Povežite se sa nama

Vijesti

Hrvatska treba povećati proizvodnju suncokretovog ulja iz vlastite sirovine, a ne izvoziti samo suncokreta

Zbog rata u Ukrajini tijekom ove godine došlo je do ogromnog poremećaja i neizvjesnosti te nestašica u ponudi, ali i drastičnog rasta cijena na svjetskom tržište suncokreta i suncokretovog ulja,  budući da proizvodnja Ukrajine i Rusije, odnosno njihov izvoz dominira na globalnom tržištu. Najznačajniji poremećaji na globalnom tržištu i u slijedećem periodu će biti u ponudi i potražnji suncokretovog ulja, zbog visoke koncentracija proizvodnje i izvoza suncokretovog ulja iz Ukrajine i Rusije. Svako daljnje predviđanje  kretanja cijena i ponude na tržištu će u prvom redu ovisiti o mogućnostima dobave suncokretova ulja i zrna iz Ukrajine ove sezone, ali i tijeku ratnih operacija kao i logističkim uvjetima za dopremu zaliha u Europu.

„Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj zadnjih godina bilježi rast, po ostvarenoj količini proizvodnje, iako površine na kojima se sije suncokret nisu povećane, što je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa. Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su naše potrebe. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. Obzirom da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje bilo bi logično, obzirom na rast cijena, koji se bilježi i dalje, da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. Tako bi osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz ove izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalni i na EU tržištu, zaključak je tržišne analize stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Proizvodnja suncokretovog ulja u Ukrajini je u 2020. godini iznosila 6,45 milijuna metričkih tona( MT), u Rusiji 4,45 milijuna MT, a u EU 3,9 milijuna MT. To su tri najznačajnija proizvodna područja u svijetu, dok su svi ostali znatno manji proizvođači. Procjena globalne potrošnje u sezoni 2021/22. suncokretovog ulja iznosi preko 20 milijuna MT.U 2020/21. Ukrajina je bila vodeća zemlja izvoznica suncokretovog ulja s izvozom od 5,27 milijuna MT, a predviđanja su bila da će u sezoni 21/ 22 izvoz biti preko 6,6 milijuna MT. Druga izvoznica suncokretovog ulja je Rusija koja je 2020/21 imala izvoz 3,25 milijuna MT, dok je u 2021/22 planiran izvoz od 3,8 milijuna MT.

Ukrajinska industrija suncokretovog ulja usmjerena je na izvozno tržište jer je čak 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnim tržištima, pokazuju podaci USDA. U usporedbi s Rusijom, koja je drugi najveći proizvođač, Rusija troši gotovo  30 posto vlastite proizvodnje suncokretovog ulja na domaćem tržištu.

„Ukupno, putem luka u Crnom moru otpada gotovo 80 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja, a danas su ta područja pod snažnim ratnim djelovanjem. Obzirom na ovako snažnu dominaciju Ukrajine i Rusije na globalnom tržištu suncokretova ulja, napad Rusije na Ukrajinu izazvao je veliki utjecaj na svjetsko tržište suncokreta, zbog čega je važno promijeniti strateško razmišljanje o ovoj proizvodnji u Hrvatskoj“, smatraju stručnjaci Smartera.

Ruska invazija na Ukrajinu značajno je poremetila ukrajinsku industriju suncokretovog ulja i lanac opskrbe, dok produžetak sukob prijeti sljedećoj vegetacijskoj sezoni. Postrojenja za preradu  sjemena suncokreta u ulje su većim djelom prestala s radom, a  zatvaranje luka sprječava izvoz. Suncokret se u Ukrajini sije u travnju i svibnju, a berba obično počinje u rujnu. Postoji veliki rizik za ponudu i potražnju jer se vojne akcije odvijaju u poljoprivrednim područjima – mnoge ceste su blokirane, komercijalne tvrtke ne rade, poljoprivrednici ne mogu saditi, a uz to je vrlo teško doći do repromaterijala za kvalitetnu sjetvu ( gnojivo, gorivo, zaštitna sredstva).

Glavna područja uzgoja sjemena suncokreta u Ukrajini nalaze se u stepskim i šumsko-stepskim zonama Ukrajine, smještenim u središnjim i istočnim pokrajinama. Glavne proizvodne regije su Dnjepropetrovsk, Kirovograd, Harkov, Zaporožje, Nikolajev, Lugansk, Odesa i Poltava, koje zajedno čine 62 posto ukupne zasijane površine u zemlji. Zbog orijentacije na izvozno tržište, većina ukrajinskih postrojenja za preradu suncokreta i proizvodnju suncokretova ulja nalazi se u blizini crnomorskih luka radi logističke pogodnosti. Evidentno je da su ugroženi ratnim zbivanjima i najznačajniji proizvodni bazeni i mogućnost isporuke.

Uz to je Rusija najavila ograničila izvoz suncokretovog ulja i zabranu isporuke sjemena suncokreta kako bi ublažila pritisak na domaće cijene. Sve ovo izaziva veliku nervozu i strah od globalne ponude i potražnje, te cijena i dostupnosti suncokretovog ulja.

Kako nadoknaditi nedostatak suncokretova ulja

Nedostatak suncokretova ulja na tržištima diljem svijeta se pokušava nadoknaditi temeljem  dostupnih zaliha, te novim pravcima dobave  iz Južne Amerike ili Južne Afrike. No, to neće biti dovoljno da bi se nadoknadile količine koje su dolazile s tržišta Ukrajine i Rusije. Prerađivači uljarica u EU također povećavaju proizvodnju suncokretovog ulja, dijelom koristeći uvoz sjemenki suncokreta iz Južne Amerike.

„U EU prerada suncokreta u  suncokretovo ulje naglo i snažno raste, više nego što se očekivalo. Procjenjuje se da će doseći 9,3 do 9,4 milijuna tona do kraja ove sezone prerade do srpnja 2022, u usporedbi s 8 milijuna tona u prethodnoj sezoni. Najveća povećanja proizvodnje bilježe Rumunjska, Bugarska, Francuska, Mađarska i Španjolska s vrlo povoljnim profitnim maržama. Također, traže se zamjene za suncokretovo ulje u drugim vrstama ulja, naročito palminom ulju, ali i sojinom ulju, ulju repice , maslinovom i drugim vrstama masti koje mogu zamijeniti suncokretovo ulje“, ističu stručnjaci Smartera.

Vraćanje na korištenje palminog ulja u industriji ili ugostiteljstvu diljem Europe  izaziva veliko nezadovoljstvo zbog povezanosti te robe s krčenjem šuma,  ali taj je potez je nužan, privremen i većina potrošača se uopće ne slaže s time, no za sada se ne vidi bilo kakva održiva alternativa. Ulje uljane repice, koje je dosada u najvećoj mjeri bilo namijenjeno za tržište proizvodnje biodizela, sada se preusmjerava  na upotrebu u hrani.

Cijena suncokretova ulja na svjetskom tržištu

Čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, cijene suncokreta su bile visoke, uglavnom zbog malog uroda 2021. godine koji je bio pod utjecajem vremenskih ekstrema, a rast potrošnje suncokreta dovela je i snažno povećanje potražnje stočne hrane u Kini, te poremećaji u lancima dobave uzrokovani COVID krizom.

Rat u Ukrajini značajno je povećao cijene suncokretovog ulja, sjemena suncokreta i sačme (kao nusproizvod kod proizvodnje ulja). Najveći rast cijena dogodio se odmah po izbijanju rata, kada su cijene suncokretovog ulja u EU porasle na oko 2.900 do 3.000 dolara po toni sredinom ožujka, dok je u veljači prosječna cijena bila samo 1.490 dolara po toni.

Početkom travnja cijene suncokretovog ulja u Europi su nešto pale. Na tržište je počelo pristizati više ukrajinskog suncokretovog ulja po cijeni od oko 1.900 do 2.250 dolara po toni. Rado se o izvozu  kamionima ili vlakovima preko Moldavije, Rumunjske, Poljske. Počele su se pojavljivati i određene količine isporuke iz Rusije po cijeni od 1.800 do 1.900 dolara po toni. Ruski prodavači nude ulje i druge poljoprivredne proizvode po sniženim cijenama na svjetskom tržištu u nastojanju da potaknu kupnju stranih kupaca i smanje trenutne visoke zalihe.

U Europskoj uniji  na nekim je mjestima suncokret čak pao ispod cijene uljane repice, što je odraz smanjenja potražnje zbog neuobičajeno visokih cijena u prvoj polovici ožujka.

Ali zalihe suncokretovog ulja ostat će relativno male u EU sve dok traje rat u Ukrajini zbog čega postoje strahovi od daljnjeg tijeka događanja na globalnom tržištu.

Proizvodnja suncokreta u Republici Hrvatskoj

U 2020 godini Hrvatska je zasijala suncokret na 39.000 ha, dok je proizvedeno 120.000 tona suncokreta uz prinos od 3,1 t/ha što je na razini najboljih EU prinosa. Bilježi se i značajno povećanje otkupnih cijena u 2022. g., uzrokovano globalnom nesigurnošću koja je povećala  cijenu na 4,70 kn/ kg u ožujku ove godine, dok su se cijene suncokreta godinama prije kretale na razini od oko 2kn/kg.

Cijene suncokretovog ulja u veleprodaji su se u ožujku kretale već preko 12kn/kg, početkom svibnja  je  cijena došla na 15,78  kn/kg,  dok su prošle godine početkom godine bile oko 8,5 kn/kg od  kada je cijena počela rasti iz mjeseca u mjesec. S ratom u Ukrajini se taj rast intenzivirao.

Po ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka. Stoga možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu. A to bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednom izazovnom razdoblju.

„Što se tiče proizvodnje suncokretova ulja, Hrvatska proizvodi gotovo 40.000 sirovog ulja suncokreta i oko 60.000 tona rafiniranog ulja suncokreta. Hrvatska, posljednjih godina, podiže proizvodnju suncokreta, te je veliki izvoznik, a istovremeno je veliki uvoznik ulja. Tako je u 2020. godini Hrvatska uvezla ukupno 69.079tona suncokretovog ulja, od čega je  45.000 tona iz Srbije, a 18.000 tona iz Mađarske, dok je izvoz bio 42.767 tona. U 2021 godini naš je izvoz povećan na 45.070 tona, a uvezli smo čak 78.572 tona suncokretovog ulja. Tijekom 2020. godine izvezeno je i 60.537 tona suncokretovog sjemena, dok je taj izvoz u 2021 godine povećan na 64.664 tona. Prostora za rast domaće prerade ima i za domaće potrebe te izvoz i to bi trebala u ovom trenutku biti važna strateška odluka Vlade, ukoliko želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali i postati zanimljiv igrač i dobavljač ovog traženog proizvoda na europskom tržištu. Najgore što nam se može dogoditi je da u ovoj sezoni nekontrolirano izvezemo daleko veće količine suncokreta nego što je to bilo do sada, te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupog suncokretovog ulja, kao finalnog proizvoda“, zaključak je stručnjaka Smartera.

 

Povezane teme:
Pročitaj više
Komentiraj

Vaš komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Preko portala „Profesionalne usluge“ građani dobivaju usluge po minimalnim cijenama

U nedostatku profesionalnih kadrova na tržištu Zagreba, tim mladih entuzijasta, stručnjaka iz IT sektora, predvođenih vlasnikom Gordanom Palićem preko svoje neprofitne udruge Digitalne tehnologije, pokrenula je tijekom veljače novu web platformu „Profesionalne usluge“, s ciljem da građanima Zagreba i okolice osiguraju neke od vrlo traženih obrtničkih usluga i profesionalnih znanja, po minimalnim cijenama. Ova web stranica u ponudi ima cijeli niz usluga, provjerenih i profesionalnih kadrova, koji su ujedno njihovi zaposlenici. Rad ove Udruge, među ostalim, podržala je i hrvatska kantautorica, tekstopisac, pjevačica i glumica Antonija Šola.

 Više o cijelom projektu pogledajte na web stranici https://profesionalne-usluge.eu/

Profesionalci na usluzi

Iz Profesionalnih usluga ističu kako su danas na tržištu Zagreba, 90 posto profesionalaca za svoje usluge rezervirani tjednima unaprijed, zbog čega si dozvoljavaju da drastično dižu cijene iznad mogućnosti koje si danas većina građana može priuštiti, zbog niskog kućnog budžeta. Na tržištu rada danas je većinom puno priučenih majstora koji traže brz i lak posao, što nikako ne ulijeva sigurnost niti vrhunsku razinu kvalitete za građane. Zato web portalom Profesionalne usluge, udruga Digitalne tehnologije želi postaviti nove standarde, koji označavaju brzu i profesionalnu uslugu, pouzdanih i provjerenih te uvijek dostupnih kadrova, po pristupačnim cijenama.

„Profesionalne usluge je portal koji smo pokrenuli kako bi objedinili profesionalne, provjerene kadrove na jednom mjestu, a pod okriljem naše neprofitne udruge Digitalne tehnologije, kako bi pružili brojne usluge građanima po minimalnoj cijeni. Sa radom smo krenuli tijekom veljače, a angažirali smo 20-tak profesionalaca, koji su naši zaposlenici i koji će građani moći angažirati preko našeg web-a, a potom će im oni  pružati usluge primjerice šminkanja, davanja instrukcija za različite predmete, vršiti usluge priprema za maturu i slično. Za sada na jednom mjestu, preko naše web stranice nudimo i druge, vrlo tražene usluge poput različitih vrsta čišćenja, servisa bojlera te brojne druge poslove koji su potrebni kućanstvima, a koje je danas teško pronaći u Zagrebu ili se tim poslovima bave neprovjereni amateri, koji vrlo često posao ne odrade profesionalno, a pritom  naplaćuju ogromne iznose za svoj, vrlo često loše odrađen posao“, izjavio je povodom pokretanja projekta vlasnik web stranice Profesionalne usluge, Gordan Palić.

„Podržavam ovakvu hrabru i veliku inicijativu, kao i profesionalce koje se može lako pronaći na jednom mjestu, kao i hvalevrijednu njihovu volontersku akciju i edukaciju te pomoć potrebitima. Svijet je ljepše mjesto kada smo tu jedni uz druge, a sama dostupnost ovakve usluge uveliko olakšava svakodnevicu i njeno planiranje te podiže kvalitetu života“, izjavila je Antonija Šola koja je podržala projekt i kako ističe, vjeruje da će on zaživjeti i biti od koristi najpotrebnijima, za sada na području grada Zagreba, a kasnije i širom Hrvatske.

Iz udruge Digitalne tehnologije objašnjavaju kako na svom portalu imaju dvije vrste usluga. Prva skupina usluga su standardizirane usluge poput šminkanja, davanja instrukcija, servisa bojlera i čišćenje koje se odmah mogu kupiti i platiti kreditnim karticama, nakon čega klijenta kontaktiraju zaposlenici odnosno angažirani stručni profesionalci i u kratkom vremenskom roku izlaze na teren i profesionalno odrađuju posao. U drugoj skupini su personalizirane usluge poput priprema za maturu, poduke i edukacije za izradu web stranica, usluge nutricioniste, fitnes trenera, druge majstorske usluge poput različitih adaptacija, za koje je potreban personalizirani pristup odnosno obavljanje službenog razgovora te pomna izrada i prilagodba personaliziranog paketa usluge, koju kupac dobiva putem službene ponude, sa mogućnosti plaćanja na rate.

„Upravo se trudimo pružiti ono za što mislimo da na tržištu jako nedostaje i teško je pronaći provjerenog i pouzdanog profesionalca. Danas na tržištu postoje brojni servisi za razne usluge, koji stoje samo kao posrednici kod davanja usluga i potrošači ne znaju tko im dolazi na vrata i koliko su takvi majstori pouzdani i stručni. Ovdje smo direktno mi pružatelji usluge tj. naši zaposlenici što garantira kvalitetu i po tome se razlikuje od sličnih ponuđača na tržištu“, istaknuo je Gordan Palić.

Kako su objasnili iz Profesionalnih usluga njihov je cilj da im korisnici budu uglavnom obitelji ili pojedinci, kao i stariji građani, budući da u urbanom okruženju postoji potreba u svakom kućanstvu za različitim uslugama koje već sada njihov web portal ima u ponudi. Primjerice vizažiste za djevojke prije bilo koje prigode od recimo svadbi, rođendana i slično, nutricionista, predavača za edukaciju učenika, usluge čišćenja, servisa bojlera i drugih majstorskih usluga i drugo.

„Nemoguće je imati vremena za sve to i biti dovoljno stručan u svim navedenim područjima, a pronalaženje tih usluga po različitim oglasnicima ili internetu oduzima puno vremena i pitanje je kakva je kvaliteta usluge tako pronađenih stručnjaka. Mi zato i želimo da stvaramo odnos povjerenja, pouzdanosti i tijekom vremena se brendiramo na tržištu, upravo kroz našu profesionalnost i povoljne cijene“, ističe Palić.

Palić kaže kako udruga za sada pruža profesionalne usluge na razini Zagreba, ali im je cilj proširiti se i na ostale gradove.

„Profesionalne usluge imaju definiranu ponudu profesionalnih usluga i cjenovno smo na donjoj granici tržišne cijene, a trenutnim akcijama i ispod pojedinih tržišnih cijena. Garancija potrošačima je što svaki naš pružatelj usluge predstavlja nas – Profesionalne usluge – kao ozbiljan tržišni brend jer preko nas ide i naplata za razliku od raznih j.d.o.o. društava konkurencije koji se danas svakim danom zatvaraju i otvaraju nova. Isto tako razina profesionalnosti nam je na najvišoj razini što predano pratimo naprednim ERP sustavima kontrole naših djelatnika kao i svakodnevnom komunikacijom s našim klijentima, priopćen je iz ove Udruge.  

 

Ističu kako su kadrove birali mjesecima, nakon  pomnog selektiranja kako bi zaposlili marljive djelatnike, koji vole svoj posao te znaju pružiti kvalitetu dostojnu imena profesionalne usluge.

„Nemamo periodične ili honorarne djelatnike pošto se na njihovu uslugu danas teško možete osloniti. Svi djelatnici koji pružaju Profesionalne usluge su u radnom odnosu s našim društvom ili u stalnom radnom odnosu naših partnerskih firmi“, kažu u Udruzi.

U udruzi navode kako su cijene njihovih standardiziranih usluga vrlo pristupačne. Primjerice, na tržištu nema usluge profesionalnog čišćenja koje su 10 eura po satu ili manje, a većina profesionalnih pružatelja usluga čišćenja su odredili cijenu na temelju određenih poslova koje njihovi zaposlenici mogu obaviti, više samo na razini jednog sata.

„Edukacije se danas, na profesionalnoj razini, predaju grupno, pa postoji konstantan problem da edukacija nije prilagođena pojedinačnom predznanju kandidata, a u velikom se postotku dešava da je grupna predavanja nemoguće prilagoditi pojedinačnom predznanju kandidata u grupi zato se većina sati grupne edukacije i novaca troši uzalud. Jedini smo koji pružamo individualnu edukaciju na profesionalnoj razini. Usluge šminkanja pruža naš profesionalni vizažista koji je vještine profesionalnog šminkanja stekao godinama rada i truda što je mnogo puta, kroz godine evidentirano i u brojnim medijima. Isto tako serviser bojlera pruža profesionalnu uslugu kojom se bavi već preko 10 godina te posjeduje ovlaštenja od vodećih renomiranih firmi poput svjetski poznate kompanije Vaillant, naglašava Palić.

Namjera Profesionalnih usluga je da cijelo vrijeme provode i različite humanitarne kampanje kako bi kroz svoj posao pomogli potrebitima – obiteljima i djeci nižeg socijalnog statusa koji nemaju novca za plaćanje pojedinih poslova koji su im potrebni.

„Dobro se dobrim vraća –  naša je prva u nizu dobrotvornih kampanja, koja ima isključivo humanitarni karaktera kroz koju ljudi daruju svoje lajkove i dijeljenje naše stranice, kako bi obitelji nižeg materijalnog statusa potom dobile neophodne usluge besplatno. Kroz akciju želimo pružiti djeci znanje ili majstorske usluge potrebitima besplatno, čime pokazujemo i društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost. Naime, riječ je prvenstveno o kućanstvima kojima je usluga majstora ili servisera primjerice, bojlera u ovo zimsko doba neophodna te učenicima koji se žele educirati i potrebno im je dodatno znanje, ali privatne sate ili instrukcija si ne mogu priuštiti. Zato će im portal Profesionalne-usluge.eu pružiti potrebno znanje potpuno besplatno. Takvim odabranim obiteljima ili djeci neće biti potreban novac da bi im se pružilo najpotrebnije, dovoljno je samo dijeljenje i like. Svi oni koji sudjeluju u ovakvim našim akcijama zajedno s nama promiču solidarnost i pomažu u promocijom ove humanitarne akcije, a na nama je da profesionalnom uslugom u konačnici besplatno pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija“, kazao je Palić.

Tim koji je pokrenuo web portal profesionale-usluge.eu na IT tržištu djeluje više od 10 godina te su se potvrdili u području izrade web stranica brojnim tvrtkama, udrugama, građanima, posebice u vrijeme covid krize kada je su njihovi stručnjaci bili kreatori brojnih web stranica domaćih OPG-a, zadruga, web tražilica hrane, u trenutku kada su u prekidu bili lanci opskrbe hranom i drugim uslugama. Kako ističu kroz taj su posao i kontakt sa brojnim klijentima, kojima je bilo potrebna izrada

kvalitetnih web stranica, primijetili kako u Zagrebu, zbog ogromnog nedostatka kadrova različitih profila, postoji strašno velika potreba za ostalim profesionalnim uslugama, koje kućanstva svakodnevno trebaju. Zato su sada takve poslove objedinili na jedno mjesto i podigli ih na profesionalnu razinu, ali po izuzetno pristupačnim i konkurentnim cijenama što ih odvaja od drugih ponuditelja pošto su realizirali sve na jednom mjestu, što do sada na tržištu nije postojalo.

Pročitaj više

Vijesti

Stočari bi uskoro mogli ostati i bez poljoprivrednog zemljišta važnog za proizvodnju stočne hrane

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE ZA TOV I UZGOJ JUNADI „BABY BEEF“

Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef održala je u petak 9. prosinca 2022. godine svoju redovnu izvještajnu skupštinu na kojoj su članovi Skupštine ponovno upozorila Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede na izuzetno teško stanje u sektoru tovnog govedarstva, koje je uzrokovano rastom troškova poslovanja te su još jednom poručila kako je pet do 12 da se
problemi počnu rješavati. Kalkulacije koje su napravljene pokazale su da je gubitak u sektoru dosegnuo tijekom ove jeseni otprilike 300 milijuna kuna, a ukoliko se nastave negativni trendovi u godini pred nama, pad proizvodnje, bez ozbiljne intervencije u sektor tovnog govedarstva, mogao biti i do 60 posto. Samo je realni pad punjenja štala u prvih šest mjeseci ove godine iznosio preko 10 posto, a kako vrijeme odmiče bio je sve veći.
Na skupštini je upozoreno kako je daleko veći trošak za državu da se dozvoli urušavanje sektora jer će ga kasnije biti nemoguće ponovo revitalizirati, a Hrvatska nikako ne smije dozvoliti da ostane bez ove proizvodnje. Nedavno izrađene kalkulacije za proizvodnju tovne junadi u 2022. pokazala je da poljoprivrednici koji tove junad posluju ispod granice rentabilnosti. Izračuni su pokazali da prosječno poljoprivredno gospodarstvo u sektoru tovnog govedarstva ostvaruje gubitak od 1.000 do 2.223 kune po grlu, odnosno da posluju ispod granice rentabilnosti. Iako se kalkulacije proizvodnje proizvođača tovne junadi i Ministarstva poljoprivrede razlikuju, obje kalkulacije, pokazuju da se negativni trendovi nastavljaju zbog čega su potrebne strukturne dugoročne i kratkoročne mjere, koje će pomoći sektoru da zaustavi pad.


„Tražimo od Vladu RH da se sektoru pomogne dok je još živ, jer jednom kada se prestane s proizvodnjom i radna snaga napusti područje gdje se proizvodi, proizvodnju više neće biti
moguće pokrenuti na sadašnjoj razini ili razini od prije nekoliko godina. Uz mjere koje su do sada poduzete, jedan od naših zahtjev je i da se pronađe način za akontacijsku i inače
redovnu isplatu Proizvodno vezanih potpora za govedarstvo jer je i to jedan od način da se ova sadašnja loša situacija, ako ne sanira barem donekle ublaži“ izjavio je na skupštini
predsjednik Udruge Zvonimir Širjan.

Članovi skupštine upozorili su kako je pred sektorom i novi problem koji će se otvoriti u 2023. godini. Posljedice primjene novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, po stočarske proizvođače vrlo je važno za konkurentnost sektora, a većina proizvođača junadi, kojima ističe ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, mogao bi ostati bez dijela zemlje u posjedu, iz razloga što je novim zakonom omogućeno lokalnim samoupravama da utvrde nove maksimume po gospodarstvu. Dodatna otegotna okolnost je i što u izračun maksimuma ulazi i zemljište koje nije predmet natječaja.
Na skupštini je upozoreno kako će proizvođači, kojima ističe Ugovor o privremenom zakupu, biti oštećeni jer su zasijali površine, a da zbog ne provođenja natječaja na vrijeme će njihov posjed biti nelegalan. Isto tako, ako se drže zakona i oslobode zemljište od svojih stvari nakon isteka privremenog zakupa, neće se stići obaviti proljetnu sjetvu.


„Naša je procjena da se natječaji ne mogu završiti u roku četiri mjeseca. Dogodit će se da će stotine tisuća hektara biti po dvojbenom sjetvom. Sve takve površine bit će zasijane, a
zbog upitne legalnosti posjeda proizvođači će biti pod udarom Državnog odvjetništva“, poruka je članova Udruge Baby Beef.
Predsjednik Udruge Zvonimir Širjan je u svom planu za iduću godinu najavio kako bi bilo potrebno što više investirati pri čemu je pozvao Vladu da se kroz Nacionalni plan oporavak
pokušaju pronaći sredstva za govedarski sektor, pri čemu bi naglasak trebao biti na investicije u nove klaonice i rasjekaone mesa. Isto tako, očekuje da će novi Strateški plan
ipak prepoznati stočarski sektoru i proizvodnju mesa kao strateški važne, a jedan od način je da se kroz dobivanje oznake Dokazana kvaliteta za juneće meso podigne razina sredstava potrebnih za promociji i marketing domaće junetine.

„Jedan od naših zahtjeva je i da se ne diraju povijesna prava, te da se nastave sektorsko pregovaranje jer je i to jedan od način da se kroz ovaj vid organizacije tržište zaštite domaća proizvodnju, kako to rade razvijene i napredne države. Očekujemo da će se
situacija na tržištu popraviti i da će se rast cijena sirovina i svih troškova zaustaviti, kako bi imali mirniju poslovnu godinu u kojoj ćemo više investirati i razvijati svoje proizvodnje, a manje se boriti za opstanak i poslovati sa gubicima, kazao je Širjan.
Udruga i njezini članovi intenzivno se bave posljednjih više od godinu dana pitanjem instaliranje agrovoltaika (solarni paneli u kombinaciji sa poljoprivrednom proizvodnjom) na
poljoprivrednim površinama kroz mjere dobrobiti životinja ili Programa ruralnog razvoja, s pravom prodaje viška energije na tržište. Kako je istaknuto na skupštini do sada su
poljoprivredni proizvođači mogli konzumirati mjeru 6.3. Programa ruralnog razvoja, kroz koju se subvencionirala investicija u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali samo do visine vlastite potrošnje. Takvi projekti nisu mogli biti uključeni u sustav trženja energijom po povlaštenim tarifama jer bi to bilo dvostruko poticanje.


„Obzirom da ulazimo u vrijeme Blagdana kada se odvija najveća potrošnja, ovo je prilika i
da pozovemo još jednom naše građane, potrošače da im prvi izbor pri kupnju bude meso domaćih hrvatskih proizvođača. I to je način da nam se pomogne jer se tako štiti domaće gospodarstvo i poljoprivreda te bori protiv uvoza jeftinog i mesa sumnjive kvalitete, poručio je na kraju skupštine predsjednik Udruge Zvonimir Širjan. 

Pročitaj više

Vijesti

Natječaji za državnu zemlju novi kamen spoticanja na hrvatskom selu

Od početka 2023. godine očekuje se početak raspisivanje natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u velikom broju općina i gradova diljem Hrvatske. Nakon pet godina, od kad je nadležnost za dodjelu zemlje prenijeta na općine i gradove, stekli su se uvjeti da se krene s masovnijom objavom natječaja i dodjelom državne zemlje u zakup. Posljednjih dana javnost je doznala o raspisivanju pojedinih natječaja te donošenja odluke o dodjeli poljoprivrednog zemljišta u
zakup koji su izazvali veliku buru, nevjericu i nezadovoljstvo kod velikog broja poljoprivrednih proizvođača. Stočari su shvatili da su u nepovoljnoj poziciji, dok su dugogodišnji zakupci, uredni posjednici, počeli gubiti poljoprivredno zemljište koje su godinama obrađivali, ulagali u njega i brinuli o kvaliteti, a na temelju te zemlje dobivali i potpore iz fonda ruralnog razvoja, kao i kredite banaka, koje sada treba vraćati, ali možda bez nužnog poljoprivrednog potencijala.


Konzultantska tvrtka SMARTER analizirala je sve novine koje će stupiti na snagu, a generalni je zaključak kako je hitno potrebno da se svi poljoprivredni proizvođači krenu kvalitetno pripremati za nove natječaje. Važno je da se na vrijeme prikupi sva moguću dokumentacija (koja nije tako mala) te da se za svaku katastarsku česticu ili proizvodno tehničku cjelinu pripremi Gospodarski program.
Nužno je natječajima pristupiti ozbiljno i promišljeno jer i najmanji propust u dostavljenoj dokumentacije može dugogodišnji trud u proizvodnji u jednom trenu dovesti do potpunog kolapsa proizvodnje i života. Ovih smo dana u medijima svjedočili jednom takvom primjeru gdje je u općini Čađavica jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih proizvođača mlijeka, Branko Karamarković, ostao bez zemlje, odnosno na vlastitoj koži je osjetio svu nepravdu i nerazumijevanje institucija na koji način pravedno provesti zakone i propise te pritom zaštiti dobre proizvođače.
Podsjećamo kako je još u veljači 2018. godine donijet Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je nadležnost za dodjelu, s Agencije za poljoprivredno zemljište, prenesen na jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj Zakon je izazvao brojne kritike i prijepore, i kod JLS, i kod poljoprivrednih proizvođača, a temeljem tog Zakona se vrlo malo raspolagalo poljoprivrednim zemljište. U svibnju 2022. godine su donijete izmjene i dopune Zakona, a tijekom rujna i listopada 2022. godine i brojni provedbeni pravilnici. U razdoblju od 2019. do 2022. godine donijete su tri izmjene i dopune Zakona, dvije uredbe i 19 Pravilnika vezano uz legislativu poljoprivrednog zemljišta.


„Situacija sa zakupom poljoprivrednog zemljišta postaje sve kompliciranija. Brojne općine i gradovi godinama nisu provodili natječaje za zakup, a proizvođači su zemlju koristili temeljem kratkoročnih ugovora ili tzv. „potvrda“ ,koje su sada, zbog isteka vremena na koje su dane, prestale važiti te posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje. Na terenu su sve češće kontrole poljoprivrednih inspektora koji im izriču kazne, budući da je Zakon izričito propisao da korištenje
državnog poljoprivrednog zemljišta bez valjanje pravne osnove, nije dopušteno. Potvrda ili čak i Ugovor o zakupu ističu brojnim poljoprivrednicima, dok s druge strane natječaji za dodjelu zemlje nisu raspisani ili ako jesu, trajat će dugo dok se cijeli postupak okonča. Zato se postavlja pitanje što da rade poljoprivredni proizvođači u ovom pravnom vakuumu? Da li da siju i obrađuju zemlju koju trenutno koriste, ali „bez valjane pravne osnove“ i zbog toga plaćaju kazne ili čekaju da ih se „deložira?“, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju.


Naša je procjena da će od raspisivanja pojedinih natječaja trebati proći dosta vremena da se provede cjelokupna komplicirana procedura. Zato ovih dana na hrvatskim selima vlada ogromna nervoza, strah i nevjerica, ne zna se što će sutra biti i tko će moći koristiti zemlju koju sada ima u posjedu. 
Pojedini poljoprivrednici su možda i godinama obrađivali i ulagali ogromna sredstva u zakupljeno zemljište i svoja poljoprivredna gospodarstva, dok, s druge strane, mnogi mladi poljoprivrednici čekaju da dobiju zemlju temeljem koje će moći razvijati svoje proizvodnje i živjeti od poljoprivrede.
Bez poljoprivrednog zemljišta nema poljoprivredne proizvodnje, nema proizvodnje hrane, ali ono što je u mnogo slučajeva ključno, a možda u pojedinim slučajevima i presudno, nema ni izdašnih poljoprivrednih potpora. Zato ovih dana među poljoprivrednicima vlada ogromno iščekivanje i nedoumice što ih čeka u budućnosti.
Poznato je da su pojedini do sada provedeni natječaji izazvali buru nezadovoljstva. Jasno je, također, da ovaj posao za JLS nije nimalo lagan, dapače, svi načelnici i gradonačelnici moraju biti svjesni kako u svojim rukama drže sudbinu ljudi koji žive od poljoprivrede, odnosno da njihova povjerenstva, općinska vijeća i stručne službe imaju u svojim rukama jako „vrući krumpir“.
Zbog boljeg razumijevanja ovog ogromnog problema s kojim ćemo se suočiti potrebno je objasniti procedure. Prije svega, pretpostavka raspisivanja javnih natječaja za Zakup poljoprivrednog zemljišta je da su općine i gradovi donijeli Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svom teritoriju, na koji su dobili prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. S obzirom da su se Programi raspolaganja pripremali od 2018. godine, većina općina i gradova te je programe i donijela, ali je činjenica da se oni mogu i mijenjati. Novi propisi dali su zadatak JLS da što prije objave (nakon što su donijele Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem) natječaje za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na svom teritoriju, pritom se natječaji trebaju raspisivati za ukupno raspoloživo državno poljoprivredno zemljište.


Prijedlog odluke izrađuje JLS, a Ministarstvo poljoprivrede daje suglasnost na tu odluku.
Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva, JLS su dužne odmah, bez odgađanja, raspisati Natječaj. Na Natječaj se mogu javiti svi poljoprivredni proizvođači koji se moraju pripremiti na vrlo dug put  zadovoljavanja svih uvjeta, pribavljanje potrebne dokumentacije. Preciznost u tome mora biti na visokom nivou.
Uz Ponudu za zakup, proizvođači su dužni priložiti i Gospodarski program – plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u trajanju od pet godina koji mora sadržavati sve pokazatelje proizvodnje i ekonomske parametre, koji su utvrđeni propisanim obrascem Gospodarskog programa. Gospodarski program se mora napraviti za sve katastarske čestice ili proizvodno tehnološke cjeline (ovisi kako je Natječaj raspisan). Poznato je da su naše katastarske čestice vrlo male, vrlo lako se može dogoditi da jedan poljoprivrednik, za zemlju koju sada koristi ili je želi koristiti, mora izraditi desetke Gospodarskih programa – sa svim traženim pokazateljima.
Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup, koju utvrđuje posebno Povjerenstvo za zakup (imenovano u JLS) dostavlja se na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Nakon davanja suglasnosti Ministarstva, Odluku o zakupu poljoprivrednog zemljišta donosi općinsko/gradsko vijeće.
Kad se donesu odluke o izboru Ponude za zakup, općinski načelnik/gradonačelnik i podnositelj ponude sklapaju Ugovor o zakupu u pisanom obliku. Taj je Ugovor ovršna isprava te je potvrđuje javni bilježnik. No, prije potpisivanja Ugovora o zakupu, svi ugovori se moraju dostaviti na davanje suglasnosti, prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu.
Naša je procjena da bi prema dosadašnjoj praksi natječaji mogli trajali prosječno godinu i šest mjeseci.
Kad sva ta procedura bude dovršena, novog zakupoprimca treba uvesti u posjed. No, ako je tu zemlju do sada koristio neki drugi posjednik cijela situacija postaje jako traumatična.
Jedinice lokalne samouprave u Natječaju mogu, ali i ne moraju, odrediti maksimalnu veličinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom PG (fizičkoj ili pravnoj osobi i s njima povezanim fizičkim i pravnim osobama) na njihovom teritoriju. Čak i one jedinice lokalne samouprave koje u Natječaju neće ograničiti maksimalnu veličinu posjeda, mogu jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi dati u zakup najviše 50% zemljišta koje se nalazi na području te JLS. Zbog svih ovih propisa, ograničenja i pravnih zavrzlama, hrvatski su poljoprivredni proizvođači u čudu i vjeruju kako će i ovaj Zakon neslavno proći, kao i svi prethodni koji nisu do kraja riješili pitanje državne poljoprivredne zemlje na kvalitetan način.
Pojedine JLS vrlo hrabro ograničavaju veličinu poljoprivrednog posjeda. Pitanje je rade li to na temelju kvalitetnih analiza, strateških ciljeva ili su takve odluke donijeli iz političkih i inih drugih razloga, koji su sve samo ne u svrhu razvoja poljoprivrede. 

Poljoprivrednici se s pravom pitaju jesu li JLS imale znanja i vremena za kvalitetne analize, jesu li razmišljali kako jedno poljoprivredno gospodarstvo, koje ima zakup državnog poljoprivrednog zemljišta od primjerice 100 ha za tolike hektare ima prilagođenu i kupljenu mehanizaciju, prilagođen
broj stoke, broj zaposlenih i dr. Mnogi imaju i obveze po dobivenim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja ili komercijalnim kreditima koji su im odobreni temeljem ukupnog poljoprivrednog potencijala, koje je to gospodarstvo do sada koristilo.
Na pojedinim područjima, primjerice u Slavoniji, ima JLS koje su propisale državni maksimum manji od 50 ha, iako su odavno prošla vremena kad se smatralo da je održivo ratarsko gospodarstvo ono koje ima najmanje 50 ha, a mliječno stado 100 krava.
Poljoprivrednici se zato ovih dan s pravom pitaju hoćemo li bez ikakve ekonomske računice uzeti zemlju kvalitetnim poljoprivrednim proizvođačima s europskim visokim prinosima, da bi je dali ekonomski nedokazanim održivim gospodarstvima?

Na udaru ovakvih ekonomski neopravdanih rješenja o zemljišnom maksimumu našli su se, ne samo veliki poljoprivredni sustavi, nego i brojni OPG-ovi.
Mi u SMARTER-u smatramo kako bi se Hrvatskoj poljoprivredi moglo dogoditi da uništimo kvalitetne poljoprivredne proizvođača, koji ostvaruju rezultate na europskom nivou s odličnim prinosima te su konkurentni na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda. Pritom se možemo dovesti u situaciju da ćemo teško „stvoriti“ nove uspješne poljoprivrednike, jer za uspješnu poljoprivredu je potrebno puno znanja i kapitala, a tim resursima naša poljoprivreda ne obiluje. Logika da će na istoj površini koju je izvrsno obrađivalo jedno poljoprivredno gospodarstvo, ostvariti istu količinu proizvodnje, istu kvalitetu, iste prinose 10 poljoprivrednika, naprosto nije točna. Stvaramo mrtve kapitale, a imamo ogroman broj napuštenih farmi ostalih još iz nekadašnjih, propalih Operativnih programa. Čini se da
ćemo opet jako skupo plaćati loše političke odluke u poljoprivredi.
U sadašnjoj, vrlo neizvjesnoj, situaciji po pitanju globalne prehrambene sigurnosti, pitanje proizvodnje hrane je prvorazredno pitanje i svako eksperimentiranje na tom području je nedopustivo. Hrvatska ima u poljoprivrednoj proizvodnji strukturu u kojoj prevladava biljna proizvodnja žitarica, uljarica, industrijskog bilja. Naša stočarska proizvodnja je značajno smanjena i opstali su veći proizvođači koji su uz stočarstvo imali i odgovarajuću ratarsku proizvodnju, koja im omogućuje proizvodnju vlastite stočne hrane. To sve nije moguće raditi na malim, rascjepkanim, nepovezanim, neuređenim površinama poljoprivrednog zemljišta, kakva se očito sada žele ponovo stvarati.


Europska komisija je na temelju strukturnih pokazatelja utvrdila da hrvatski poljoprivredni sektor još uvijek odlikuju manja poljoprivredna gospodarstva, manja produktivnost rada i učinkovitost te niži faktorski dohodak, ali i kupovna moć u odnosu na prosjek EU-a. Europska komisija je konstatirala da su poljoprivredna gospodarstva većinom mala i nisu pogodna za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, što znači da su niske učinkovitosti i produktivnosti.
Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava jedan je od glavnih ograničavajućih čimbenika razvoja poljoprivrednog sektora. U usporedbi s prosječnim poljoprivrednikom Europske unije, prosječan hrvatski poljoprivrednik koristi manju površinu poljoprivrednog zemljišta za 30%, uzgaja svega polovicu stočnih jedinica i ostvaruje manji prosječni ekonomski rezultat za 56%.
Hrvatskoj bi trebao biti cilj stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta, koje se može privesti namjeni te dodatno provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Cilj bi trebao biti povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu je stvorio zakonske mogućnosti da se krene sa svim tim postupcima. 
No, nekako se najlakše pristupa postupcima dodjele u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji se godinama obrađuje i u koje su njihovi dosadašnji posjednici uložili dugogodišnji trud i razvijali svoja gospodarstva. Već godinama se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem svodi na uzeti jednima da bi dali nekim drugima, a ni ne pokušavamo povećati ukupnu površinu uređenjem onog zemljišta koje se ne koristi. Dodatno, danas je zbog klimatskih promjena jako bitno razmotriti da određena tla, u novim okolnostima, mogu dati i značajno bolje proizvodne rezultate, a, također, i nove kulture mogu se uzgajati i na nekim drugim površinama, pa i marginalnim tlima.
Bolje rješenje bilo bi da umjesto da se dosadašnjim posjednicima, koji proizvode poljoprivredno-
prehrambene proizvode, oduzima državno poljoprivredno zemljište, jer su u bonitet zemljišta uložili značajna sredstva i godinama o njima brinuli, neiskorištenih najmanje 150.000 hektara zemljišta država podijeli malim i mladim poljoprivrednicima te na adekvatan način pomogne u čišćenju zemljišta i njegovom privođenju svrsi, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.
Kako vidimo da sve odluke i procesi idu u pravcu skorog raspisivanja natječaja, u velikom broju općina i gradova i ovim putem pozivamo poljoprivredne proizvođače na krajnje ozbiljan i profesionalan pristup natječajima, odnosno da odgovorno prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju. Također, bilo bi
dobro da pažljivo prate objave njihovih općina i gradova jer bi se moglo dogoditi da se Natječaj objavi za vrijeme blagdanskih dana kad će biti manja pažnja svih zainteresiranih. Svim poljoprivrednim proizvođačima želimo sreću u natječajima i mogu nam se obratiti za pomoć kako bi bili što bliže ispunjenju svoje potrebe za dobivanjem državnog zemljišta u zakup.

Pročitaj više

Popularno