Povežite se sa nama

Nekategorizirano

U RH godišnje nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane – cilj je do 2028. smanjiti otpad od hrane za 30 posto

Autor: Miroslav Kuskunović

Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 4. srpnja 2023. godine (utorak) u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Hrana nije otpad: Nauči više! Učini više! s ciljem informiranja javnost oko svih aktivnosti na području grada Zagreba, koje se provode kroz dobrovoljni sporazum za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, potpisan sa Ministarstvom poljoprivrede, a u kojem sudjeluje ukupno 12 predstavnika s područja grada Zagreba.

U ovom projektu s područja grada Zagreba sudjeluju; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biovega d.o.o., Dukat d.d., Ikea Hrvatska d.o.o., Kaufland Hrvatska k.d., Konzum plus d.o.o., Nestlé Adriatic d.o.o., Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Reto centar Zagreb, Udruga za promicanje vrijednosti hrvatske gastronomske i enološke baštine „Gastronomadi“, Ustanova Dobri dom Grada Zagreba, Zvijezda plus d.o.o.

Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Prema najnovijim podacima u RH nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane godišnje. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine“, zaključak je konferencije.

Pročelnica gradskog Ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić-Kaselj, koja je na konferenciji održala prezentacija na temu Milanski pakt i sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane, na konferenciji je naglasila:  

„Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Stoga je važno omogućiti preduvjete i pokrenuti dobre prakse kojima se može osigurati sprječavanje nepotrebnog bacanja hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom.

„U ovom izuzetno značajnom projektu za RH sudjeluje ukupno 12 predstavnika s područja grada Zagreba koji su potpisnici ovog sporazuma. S ciljem promocija projekta Grad Zagreb je organizirao konferenciju na kojoj su sudionici, kroz tri panela, odgovorili na ključna pitanja kako spriječiti i doprinijeti smanjivanju bacanja hrane kroz procese proizvodnje ili u trgovini te na koji način poboljšati sustav doniranja hrane potrebitima. Cilj nam je bio da utvrdimo što mogu učiniti građani-potrošači, što realni sektor proizvodnje i znanstvene institucije, I ovom smo prilikom imali mogućnost vidjeti i pozitivne primjere iz prakse, kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama, kako bi cijeli sustav učinili još učinkovitijim i unaprijedili ga, kazala je Ana Pavičić-Kaselj.

Zdravko Barać ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede RH izjavio je:
„S ciljem promicanje društvene odgovornosti prehrambenog sektora Ministarstvo poljoprivrede sklopilo je početkom godine dobrovoljne sporazume za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane sa različitim skupinama dionika, uključujući subjekte u poslovanju s hranom iz sektora primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja kojima potiče njihovu međusobnu suradnju i dijalog, razmjenu iskustva te definiranje zajedničkih ciljeva i aktivnosti. Sporazum je potpisalo 44 dionika, a isti je otvoren za pristupanje novim potpisnicima. Cilj sporazuma je doprinosa u ostvarenju smanjenja otpada od hrane u RH za 30 posto do 2028. godine. Sklapanje Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane „Zajedno protiv otpada od hrane“ provodi se u okviru provedbe Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH za razdoblje od 2023. do 2028. godine kojeg je Odlukom donijela Vlada RH te reformske mjere „Unaprjeđenje sustava doniranja hrane“ iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026. Godine“, izjavio je Zdravko Barać ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede RH.

U Hrvatskoj se godišnje baci više od 286 tisuća tona hrane, a iako smo na razini EU među zemljama s najmanjom količinom otpada od hrane po glavi stanovnika, nastavljamo daljnje iskorake provedbom mjera i aktivnosti sadržanih u novom Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2028., kojeg je usvojila Vlada RH i za koji je osigurano 5,7 milijuna eura, kao i s provedbom reformske mjere „Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH“ iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost“, kazao je Barać.
Naglasio je kako su u sklopu spomenute reformske mjere NPOO-a, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, do sada potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu doniranja hrane i za 9 banki hrane. Sustav se kontinuirano nadograđuje te se planira novi poziv u svrhu omogućavanja pokretanja banki hrane u županijama koje ne raspolažu istima te daljnjeg infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane. Planirano je da će banke hrane započeti sa svojim radom najkasnije početkom 2024. godine te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji. Također, kako bi se olakšalo doniranje hrane unaprijeđen je zakonodavni okvir za doniranje hrane, izrađen vodič za doniranje, a uspostavljen je i IT sustav koji je do danas spasio 700 tona hrane, a broji 322 donatorska i 109 posredničkih profila.

„Ustanova DOBRI DOM kao ustanova Grada Zagreba i na ovaj način potvrđuje svoje  kontinuirano postupanje u vidu aktivnog doprinosa postizanju zajedničkog općeg cilja poticanja smanjenja otpada od hrane u svrhu učinkovitijeg i održivog korištenja resursa, u cijelom lancu opskrbe hranom i pripreme obroka te smanjenja siromaštva. U tom pravcu djeluje interdisciplinarna radna skupina koja prati ispunjenje obveza, razvijamo nove projekte u cilju unaprjeđenja i standardiziranja radnih procesa unutar djelatnosti ustanove koji rezultiraju smanjenjem otpada od hrane i otpada uopće i to racionalnim postupanjem s namirnicama u fazi narudžbe te obrade istih, edukacijom zaposlenika i svih dionika odnosno suradnika, poticanjem unaprjeđenja doniranja hrane i razmjenom iskustava.“, izjavio je Alen Župan, ravnatelj Ustanove “Dobri dom” Grada Zagreba

Na konferenciji su izneseni zanimljivi podaci kako se u svijetu godišnje baci oko 1,3 milijarde tona hrane, odnosno  160 kilograma po glavi stanovnika što godišnje iznosi  1 bilijun dolara. U Europskoj Uniji se baci 57 milijuna tona hrane, ili 131 kilogram po glavi stanovnika u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Kada je riječ o Hrvatskoj kod nas se godišnje baci 286.379 tona hrane odnosno oko 71 kilogram po glavi stanovnika što je ekvivalent vrijednosti od oko 600 milijuna dolara. Prosjek po glavi stanovnika, kada je riječ o bacanju hrane u EU je 131 kilogram, a u svijetu čak 160 kilograma hrane. Od ukupno odbačene hrane u Hrvatskoj 76 posto dolazi iz kućanstava, a 24 posto iz poslovnog sektora. Građani Hrvatske godišnje bace 129.616 tona jestive hrane, dok se baci i 86.726 tona nejestivog dijela. S druge strane poslovni sektor godišnje izgubi 50.723 tona jestive hrane i 19.311 koji je nejestivi dio.

Ne bacajmo hranu, jer hrana nije otpad!

Nekategorizirano

Dvadesetak proizvođača promovira i nudi najbolje proizvode sa oznakom Plavi ceker

Tradicionalna 3. manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je danas 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb – Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.


Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima – bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

„Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr.”, ističu iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.
Iz Grada Zagreba naglašavaju kako ovogodišnje izdanje manifestacije Adventski ceker u Supernovi u Buzinu okuplja impresivnu paletu domaćih proizvođača iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine.
Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći vrhunske prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz dugogodišnje obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.


„Uvjereni smo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode sve više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. I to je jedan od način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo  negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Smatramo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva, naglasili su na otvorenju predstavnici Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje grada Zagreba.  
Zajedničko svim izlagačima jest naglasak na domaću proizvodnju, kratke lance opskrbe i očuvanje lokalnih tradicija, što Adventski ceker u Supernovi Buzin potvrđuje kao mjesto susreta potrošača i proizvođača koji iza svojih proizvoda stoje imenom, obitelji i dugogodišnjim radom. Manifestacija je tako i ove godine više od sajma – ona je presjek hrvatske male proizvodnje u blagdanskom ruhu.
A to potvrđuju i izlagači na ovogodišnjem Adventskom cekeru.


Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda.
„ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda čak 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode
certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.


Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker
kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana.


Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u Blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Osim certifikatom ekološkog proizvoda, kvalitetu su potvrdili i osvajanjem niza priznanja na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode.

Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pročitaj više

Nekategorizirano

Kupnja domaćih proizvoda za Blagdane, kroz kratke lance opskrbe najveća podrška domaćoj poljoprivredi

Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje organizira tradicionalnu 3. manifestaciju „Adventski ceker“, koja će se i ove godine održati od 20. do 24. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu.

Na manifestaciji će sudjelovati dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ekoloških proizvođača i proizvođača s oznakom „Plavi ceker“.

“Ovom manifestacijom želimo pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi, sirevi i dr. ”, priopćeno je iz Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

 

Grad Zagreb, u sklopu svojih brojnih aktivnosti promocije domaće poljoprivredne proizvodnje i podizanja svijesti o potrebi veće kupnje domaćih proizvoda, poziva i ove godine hrvatske potrošače da u prosincu, mjesecu najveće potrošnje, obrate pozornost da kupuju domaće proizvode kroz kratke lance opskrbe. Na ovaj način šalje se jasna poruku kako je zaštita domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane jedino moguća uz veću svijest o potrošnji i kupnji domaće hrane. U sklopu promocije domaće poljoprivrede, Grad Zagreb ujedno daje i podršku svim pozitivnim primjerima iz prakse koji potiču na potrošnju domaćih proizvoda.

„Vjerujemo da je i ovo prilika kako bi se još jednom pokazalo da naši potrošači, pri odluci o kupnji vode više brigu da svoj novac usmjere na kupnju domaćih proizvoda. To je jedini način da sačuvamo proizvodnju i zaustavimo negativne trendove u gospodarstvu. Tijekom proteklih godina značajno je porasla nabava hrane putem dostave od domaćih OPG-ova, pokrenute su brojne tražilice hrane koje nude domaće proizvode, te brojne manifestacije koje promoviraju kratke lance opskrbe. Vjerujemo kako je od iznimne važnosti i da se sada pojača još više promocija domaće proizvodnje te da svi zajedno damo svoj doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Svaki uloženi euro u kupnju domaćih proizvoda multiplicira učinak na rast i razvoj hrvatske poljoprivrede i gospodarstva“, ističu iz Grada Zagreba.

Manifestaciju Adventski ceker će pratiti i glazbeni program, a u subotu 20. prosinca 2025. održati će se edukativni program, bojenje licitarskih srca, kulturno umjetnički program (folklorni nastupi dječjih sekcija)  te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

ŠTO JE PLAVI CEKER:

„Plavi ceker“ je  OZNAKA – namijenjena označavanju, isticanju i promociji najkvalitetnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda proizvedenih na području Republike Hrvatske kao što su med, sirupi, sokovi, džemovi, pekmezi, sirevi, suhomesnati proizvodi itd. Grad Zagreb ovim projektom želi pomoći malim i srednjim proizvođačima u plasmanu njihovih visokokvalitetnih proizvoda na zagrebačko tržište što je vidljivo iz slogana: „ Od hrvatskog polja do zagrebačkog stola  – jamči Zagreb“.

Isto tako „Plavi ceker“ jamči potrošaču da se radi o domaćem, kvalitetnom, visokovrijednom i provjerenom proizvodu. Proizvođači koji žele steći oznaku „Plavi ceker“ za svoje proizvode, javljaju se na javni poziv koji objavljuje Grad Zagreb. Svi prijavljeni proizvodi putem javnog poziva podliježu senzorskoj procjeni i fizikalno kemijskoj analizi u akreditiranim laboratorijima. Ukoliko zadovolje sve kriterije propisane Pravilnikom dodjeljuje im se oznaka „Plavi ceker“. Troškove analiza snosi Grad Zagreb.

Krajem 2019. godine objavljen je prvi javni poziv za dodjelu oznake „Plavi ceker“, a danas imamo 65 proizvođača koji su stekli oznaku Plavi ceker za ukupno 145 proizvoda.

Pročitaj više

Nekategorizirano

PZ JabukaHR: MODERNA SKLADIŠTA I UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA JEDINI JE NAČIN ZA OPSTANAK PROIZVODNJE JABUKA U RH

Hrvatska proizvodnja jabuka ima budućnosti jer smo se svih ovih godina, unatoč teškim tržišnim okolnostima i sve češćim klimatskim promjenama uspjeli oduprijeti izazovima koji su bili pred nama. Upravo je u tijeku ovogodišnja sezona berbe jabuka, s kojom smo zadovoljni, jer nam vremenske prilike, u vrijeme berbe, idu na ruku. Budućnosti hrvatske proizvodnje jabuka ovisit će o dovršetku započete realizacije izgradnje skladišnih kapaciteta, koja se financira bespovratnim sredstvima iz NPOO-a.

Jedan od načina opstanka i razvoja proizvodnje jabuka je i još bolja  horizontalna i vertikalna organizacija proizvođača, posebice kroz udruživanje u Proizvođačke organizacije, koje su se proteklih godina pokazale kao najotpornije u izazovnoj tržišnoj utakmici. Zaključak je to stručne rasprave sa poljoprivrednim novinarima, koju je povodom 20. listopada – Svjetskog dana jabuka u Križu organizirala PZ JabukaHR, najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj. 

PZ JabukaHR organizacija je istaknutih proizvođača jabuke u Hrvatskoj, koja svoje proizvode plasira na domaće i inozemna tržišta, a okuplja preko 30 proizvođača jabuka (članova i pridruženih članova)sa godišnjim prinosima između 10 i 12 tisuća tona, od čega glavnina, kao svježi proizvod ili prerađevine, završi na domaćem tržištu – na policama gotovo svih trgovačkih lanaca.

Luka Cvitan upravitelj PZ JabukaHR novinarima je tijekom obilaska gradilišta, povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuka, u Poslovnoj zoni Križ, objasnio kako je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće društvu Jabuka LDC d.o.o., osnovanom od strane i u većinskom vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko 23 milijuna eura plus PDV, a objekt će se prostirati na 16.000 m2.

„Finalizacija LDC-a očekuje se u ljeto iduće godine, kada ćemo primiti prve količine jabuka. Projektom je predviđena izgradnja hladnjače kapaciteta 6.700 tona sa različitim kapacitetima komora za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje jabuka, čime će se zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe tržišta po pitanju sortiranja i konfekcioniranja, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok i dr. Bitno je naglasiti da je ovaj objekt projektiran po najvišim DNSH i ekološkim standardima te da je u okviru projekta predviđeno i postavljanje fotonaponske centrale kapaciteta 500 kWh čime će se osigurati glavnina potrebe za električnom energijom. Ponovno bi istaknuli da su jabuke domaćih proizvođača, okupljenih u PZ JabukaHR, prvi poljoprivredno-prehrambeni proizvod označen znakom „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“, koja krajnjem kupcu, na jasan i nedvosmislen način, garantira da je riječ o proizvodu koji je proizveden zaista tamo gdje je to u deklaraciji i navedeno, da udovoljava najvišim tržišnim standardima i da iza njega stoji sljedivost tijekom cijeloga proizvodnog procesa.“, kazao je Cvitan.

Ovo je, inače, do sada drugi logističko-distributivni centar financiran bespovratnim sredstvima iz NPOO-a. Prva sredstva dodijeljena su prošle godine Osječko-baranjskoj županiji prilikom izgradnje regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Natječaj je još uvijek otvoren i postoji još nekoliko planova izgradnje LDC-a iz ovog programa.

„Mi u PZ JabukaHR pozdravljamo sve projekte kojima su nositelji proizvođačke organizacije, ali i inicijativu svih onih koji se u budućnosti žele pridružiti našoj ili nekoj drugoj proizvođačkoj organizacija jer smatramo to najboljim načinom ojačavanja pozicije primarnih proizvođača. Zajednički možemo potaknuti i nove proizvođače da se okrenu proizvodnji jabuka i drugih voćnih vrsta. Sredstva koja je usmjerila država za izgradnju skladišnih kapaciteta od iznimne su važnosti za proizvodnju, zbog čega vjerujemo da ćemo u budućnosti biti još snažniji i konkurentniji“, ističu u ovoj proizvođačkoj organizaciji.

Izgradnja potrebne infrastrukture temeljni je preduvjet održive proizvodnje za koju želimo da je produktivna, konkurentna i otporna. Za skladištenja jabuka u Hrvatskoj,tzv. ULO komora, danas ima u Hrvatskoj oko 40 000 tona i to je za trenutne potrebe proizvodnje konzumne jabuke, tijekom cijele godina uglavnom dostatno. Ti skladišni kapaciteti su uglavnom izgrađeni prije 20- tak godina i u većini slučajeva u vlasništvu su trgovačkih društava koja se bave otkupom i prodajom odnosno nisu u vlasništvu i gospodarenju proizvođača.

Nažalost infrastruktura logistike, tehnologija sortiranja,kalibriranja i pakiranja u tim skladišnim kapacitetima nije tehnološki zadovoljavajuća da se mogu zadovoljiti potrebe prema trgovačkim kućama, koje su iz dana u dan sve zahtjevnije po pitanju dinamika isporuke, vrsta pakiranja i općenito komercijalnih zahtjeva, koje diktira tržište. Pozitivne pomake na tim poljima očekujemo nakon završetka svih intervencija iz Nacionalnog programa oporavaka i otpornosti te stavljanja u funkciju logističkih centara koji će biti na raspolaganju samim proizvođačima. Proizvođači će sami odlučivati o upravljanju LDC-ima, pa vjerujemo da će se situacija u domaćem voćarstvu ipak razvijati sve više u korist domaćih voćara i hrvatskih potrošača“, zaključuje Luka Cvitan.

Pročitaj više

Popularno