Povežite se sa nama

Vijesti

MOŽE LI RH ZADRŽATI SEKTOR TOVNOG GOSPODARSTVA?

Autor: Miroslav Kuskunović

Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef poslala je u srijedu 7. rujna 2022. godine pismo premijeru Vlade RH Andreju Plenković i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u kojem se traži hitan sastanak i pronalaženje rješenja za nagomilane problem u ovom sektoru. Hitan sastanak zatražen je nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede na kojem su izrađene kalkulacije za proizvodnju tovne junadi u 2022. godini, a koje pokazuje da tovljači junadi posluju ispod granice rentabilnosti.  Izračuni stručnih službi pokazali su kako prosječno poljoprivredno gospodarstvo u sektoru tovnog govedarstva ostvaruje gubitak od 1.000 do 2.223 kune po grlu što dokazuje da tovljači junadi posluju ispod granice rentabilnosti.  

Gubitak u sektoru od 1.000 do 2.223 kune po grlu

„Prema kalkulacijama za 2022. godinu, tovna gospodarstva u RH posluju ispod praga rentabilnosti, a u narednom periodu mogu se predvidjeti i dodatne negativne okolnosti na tržištu, koje neposredno i posredno utječu na povećanje troškova hrane za stoku. Prema predmetnim kalkulacijama za 2022. godinu, prosječno poljoprivredno gospodarstvo (ovisno o načinu tova, odnosno izvora hrane), ostvaruje gubitak od minimalno 1,49 – 3,42 kn po kilogramu žive mase ( odnosno 1.000,00- 2.223,00 kn/grlu),pri čemu su u najnepovoljnijem položaju proizvođači koji svu hranu kupuju na tržištu. Tako kumulirani gubitak, samo u posljednjem turnusu tova (posljednjih 7 mjeseci) iznosi u prosjeku 222 milijuna kuna,“, objavljeno je iz Udruge Baby Beef. objavljeno je iz Udruge Baby Beef.

Iz Udruge napominju kako je u sektoru tovnog govedarstva većina gospodarstava ovisna o kupnji hrane na tržištu, zbog neposjedovanja dovoljne količine poljoprivrednog zemljišta, pa se lako dolazi do zaključka kako su oni najviše i pogođeni ovom teškom situacijom. No niti gospodarstva koja posjeduju dovoljno poljoprivrednog zemljišta (iako su ona malobrojna), nisu u boljem položaju, zbog trenutne situacije prouzrokovane katastrofalnom sušom i smanjenom prinosu od oko 50 posto, priopćeno je iz Baby Beef.

„Zbog, konsenzusom utvrđenih činjenica, Udruga Baby Beef traži od nadležnih institucija da adekvatno reagiraju, kako bi se pad proizvodnje junadi u RH zaustavio, a rentabilnost povećala te kako bi se u što skorijem vremenu postigli određeni pozitivni trendovi. Proizvođači junadi u RH očekuju jasnu i nedvosmislenu poruku od nadležnih: MOŽE LI HRVATSKA ZADRŽATI SEKTOR TOVNOG GOVEDARSTVA?, kako bi se proizvođači mogli organizirati za budućnost“, glavna je poruka Udruge Baby Beef.

U Udruzi podsjećaju kako je u utorak 30. kolovoza 2022. godine održan  sastanak u Ministarstvu poljoprivrede na kojem su, uz predstavnike Udruga Baby Beef, bili nazočni predstavnici Ministarstva poljoprivrede – državni tajnik Z. Tušek, ravnatelj Uprave za stočarstvo dr.sc. Z. Barać, predstavnici Savjetodavne službe pri Ministarstvu poljoprivrede, dok je ispred Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku nazočan bio dr.sc. D. Kranjac. Tema sastanka bila je analiza stanja u sektoru tovnog govedarstva nakon izvanrednih okolnosti u kojima se sektor nalazi unazad posljednje tri godine (pandemija COVID-a 19, enormno povećanje cijena inputa za proizvodnju, katastrofalna suša i dr).

„Napominjemo kako su zajedničkim radom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, te Udruge Baby Beef, u Ministarstvu poljoprivrede izrađene, prema jednoobraznoj metodologiji, tri kalkulacije u proizvodnji tovne junadi, a s obzirom na dostupnost hrane iz vlastite proizvodnje ili kupnje na slobodnom tržištu. Sve kalkulacije pokazuju da proizvođači iz sektora tova junadi ostvaruju gubitke u poslovanju što zahtjeva hitnu reakciju i pronalaženje rješenja za izlazak iz ove teške situacije“, zaključuju iz Udruge Baby Beef.

Udruga Baby Beef održala je nedavno sjednicu Upravnog odbora sa koje je javnosti poručeno kako oko 400 članova Udruge Baby Beef ostvaruje pad prihoda i proizvodnje od procijenjenih oko 25 posto uslijed suše i porasta cijena proizvodnje te rasta cijena stočne hrane, dok su 50 do 60 posto porasli troškovi proizvodnje tovne junadi u samo godinu dana.

 Na konferenciji za novinare članovi UO Udruge podsjetili su kako je hrvatska samodostatnost u proizvodnji junećeg mesa oko 85 posto, a samodostatnost je svakim danom sve upitnija jer su problemi s energijom, cijenom stočne hrane  i drugim troškovima eskalirali, što znači da se može očekivati sve manje svježeg domaćeg mesa na hrvatskom tržištu.

Udruga za tovi uzgoj junadi Baby Beef krovna je udruga proizvođača junadi koja okuplja oko  400 proizvođača u RH sa godišnjom proizvodnjom od 140.000 grla, što čini vrijednost proizvodnje od 2 milijarde kn (polovica toga je izvoz). U tu vrijednost ugrađeno je minimalno više od 60 posto domaće komponente.

 

 

Vijesti

Stočari bi uskoro mogli ostati i bez poljoprivrednog zemljišta važnog za proizvodnju stočne hrane

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE ZA TOV I UZGOJ JUNADI „BABY BEEF“

Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef održala je u petak 9. prosinca 2022. godine svoju redovnu izvještajnu skupštinu na kojoj su članovi Skupštine ponovno upozorila Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede na izuzetno teško stanje u sektoru tovnog govedarstva, koje je uzrokovano rastom troškova poslovanja te su još jednom poručila kako je pet do 12 da se
problemi počnu rješavati. Kalkulacije koje su napravljene pokazale su da je gubitak u sektoru dosegnuo tijekom ove jeseni otprilike 300 milijuna kuna, a ukoliko se nastave negativni trendovi u godini pred nama, pad proizvodnje, bez ozbiljne intervencije u sektor tovnog govedarstva, mogao biti i do 60 posto. Samo je realni pad punjenja štala u prvih šest mjeseci ove godine iznosio preko 10 posto, a kako vrijeme odmiče bio je sve veći.
Na skupštini je upozoreno kako je daleko veći trošak za državu da se dozvoli urušavanje sektora jer će ga kasnije biti nemoguće ponovo revitalizirati, a Hrvatska nikako ne smije dozvoliti da ostane bez ove proizvodnje. Nedavno izrađene kalkulacije za proizvodnju tovne junadi u 2022. pokazala je da poljoprivrednici koji tove junad posluju ispod granice rentabilnosti. Izračuni su pokazali da prosječno poljoprivredno gospodarstvo u sektoru tovnog govedarstva ostvaruje gubitak od 1.000 do 2.223 kune po grlu, odnosno da posluju ispod granice rentabilnosti. Iako se kalkulacije proizvodnje proizvođača tovne junadi i Ministarstva poljoprivrede razlikuju, obje kalkulacije, pokazuju da se negativni trendovi nastavljaju zbog čega su potrebne strukturne dugoročne i kratkoročne mjere, koje će pomoći sektoru da zaustavi pad.


„Tražimo od Vladu RH da se sektoru pomogne dok je još živ, jer jednom kada se prestane s proizvodnjom i radna snaga napusti područje gdje se proizvodi, proizvodnju više neće biti
moguće pokrenuti na sadašnjoj razini ili razini od prije nekoliko godina. Uz mjere koje su do sada poduzete, jedan od naših zahtjev je i da se pronađe način za akontacijsku i inače
redovnu isplatu Proizvodno vezanih potpora za govedarstvo jer je i to jedan od način da se ova sadašnja loša situacija, ako ne sanira barem donekle ublaži“ izjavio je na skupštini
predsjednik Udruge Zvonimir Širjan.

Članovi skupštine upozorili su kako je pred sektorom i novi problem koji će se otvoriti u 2023. godini. Posljedice primjene novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, po stočarske proizvođače vrlo je važno za konkurentnost sektora, a većina proizvođača junadi, kojima ističe ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, mogao bi ostati bez dijela zemlje u posjedu, iz razloga što je novim zakonom omogućeno lokalnim samoupravama da utvrde nove maksimume po gospodarstvu. Dodatna otegotna okolnost je i što u izračun maksimuma ulazi i zemljište koje nije predmet natječaja.
Na skupštini je upozoreno kako će proizvođači, kojima ističe Ugovor o privremenom zakupu, biti oštećeni jer su zasijali površine, a da zbog ne provođenja natječaja na vrijeme će njihov posjed biti nelegalan. Isto tako, ako se drže zakona i oslobode zemljište od svojih stvari nakon isteka privremenog zakupa, neće se stići obaviti proljetnu sjetvu.


„Naša je procjena da se natječaji ne mogu završiti u roku četiri mjeseca. Dogodit će se da će stotine tisuća hektara biti po dvojbenom sjetvom. Sve takve površine bit će zasijane, a
zbog upitne legalnosti posjeda proizvođači će biti pod udarom Državnog odvjetništva“, poruka je članova Udruge Baby Beef.
Predsjednik Udruge Zvonimir Širjan je u svom planu za iduću godinu najavio kako bi bilo potrebno što više investirati pri čemu je pozvao Vladu da se kroz Nacionalni plan oporavak
pokušaju pronaći sredstva za govedarski sektor, pri čemu bi naglasak trebao biti na investicije u nove klaonice i rasjekaone mesa. Isto tako, očekuje da će novi Strateški plan
ipak prepoznati stočarski sektoru i proizvodnju mesa kao strateški važne, a jedan od način je da se kroz dobivanje oznake Dokazana kvaliteta za juneće meso podigne razina sredstava potrebnih za promociji i marketing domaće junetine.

„Jedan od naših zahtjeva je i da se ne diraju povijesna prava, te da se nastave sektorsko pregovaranje jer je i to jedan od način da se kroz ovaj vid organizacije tržište zaštite domaća proizvodnju, kako to rade razvijene i napredne države. Očekujemo da će se
situacija na tržištu popraviti i da će se rast cijena sirovina i svih troškova zaustaviti, kako bi imali mirniju poslovnu godinu u kojoj ćemo više investirati i razvijati svoje proizvodnje, a manje se boriti za opstanak i poslovati sa gubicima, kazao je Širjan.
Udruga i njezini članovi intenzivno se bave posljednjih više od godinu dana pitanjem instaliranje agrovoltaika (solarni paneli u kombinaciji sa poljoprivrednom proizvodnjom) na
poljoprivrednim površinama kroz mjere dobrobiti životinja ili Programa ruralnog razvoja, s pravom prodaje viška energije na tržište. Kako je istaknuto na skupštini do sada su
poljoprivredni proizvođači mogli konzumirati mjeru 6.3. Programa ruralnog razvoja, kroz koju se subvencionirala investicija u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali samo do visine vlastite potrošnje. Takvi projekti nisu mogli biti uključeni u sustav trženja energijom po povlaštenim tarifama jer bi to bilo dvostruko poticanje.


„Obzirom da ulazimo u vrijeme Blagdana kada se odvija najveća potrošnja, ovo je prilika i
da pozovemo još jednom naše građane, potrošače da im prvi izbor pri kupnju bude meso domaćih hrvatskih proizvođača. I to je način da nam se pomogne jer se tako štiti domaće gospodarstvo i poljoprivreda te bori protiv uvoza jeftinog i mesa sumnjive kvalitete, poručio je na kraju skupštine predsjednik Udruge Zvonimir Širjan. 

Pročitaj više

Vijesti

Natječaji za državnu zemlju novi kamen spoticanja na hrvatskom selu

Od početka 2023. godine očekuje se početak raspisivanje natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u velikom broju općina i gradova diljem Hrvatske. Nakon pet godina, od kad je nadležnost za dodjelu zemlje prenijeta na općine i gradove, stekli su se uvjeti da se krene s masovnijom objavom natječaja i dodjelom državne zemlje u zakup. Posljednjih dana javnost je doznala o raspisivanju pojedinih natječaja te donošenja odluke o dodjeli poljoprivrednog zemljišta u
zakup koji su izazvali veliku buru, nevjericu i nezadovoljstvo kod velikog broja poljoprivrednih proizvođača. Stočari su shvatili da su u nepovoljnoj poziciji, dok su dugogodišnji zakupci, uredni posjednici, počeli gubiti poljoprivredno zemljište koje su godinama obrađivali, ulagali u njega i brinuli o kvaliteti, a na temelju te zemlje dobivali i potpore iz fonda ruralnog razvoja, kao i kredite banaka, koje sada treba vraćati, ali možda bez nužnog poljoprivrednog potencijala.


Konzultantska tvrtka SMARTER analizirala je sve novine koje će stupiti na snagu, a generalni je zaključak kako je hitno potrebno da se svi poljoprivredni proizvođači krenu kvalitetno pripremati za nove natječaje. Važno je da se na vrijeme prikupi sva moguću dokumentacija (koja nije tako mala) te da se za svaku katastarsku česticu ili proizvodno tehničku cjelinu pripremi Gospodarski program.
Nužno je natječajima pristupiti ozbiljno i promišljeno jer i najmanji propust u dostavljenoj dokumentacije može dugogodišnji trud u proizvodnji u jednom trenu dovesti do potpunog kolapsa proizvodnje i života. Ovih smo dana u medijima svjedočili jednom takvom primjeru gdje je u općini Čađavica jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih proizvođača mlijeka, Branko Karamarković, ostao bez zemlje, odnosno na vlastitoj koži je osjetio svu nepravdu i nerazumijevanje institucija na koji način pravedno provesti zakone i propise te pritom zaštiti dobre proizvođače.
Podsjećamo kako je još u veljači 2018. godine donijet Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je nadležnost za dodjelu, s Agencije za poljoprivredno zemljište, prenesen na jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj Zakon je izazvao brojne kritike i prijepore, i kod JLS, i kod poljoprivrednih proizvođača, a temeljem tog Zakona se vrlo malo raspolagalo poljoprivrednim zemljište. U svibnju 2022. godine su donijete izmjene i dopune Zakona, a tijekom rujna i listopada 2022. godine i brojni provedbeni pravilnici. U razdoblju od 2019. do 2022. godine donijete su tri izmjene i dopune Zakona, dvije uredbe i 19 Pravilnika vezano uz legislativu poljoprivrednog zemljišta.


„Situacija sa zakupom poljoprivrednog zemljišta postaje sve kompliciranija. Brojne općine i gradovi godinama nisu provodili natječaje za zakup, a proizvođači su zemlju koristili temeljem kratkoročnih ugovora ili tzv. „potvrda“ ,koje su sada, zbog isteka vremena na koje su dane, prestale važiti te posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje. Na terenu su sve češće kontrole poljoprivrednih inspektora koji im izriču kazne, budući da je Zakon izričito propisao da korištenje
državnog poljoprivrednog zemljišta bez valjanje pravne osnove, nije dopušteno. Potvrda ili čak i Ugovor o zakupu ističu brojnim poljoprivrednicima, dok s druge strane natječaji za dodjelu zemlje nisu raspisani ili ako jesu, trajat će dugo dok se cijeli postupak okonča. Zato se postavlja pitanje što da rade poljoprivredni proizvođači u ovom pravnom vakuumu? Da li da siju i obrađuju zemlju koju trenutno koriste, ali „bez valjane pravne osnove“ i zbog toga plaćaju kazne ili čekaju da ih se „deložira?“, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju.


Naša je procjena da će od raspisivanja pojedinih natječaja trebati proći dosta vremena da se provede cjelokupna komplicirana procedura. Zato ovih dana na hrvatskim selima vlada ogromna nervoza, strah i nevjerica, ne zna se što će sutra biti i tko će moći koristiti zemlju koju sada ima u posjedu. 
Pojedini poljoprivrednici su možda i godinama obrađivali i ulagali ogromna sredstva u zakupljeno zemljište i svoja poljoprivredna gospodarstva, dok, s druge strane, mnogi mladi poljoprivrednici čekaju da dobiju zemlju temeljem koje će moći razvijati svoje proizvodnje i živjeti od poljoprivrede.
Bez poljoprivrednog zemljišta nema poljoprivredne proizvodnje, nema proizvodnje hrane, ali ono što je u mnogo slučajeva ključno, a možda u pojedinim slučajevima i presudno, nema ni izdašnih poljoprivrednih potpora. Zato ovih dana među poljoprivrednicima vlada ogromno iščekivanje i nedoumice što ih čeka u budućnosti.
Poznato je da su pojedini do sada provedeni natječaji izazvali buru nezadovoljstva. Jasno je, također, da ovaj posao za JLS nije nimalo lagan, dapače, svi načelnici i gradonačelnici moraju biti svjesni kako u svojim rukama drže sudbinu ljudi koji žive od poljoprivrede, odnosno da njihova povjerenstva, općinska vijeća i stručne službe imaju u svojim rukama jako „vrući krumpir“.
Zbog boljeg razumijevanja ovog ogromnog problema s kojim ćemo se suočiti potrebno je objasniti procedure. Prije svega, pretpostavka raspisivanja javnih natječaja za Zakup poljoprivrednog zemljišta je da su općine i gradovi donijeli Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svom teritoriju, na koji su dobili prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede. S obzirom da su se Programi raspolaganja pripremali od 2018. godine, većina općina i gradova te je programe i donijela, ali je činjenica da se oni mogu i mijenjati. Novi propisi dali su zadatak JLS da što prije objave (nakon što su donijele Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem) natječaje za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na svom teritoriju, pritom se natječaji trebaju raspisivati za ukupno raspoloživo državno poljoprivredno zemljište.


Prijedlog odluke izrađuje JLS, a Ministarstvo poljoprivrede daje suglasnost na tu odluku.
Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva, JLS su dužne odmah, bez odgađanja, raspisati Natječaj. Na Natječaj se mogu javiti svi poljoprivredni proizvođači koji se moraju pripremiti na vrlo dug put  zadovoljavanja svih uvjeta, pribavljanje potrebne dokumentacije. Preciznost u tome mora biti na visokom nivou.
Uz Ponudu za zakup, proizvođači su dužni priložiti i Gospodarski program – plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u trajanju od pet godina koji mora sadržavati sve pokazatelje proizvodnje i ekonomske parametre, koji su utvrđeni propisanim obrascem Gospodarskog programa. Gospodarski program se mora napraviti za sve katastarske čestice ili proizvodno tehnološke cjeline (ovisi kako je Natječaj raspisan). Poznato je da su naše katastarske čestice vrlo male, vrlo lako se može dogoditi da jedan poljoprivrednik, za zemlju koju sada koristi ili je želi koristiti, mora izraditi desetke Gospodarskih programa – sa svim traženim pokazateljima.
Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup, koju utvrđuje posebno Povjerenstvo za zakup (imenovano u JLS) dostavlja se na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Nakon davanja suglasnosti Ministarstva, Odluku o zakupu poljoprivrednog zemljišta donosi općinsko/gradsko vijeće.
Kad se donesu odluke o izboru Ponude za zakup, općinski načelnik/gradonačelnik i podnositelj ponude sklapaju Ugovor o zakupu u pisanom obliku. Taj je Ugovor ovršna isprava te je potvrđuje javni bilježnik. No, prije potpisivanja Ugovora o zakupu, svi ugovori se moraju dostaviti na davanje suglasnosti, prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu.
Naša je procjena da bi prema dosadašnjoj praksi natječaji mogli trajali prosječno godinu i šest mjeseci.
Kad sva ta procedura bude dovršena, novog zakupoprimca treba uvesti u posjed. No, ako je tu zemlju do sada koristio neki drugi posjednik cijela situacija postaje jako traumatična.
Jedinice lokalne samouprave u Natječaju mogu, ali i ne moraju, odrediti maksimalnu veličinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom PG (fizičkoj ili pravnoj osobi i s njima povezanim fizičkim i pravnim osobama) na njihovom teritoriju. Čak i one jedinice lokalne samouprave koje u Natječaju neće ograničiti maksimalnu veličinu posjeda, mogu jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi dati u zakup najviše 50% zemljišta koje se nalazi na području te JLS. Zbog svih ovih propisa, ograničenja i pravnih zavrzlama, hrvatski su poljoprivredni proizvođači u čudu i vjeruju kako će i ovaj Zakon neslavno proći, kao i svi prethodni koji nisu do kraja riješili pitanje državne poljoprivredne zemlje na kvalitetan način.
Pojedine JLS vrlo hrabro ograničavaju veličinu poljoprivrednog posjeda. Pitanje je rade li to na temelju kvalitetnih analiza, strateških ciljeva ili su takve odluke donijeli iz političkih i inih drugih razloga, koji su sve samo ne u svrhu razvoja poljoprivrede. 

Poljoprivrednici se s pravom pitaju jesu li JLS imale znanja i vremena za kvalitetne analize, jesu li razmišljali kako jedno poljoprivredno gospodarstvo, koje ima zakup državnog poljoprivrednog zemljišta od primjerice 100 ha za tolike hektare ima prilagođenu i kupljenu mehanizaciju, prilagođen
broj stoke, broj zaposlenih i dr. Mnogi imaju i obveze po dobivenim sredstvima iz Programa ruralnog razvoja ili komercijalnim kreditima koji su im odobreni temeljem ukupnog poljoprivrednog potencijala, koje je to gospodarstvo do sada koristilo.
Na pojedinim područjima, primjerice u Slavoniji, ima JLS koje su propisale državni maksimum manji od 50 ha, iako su odavno prošla vremena kad se smatralo da je održivo ratarsko gospodarstvo ono koje ima najmanje 50 ha, a mliječno stado 100 krava.
Poljoprivrednici se zato ovih dan s pravom pitaju hoćemo li bez ikakve ekonomske računice uzeti zemlju kvalitetnim poljoprivrednim proizvođačima s europskim visokim prinosima, da bi je dali ekonomski nedokazanim održivim gospodarstvima?

Na udaru ovakvih ekonomski neopravdanih rješenja o zemljišnom maksimumu našli su se, ne samo veliki poljoprivredni sustavi, nego i brojni OPG-ovi.
Mi u SMARTER-u smatramo kako bi se Hrvatskoj poljoprivredi moglo dogoditi da uništimo kvalitetne poljoprivredne proizvođača, koji ostvaruju rezultate na europskom nivou s odličnim prinosima te su konkurentni na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda. Pritom se možemo dovesti u situaciju da ćemo teško „stvoriti“ nove uspješne poljoprivrednike, jer za uspješnu poljoprivredu je potrebno puno znanja i kapitala, a tim resursima naša poljoprivreda ne obiluje. Logika da će na istoj površini koju je izvrsno obrađivalo jedno poljoprivredno gospodarstvo, ostvariti istu količinu proizvodnje, istu kvalitetu, iste prinose 10 poljoprivrednika, naprosto nije točna. Stvaramo mrtve kapitale, a imamo ogroman broj napuštenih farmi ostalih još iz nekadašnjih, propalih Operativnih programa. Čini se da
ćemo opet jako skupo plaćati loše političke odluke u poljoprivredi.
U sadašnjoj, vrlo neizvjesnoj, situaciji po pitanju globalne prehrambene sigurnosti, pitanje proizvodnje hrane je prvorazredno pitanje i svako eksperimentiranje na tom području je nedopustivo. Hrvatska ima u poljoprivrednoj proizvodnji strukturu u kojoj prevladava biljna proizvodnja žitarica, uljarica, industrijskog bilja. Naša stočarska proizvodnja je značajno smanjena i opstali su veći proizvođači koji su uz stočarstvo imali i odgovarajuću ratarsku proizvodnju, koja im omogućuje proizvodnju vlastite stočne hrane. To sve nije moguće raditi na malim, rascjepkanim, nepovezanim, neuređenim površinama poljoprivrednog zemljišta, kakva se očito sada žele ponovo stvarati.


Europska komisija je na temelju strukturnih pokazatelja utvrdila da hrvatski poljoprivredni sektor još uvijek odlikuju manja poljoprivredna gospodarstva, manja produktivnost rada i učinkovitost te niži faktorski dohodak, ali i kupovna moć u odnosu na prosjek EU-a. Europska komisija je konstatirala da su poljoprivredna gospodarstva većinom mala i nisu pogodna za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, što znači da su niske učinkovitosti i produktivnosti.
Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava jedan je od glavnih ograničavajućih čimbenika razvoja poljoprivrednog sektora. U usporedbi s prosječnim poljoprivrednikom Europske unije, prosječan hrvatski poljoprivrednik koristi manju površinu poljoprivrednog zemljišta za 30%, uzgaja svega polovicu stočnih jedinica i ostvaruje manji prosječni ekonomski rezultat za 56%.
Hrvatskoj bi trebao biti cilj stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta, koje se može privesti namjeni te dodatno provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Cilj bi trebao biti povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta, a Zakon o poljoprivrednom zemljištu je stvorio zakonske mogućnosti da se krene sa svim tim postupcima. 
No, nekako se najlakše pristupa postupcima dodjele u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji se godinama obrađuje i u koje su njihovi dosadašnji posjednici uložili dugogodišnji trud i razvijali svoja gospodarstva. Već godinama se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem svodi na uzeti jednima da bi dali nekim drugima, a ni ne pokušavamo povećati ukupnu površinu uređenjem onog zemljišta koje se ne koristi. Dodatno, danas je zbog klimatskih promjena jako bitno razmotriti da određena tla, u novim okolnostima, mogu dati i značajno bolje proizvodne rezultate, a, također, i nove kulture mogu se uzgajati i na nekim drugim površinama, pa i marginalnim tlima.
Bolje rješenje bilo bi da umjesto da se dosadašnjim posjednicima, koji proizvode poljoprivredno-
prehrambene proizvode, oduzima državno poljoprivredno zemljište, jer su u bonitet zemljišta uložili značajna sredstva i godinama o njima brinuli, neiskorištenih najmanje 150.000 hektara zemljišta država podijeli malim i mladim poljoprivrednicima te na adekvatan način pomogne u čišćenju zemljišta i njegovom privođenju svrsi, zaključak je stručnjaka SMARTER-a.
Kako vidimo da sve odluke i procesi idu u pravcu skorog raspisivanja natječaja, u velikom broju općina i gradova i ovim putem pozivamo poljoprivredne proizvođače na krajnje ozbiljan i profesionalan pristup natječajima, odnosno da odgovorno prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju. Također, bilo bi
dobro da pažljivo prate objave njihovih općina i gradova jer bi se moglo dogoditi da se Natječaj objavi za vrijeme blagdanskih dana kad će biti manja pažnja svih zainteresiranih. Svim poljoprivrednim proizvođačima želimo sreću u natječajima i mogu nam se obratiti za pomoć kako bi bili što bliže ispunjenju svoje potrebe za dobivanjem državnog zemljišta u zakup.

Pročitaj više

Vijesti

Inovativne tehnologije za poljoprivredu i prehrambenu industriju – iskustvo Italije

Talijanski institut za vanjsku trgovinu iz Zagreba – ITA Agencija, u suradnji s uredom u Rimu i Veleposlanstvom Italije u RH, organizirao je 1. prosinca  stručni seminar na temu: “Inovativne tehnologije za poljoprivredu i prehrambenu industriju – prilike i izazovi” koji je okupio veliki broj predstavnika talijanskih tvrtki i udruženja, kao i hrvatskih poljoprivrednika, uvoznika poljoprivrednih strojeva i opreme, predstavnika institucija i udruženja, te prehrambene industrije.

“Inicijativa figurira kao svojevrsni nastavak bilateralnih odnosa ostvarenih prošlog svibnja u Rimu, tijekom prvog Talijansko-hrvatskog gospodarskog foruma,  kada se kao jedan od prioritetnih sektora  poslovne suradnje između nazočnih hrvatskih i talijanskih tvrtki nametnuo sektor tehnologija za procesnu industriju proizvodnje hrane”, izjavio je na otvorenju seminara talijanski veleposlanik u Hrvatskoj, NJ.E. Pierfrancesco Sacco.

 

“Imajući u vidu prilike koje nudi Nacionalni plan oporavka i otpornosti  sa izdvajanjima sredstava za inovacije i digitalizaciju poljoprivredno-industrijskog sektora, kao i mogućnosti  „Programa ruralnog razvoja Hrvatske“ – financiranog od strane EU –  koji predviđa uvođenje strojeva i preciznih alata za potporu poljoprivredi, ovaj događaj ima za cilj predstaviti inovativne talijanske tehnologije, rješenja i proizvodne modele te istražiti prilike za industrijsku suradnju i razmjenu “najboljih praksi” u sektoru. Na ovogodišnjem, drugom izdanju Međunarodnog sajma poljoprivrede, poljo-mehanizacije i opreme za poljoprivredu CROAGRO, po prvi put se održava zajednička izložba talijanskih tvrtki – tzv. Punkt Italija, na kojom se od 1. do 4. prosinca  predstavlja i 11 talijanskih tvrtki i sektorskih udruženja”, kazala je Sandru Di Carlo,  direktorica ureda Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu u Zagrebu.

Martina Ciglević, pomoćnica savjetnika za gospodarstvo Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, u uvodnom obraćanju je izjavila kako je Italija prošle godine bila drugi po važnosti trgovinski partner Hrvatske, dok je u prvih osam mjeseci ove godine bila na prvom mjestu. Naglasila je kako se prostor za suradnju gospodarstava u zadnje vrijeme širi upravo na nove tehnologije, prijenos znanja i digitalnih tehnologija, kao i IT sektor, što je posebno važno za razvoj hrvatskog gospodarstva. Dodala je kako su sajmovi mjesta gdje se tvrtke upoznaju, ali i sklapaju poslovi zbog čega je važno da ovakvih inicijativa između Hrvatske i Italije bude što više.

Italija je svjetski lider u izvozu strojeva za poljoprivrednu proizvodnju i prvi hrvatski dobavljač strojeva za preradu hrane s tržišnim udjelom od 23,4% i vrijednošću izvoza koja je u 2021. godini porasla za 26%. I u prvih sedam mjeseci 2022. godine talijanski AgriFood-Tech sektor zadržava vodstvo kao najveći hrvatski dobavljač s 19,2% tržišnog udjela.

S talijanske strane, na seminaru su sudjelovali FEDERUNACOMA – vodeće sektorsko udruženje proizvođača poljoprivredne mehanizacije, CREA – Savjet za poljoprivredna istraživanja i analizu agronomske aktivnosti,  Opservatorij Smart Agrifood sa sveučilišta Politecnico u Milanu, kao i razni proizvođači tehnološki naprednih rješenja i strojeva.

Svi oni su se, tijekom drugog dijela seminara, imali priliku predstaviti hrvatskoj publici.

S hrvatske strane, predstavnica Ministarstva poljoprivrede ilustrirala je aktualno stanje u sektoru, razvojne planove, financiranja i mogućnosti suradnje u sektoru. Na Okruglom stolu posvećenom pametnoj, digitalnoj i poljoprivredi 4.0 govorili su predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske zajednice inovatora.

Na seminaru su se sudionicima predstavile talijanske tvrtke proizvođači opreme i tehnologije za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje se prezentirale najnovija dostignuća u razvoju svojih naprednih tehnologija i proizvoda. Talijanske tvrtke sudionice bile su tako Alcos, Carrarospray by OCLL, IMeG S.a.s, Nabu, Ortiflor Group, Roj, Veronafiere i Zanasi.

Posjet seminaru i sajmu CROAGRO ured u Zagrebu Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, u suradnji sa sarajevskim uredom, osigurao je i za delegaciju uvoznika poljomehanizacije i opreme iz Bosne i Hercegovine.

Pročitaj više

Popularno