoda te stjecanje povjerenja kupaca.“, kazao je Matijević.

Mesoprerada je 2020. godine započela proces poslovnog restrukturiranja kao nužne pretpostavke za efikasan rast poslovanja i razvoj društva. Promijenjena je vlasnička struktura tvrtke te je pokrenut novi ciklus poslovanja, temeljen na novoj strategiji koja će u narednim godinama učvrstiti tržišnu poziciju društva kao mesne industrije koja kupcima garantira visokokvalitetne mesne proizvode, proizvedene po tradicionalnim recepturama i metodama.

Glavna konkurentska prednost Mesoprerade je da se zbog svoje veličine brzo prilagođava potrebama tržišta, a isto tako osigurava kontinuitet, kvalitetu i sljedivost. Dugoročan odnos s kupcima i prepoznatljiva kvaliteta, motiv su za stvaranje novih proizvoda spravljenih po stoljetnim recepturama, koji zadovoljavaju ukuse svih generacija, ističu iz tvrtke.

Pročitaj više

Popularno