Vijesti

Formula uspjeha poljske poljoprivrede: Visok obujam proizvodnje, udruživanje, snažna promocija domaćih proizvoda i ogromna iskorištenost EU fondova

Autor: Miroslav Kuskunović

U sklopu projekta „Cap for Us“, Hrvatska poljoprivredna komora održala je u srijedu 26. svibnja 2021. treću on line radionicu na kojoj su predstavnici Poljske prenijeli hrvatskim poljoprivrednicima, predstavnicima resornih institucija, saborskim zastupnicima, te drugim dionicima iz sektora poljoprivrede, svoja iskustva iz uzgoja svinja, mljekarstva, uzgoja ovaca i koza, proizvodnje govedine i teletine. Projektom „CAP for US“ kroz 4 radionice i završnu konferenciju prikazuju se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a projektom se želi ostvariti sinergija različitih dionika; poljoprivrednika, donositelja odluka, agrarnih novinara, studenata, profesora, poljoprivrednih savjetnika i predstavnika udruga. Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.

„Cilj projekta je doprinijeti promjeni negativnog razmišljanja o poljoprivredi i poljoprivrednoj politici, te se upoznati sa pozitivnim primjerima iz prakse uspješnih EU zemalja. Poljska je postala lider u brojnim poljoprivrednim proizvodnjama zahvaljujući snažnoj usmjerenosti na podizanje konkurentnosti i okretanju izvozu što smo i sami svjedoci, jer su brojni njihovi proizvodi prisutni i u Hrvatskoj, posebice meso, jabuke, mlijeko, ali i drugi poljski proizvodi. Poljska ima snažnu i uspješnu poljoprivredu, koju ponajviše karakterizira udruživanje proizvođača čime su značajno podigli razinu konkurentnosti, snažnu su povećali sve ključne proizvodnje i prinose posebice u stočarstvu i voćarstvu. Ono što bi od njih trebali naučiti je i kako biti uspješan u modernizaciji proizvodnje kroz visoku iskorištenost EU fondova, te kako štiti vlastito tržište i snažno promovirati domaće proizvode, u što su uključeni svi dionici i svi zajedno sufinanciraju promociju svoje poljoprivrede i hrane. Izuzetno veliki iskorak su napravili u osvajanju brojnih svjetskih i EU tržišta, a svega toga ne bi bilo da poljski poljoprivrednici uz sebe nemaju snažnu Poljoprivrednu komoru koja je podržana od države i sudjeluje u kreiranju svih politika koje se tiču poljoprivrede, proizvodnje hrane, održavanja ruralnih prostora,” izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović tijekom on line radionice.

Jakopović je naglasio kako poljsko Nacionalno vijeće poljoprivrednih komora (KRIR) utječu na oblikovanje poljoprivredne politike i sudjeluju u njezinoj provedbi. Okuplja vodeća poljoprivredna udruženja i ima izuzetnu snagu, a Komora je financijski snažno podržana od države i samih proizvođača, zbog čega se i sastoji od velikog broj profesionalnih eksperata, stručnjaka koji se bore za interes poljoprivrednika, kako u kreiranju državne poljoprivredne politike, tako i kroz EU institucije u kojima je stajalište Poljske ponekad i od presudne važnosti pri usvajanju pojedinih ključnih odluka. Iz svih dosadašnjim primjera vidjeli smo kako su Poljoprivredne komore, kod europskih države koje su nam slične, prepoznate kao glavna karika u kreiranju politika i podizanju konkurentnosti proizvodnje, kazao je Jakopović.

„Poduzimanje svih aktivnosti za razvoj poljoprivredne i ruralne infrastrukture te poboljšanje agrarne strukture, podizanje kvalifikacija zaposlenih u poljoprivredi, vođenje popisa stručnjaka, oblikovanje i širenje načela etike i poštenog poslovanja, akcija za poboljšanje kvalitete sredstava i opreme koja se koriste u poljoprivrednoj djelatnosti i za poboljšanje uvjeta rada i sigurnosti u poljoprivredi, samo su neki od naših ključnih poslova u zadnjih 25 godina“, kazao je predsjednik poljske poljoprivredne komore Wiktor Szmulewicz.

Wiktor Szmulewicz je kazao kako su i poljski poljoprivrednici, kao i hrvatski u strahu od velikih promjena koje donosi novi ZPP, koji će pred njih staviti sve više strogih zahtjeva i ograničenja. Prema njegovim riječima, uspješni rezultati u poljskoj proizvodnji leže u trudu i radu prvenstveno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji je razvoj započeo završetkom komunističke ere, nakon koje im je država odlučila podijeliti zemlju. OPG-ova je iz godine u godinu bilo sve više, a trenutno zauzimaju više od 70 posto od ukupnog broja gospodarstava u toj zemlji.

“Imamo sreće da živimo u razvijenom dijelu svijeti u EU, ali ako EU želi i dalje proizvoditi vrhunske proizvode po konkurentnim cijenama, uz visoke standarde dobrobiti životinja ili stroge ekološke standard, svi moram biti svjesni da će takvi proizvodi morati biti skuplji, jer ćemo u suprotnom imati negativni trend propadanja malih poljoprivrednika. Zato je važno osigurati stabilnost dohotka poljoprivrednika i zaštite zajedničkog EU tržište od roba lošije kvalitete i niskih cijena koje dolaze iz cijelog svijeta. Pred nama je jedno izuzetno važno razdoblje i naša Poljoprivredna komora se snažno bori za bolju poziciju poljskog seljaka i proizvođača, kazao je predsjednik poljske poljoprivredne komore Wiktor Szmulewicz.

Tijekom on radionice predstavljeni su pozitivni primjeri iz tri ključna poljska poljoprivredna sektora – proizvodnje voća (jabuka i bobičastog voća), stočarstva, al i proizvodnje mesa posebice svinjetine i peraradskog mesa u kojem je Poljska lider u EU. Svoje peradarsko gospodarstvo predstavio je Sigmund Stromski, dok je iskustva i znanja iz svinjogojstva iznio Jerzy Salitra, a Agnieszka Dywan je predstavila Savez voćara Sadowników nastao prije više od 20 godina kao rezultat želje voćara da sudjeluju u donošenju odluka vezanih za sektor, posebice utjecaja na trženje proizvoda.

Sigmund Stromski, ekspert za peradarstvo je i sam proizvođača peradi i mesa peradi. Njegova obitelj proizvodi 2,5 milijuna kilograma mesa. Obitelj funkcionira tako da farmu sa 200.000 brojlera vodi on zajedno sa suprugom i 4 sina. Stromski je naglasio kako je Poljska uložila ogromna sredstva u povećanje proizvodnje i maksimalno iskoristila sredstva iz EU fondova, a cijela država i Poljoprivredna komora bili su ključni u informiranju, educiranu i iskorištavanju svih dostupnih EU fondova.

“Nemojte misliti da mi u Poljskoj nemam problema u proizvodnji i prodaji. I kod nas propadaju mali proizvođača i teško se nosimo sa trgovcima i otkupljivačima, ali smo shvatili kako je od izuzetne važnosti da se udružujemo kako bi bili snažniji, da podižemo kvalitetu proizvodnje, obujam i snižavamo troškove kako bi bili konkuretni na europskom i svjetskom tržištu. Posljednih godina izuzetno puno se ulaže u modernizaciju farmi, dobrobit životinja što je skupa investicija, ali se u konačnici isplati. Stalno se borimo sa tržištem, a zbog korona krize smo imali pad proizvodnje i ogromne viškove jer je potrošnja posebice u turizmu snažno pala”, kazao je Stromski.

Poljska je jedan od najvećih proizvođača jabuka u Europi, a uspješnost velike proizvodnje i izvoza je jednim dijelom i zbog udruživanja. Agnieszka Dywan predstavnica Saveza voćara Sadowników objasnila je kako je taj savez nastao prije više od 20 godina kao rezultat želje voćara da sudjeluju u donošenju odluka vezanih za sektor, posebice utjecaja na trženje proizvoda.

“Unija voćara Republike Poljske industrijska je organizacija koja je osnovana prije 22 godine na inicijativu desetak voćara iz regije Grójec-Warka, danas poznate kao najveći voćnjak Europe. Odavde potječe 1/3 od 4 milijuna tona jabuka proizvedenih u našoj zemlji. Razlog za uspostavljanje naše organizacije bio je vrlo jednostavan – proizvođači su željeli imati stvaran utjecaj na ono što se događa u industriji. Željeli su da glas uzgajivača ne ostane prigušen među činovničkim strojem u kojem je pojedinac – uzgajivač najmanje važan. To je bila ideja koja vodi naše poslovanje do danas. U početku je naša organizacija uzela ime Mazovijsko udruženje voćara, jer su članovi bili iz ovog područja. Međutim, s vremenom, pod utjecajem sistemskih promjena, problema u industriji uzrokovanih povećanjem proizvodnje uz istodobni nedostatak prodajnih tržišta, nedostatak mogućnosti skladištenja i probleme u odnosima s prerađivačkom industrijom, naša je organizacija proširila svoju djelatnost na cijelu zemlju, promijenivši ime u Udruženje voćara Republike Poljske, kazala je Agnieszka Dywan. Danas imaju približno 4.500 tisuća članova u 28 podružnica.

Naglasila je kako je do embarga, Rusija bila najveće izvozno tržište s milijun i dvjesto tisuća tona jabuka. Nakon zabrane imali su problema s trženjem velikih količina, a sada su voćari našli put prema novim tržištima zahvaljujući zadrugama i promotivnim kampanjama koje su provodili u brojnim zemljama u kojima do tada uopće nisu bili zastupljeni, gdje su promovirali svoje jabuke. Trenutno im je najveći kupac Europska unija od čega 80 posto plasmana ide u Njemačku, a ogromne količine odlaze u Egipat, Alžir, Kinu.

Među glavnim adutima konkurentnosti voćarstva ističe se dobra organizaciju rada, udruživanje u proizvođačke grupe, visoki prinosi i do 100 tona po ha, te obrazovani poljoprivrednici koji se brzo prilagođavaju potrebama tržišta uvođenjem novih sorata. Najveći doprinos nižim cijenama voća donosi moderna mehanizacija koja olakšava posao. Ovaj sektor se posebno izborio da ima i privilegirani položaj u uvozu strane radne snage koja im nedostaje, a koja najviše dolazi iz Ukrajine.

Proizvođač svinja Jerzy Salitra je nakon završenog fakulteta 1995. godine krenuo u proizvodnju svinja sa samo 20 hektara zemlje, a danas ima 400 ha državne zemlje koju je dobio zajedno sa gospodarskim zgradama bivšeg državnog kombinat. Njegovo gospodarstvo ima vlastitu proizvodnju hrane, a istaknuo je kako se poljska proizvodnja svinja svakodnevno bori sa okrutnim i nemilosrdnim tržištem.

“Problem u proizvodnji mesa je taj što velike tvrtke često ne žele potpisati ugovor o otkupu s malim proizvođačima, a u mesnoj industriji sve rade velike koorporacije. Često se dogodi da stočar započne svoju proizvodnju, a ne zna po kojoj cijeni će biti otkup. Afričke svinjske kuge i pandemije koronavirusa, prošle godine poremetila je proizvodnju i prodaju mesa. Pao je izvoz, a cijena svinjetine u pojedinim regijama bila je manja za 30 posto. Ipak, stanje se poboljšava, što se najviše vidi u potražnji za prascima i njihovom većom otkupnom cijenom, no sve se još odvija s velikom dozom opreza”, kazao je Jerzy Salitra.

On je istaknuo kako je važno stlano ulagati u nove tehnologije, modernizaciju farmi, dobrobit životinja i eudcirati se. Poljski svinjogojci ne dobivaju poticaje za uzgoj svinja, a ovaj proizvođač nije direktno htio odgovoriti na koji način ostvaruje potpore za dobrobiti životinja. Koliko je važno investirati u moderne tehnologije naveo je kroz primjer šteta koje ima na usjevima od divljih svinja. Naime, uspio je naplatiti štetu tek kada je platio da se dronovima naprave snimke svih polja i utvrde štete i to je bio jedini način da dokaže koliko su one ogromne. Zato planira sve više ulagati u digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje jer je to ključ uspjeha.

U sklopu on line radionice održane su posebne tematske fokus grupe, na kojima je zaključeno kako se na primjeru poljskih poljoprivrednika udruživanje pokazalo kao rješenje za mnoge probleme koje bi bilo potrebno primijeniti i u Hrvatskoj . Stvaranje efikasnih proizvođačkih organizacija radi razmjene mišljenja, dijeljenja mehanizacije, skladišnih prostora i zajedničkog izlaska na tržište važni su za podizanje konkuretnost. Od izuzetne važnosti je promocija poljoprivrednih proizvoda koji su dobar put ka što boljem pozicioniranju domaćeg proizvoda prvo na domaćem tržištu, nakon čega može krenuti u osvajanje stranog. Zanimljivo je da i poljski kao i slovenski proizvođači pristaju na investiranje dijela vlastite zarade u promociju proizvoda.

POLJSKA POLJOPRIVREDA:

Rezultati Popisa poljoprivrede 2020 godine ukazuju na dinamične promjene u poljskoj poljoprivredi. Moguće je uočiti sve veću specijalizaciju farmi s progresivnom koncentracija poljoprivredne proizvodnje. Prevladavajući trend, zabilježen najmanje dva desetljeća, sastoji se u smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava, dok poljoprivredno područje ostaje na sličnoj razini. Stoga se prosječna površina farme i broj stoke po farmi povećavaju.

Modernizacija farmi napreduje zajedno sa specijalizacijom. Potrebno je naglasiti da je struktura poljskih farmi još uvijek usitnjena i vrlo je značajan postotak malih poljoprivrednih gospodarstava koja ne proizvode za tržište, nego za vlastitu potrošnju.

Promjene u poljoprivredi rezultat su njezine prilagodbe ekonomskom okruženju, potrošaču, potražnji za određenom kvalitetom poljoprivrednih proizvoda, kao i prilagodba klimi i zaštiti okoliša. Provedba Zajedničke poljoprivredne politike, koja potiče strukturne promjene u poljoprivredi, također je značajno važna jer su iskorištena ogromna sredstva iz EU fondova.

Poljska je važan europski i svjetski proizvođač niza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda životinjskog podrijetla. Površina poljoprivrednog zemljišta u Poljskoj iznosi 15,4 milijuna ha, što čini gotovo 50 posto ukupne površine zemlje. Seosko područje naseljava više od 9 milijuna ljudi. Uvjeti poljoprivredne proizvodnje razlikuju se u Poljskoj, posebno u usporedbi s poljoprivredom EU-a.

Znatan dio poljoprivrednika primjenjuje tradicionalne metode proizvodnje, gdje su proizvodi samo za vlastitu obitelj. Uzgoj životinja obično se obavlja s malim intenzitetom, što pridonosi zaštiti prirodnog okoliša. Međutim, istodobno je sve više i više velikih tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava, uključujući ona specijalizirana za proizvodnju za izvoz.

Poljska je važan europski i svjetski proizvođač poljoprivrednih kao i proizvoda životinjskog podrijetla. Najvažniji usjevi su žitarice, od kojih su najveći prinosi raža, pšenice, ječma i zobi. Ostale glavne kulture su krumpir, šećerna repa, krmne kulture, lan, hmelj, duhan i voće. Farme širom Poljske uzgajaju muzne krave, junad, svinje, perad. Stočarska proizvodnja uključuje pretežno mliječne proizvode, proizvode od svinja i peradi. Uzgoj stoke koncentriran je uglavnom u sjeveroistočnoj i središnjoj Poljskoj, dok se većina svinja uzgaja u središnjem i sjevernom dijelu zemlje..

Poljska je važan proizvođač mesa u Europskoj uniji. Posljednjih godina zauzima četvrto mjesto po proizvodnji svinjskog mesa i peradi, a bila je i sedmi najveći proizvođač govedine. Proizvodnja mesa peradi raste iz godine u godinu.

Prema rezultatima Popisa poljoprivrede Poljske iz 2020 godine broj farmi bio je oko 1.31 milijuna i smanjen je za oko 190 tisuća, tj. gotovo 13 % manje nego 2010. Zabilježen je pad broja poljoprivrednih gospodarstava, uz blagi pad poljoprivrednih površina što se odrazila u povećanju prosječne poljoprivredne površine po farmi za oko 13 posto, odnosno sa prosječnih 9,8 ha u 2010. na 11,1 ha u 2020. godini.

Struktura farmi se neznatno poboljšala. Udio najmanjih farmi s do 5 hektara poljoprivrednih površina smanjilo se sa 54 % u 2010. na 52,5% u 2020. (za 1,5%), dok je udio farmi s 15 ha i više poljoprivrednih površina povećan sa 13% u 2010. na 15,8% u 2020. (za 2,8%).

Ukupno je poljoprivrednih površina oko 14, 6 milijuna ha. Tijekom proteklih deset godina, od popisa poljoprivrede 2010. površine su smanjene za 200 tisuća ha (za 1,5%).

Broj stoke na farmama bio je:

Broj goveda iznosi 6,29 milijuna grla što je povećanje za više od 550 tisuća grla (gotovo 10%) u odnosu na 2010.

Svinje – 11,2 milijuna komada što je smanjenje za oko 4 milijuna grla (preko 26%) u usporedbi s rezultatima iz 2010 godine.

U 2020. godini jedna farma koja drži određenu vrstu životinja imala je u prosjeku:

24 grla stoke u odnosu na 11 grla 2010. godine;

133 grla svinja u odnosu na 39 grla 2010. godine.

Navedeni podaci ukazuju na specijalizaciju farmi za uzgoj goveda i svinja, kao i na koncentracija tih životinja na spomenutim farmama.

Povezane teme:Featured

Slijedi

S jednim od četiri ha zemljišta u Austriji se gospodari ekološki, a jedna od deset namirnica u košarici je “ORGANSKA”

Ne propustite

“ZPP ZA NAS” – SLOVENIJA: Slovenci 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine prodaju preko zadruga zato su uspješni

kombinat

Pročitaj više

Komentiraj

Vijesti

IZLAGAČIMA NA MANIFESTACIJI „ADVENTSKI CEKER SUPERNOVA“ U BUZINU 2025.

Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje organizira tradicionalnu 3. manifestaciju „Adventski ceker“, koja će se i ove godine održati od 20. do 24. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu.
Na manifestaciji će sudjelovati dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ekoloških proizvođača i proizvođača s oznakom „Plavi ceker“.

IZLAGAČI NA SAJMU:

OPG IVAN KEFEČEK datira od 2003. godine, a bavi se uzgojem kupina i ostalog bobičastog voća u Sesvetama. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za voćne sirupe: voćni bum i sirup od bazge. Također u ponudi imaju i prigodne božićne pakete sa navedenim proizvodima , a u ponudi imaju i kupinovo vino.

OPG CAJZLER DRAGICA sa sjedištem u Zagrebu bavi se proizvodnjom prirodne kozmetike, masti i tinktura po staroj recepturi bez konzervansa. U svojoj paleti proizvoda imaju različite vrste krema, melema, tinkture i drugih proizvoda.

OPG BRANKO KOVAČIĆ bavi se uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća. U ponudi Opg Kovačić mogu se pronaći prigodni blagdanski poklon paketi.

OPG PČELARSTVO ŠANOVIĆ, KAROLINA ŠANOVIĆ sa sjedištem na Banovini, Glina, Donje Jame. Pčelarenjem se obitelj bavi već nekoliko desetljeća. Djed je imao pčele, prodavao med, pčele i vosak. Godinama kasnije ova obitelj nastavlja tradiciju te trenutno pčelari s većim brojem košnica. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za med kesten, lipa i medljikovac.

PREPELICE PEREČINEC J.D.O.O. bavi se uzgojem prepelica te proizvodnjom jaja i svježeg mesa od prepelica od 2008. godine u Novom Čiču. Danas su među vodećim hrvatskim proizvođačima jaja, pilića te proizvodnjom domaće tjestenine s prepeličjim jajima. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za tjesteninu – krpice sa prepeličjim jajima.

OPG LUKŠA MISLAV pod nazivom OPG Ivanićanka dolazi iz Kloštar Ivanića. OPG se vrijedno bavi uzgojem voća i povrća kojeg prerađuju u domaće zimnice tradicionalnih receptura (ajvari ljuti i blagi, ukiseljeno povrće, octevi i razni sirupi). Oznaku „Plavi ceker“ su dobili za proizvod kiseli krastavci – kornišoni.

OPG BEDEKOVIĆ iz Jakuševca postoji od 2012. godine i ima ekološki uzgoj čistokrvne crne slavonske svinje fajferica i oko stotinu bijelih. Proizvode od njih kulen, kobasice, tlačenicu, špek i čvarke sve traženije delicije a prodaju i rasplodne krmače i odojke. Gospodin Bedeković je odlučio nastaviti dugogodišnju tradiciju u obitelji koja potječe još od njegovog djede. Oznaku „Plavi ceker“ dobili su za slaninu, laks kare, kulen Bedeković, Bedekovićeva kobasica. Opg Bedeković ima prigodne božićne poklon pakete sa suhomesnatim proizvodima, a vrlo atraktivne su božićne kuglice u kojima su domaći čvarci.

OPG MIRJANA GLAS iz Zagreba, osnovan je 2019. godine, a osnovna djelatnost OPG-a je uzgoj industrijske konoplje te se bave proizvodnjom proizvoda na bazi konoplje kao što su: ulje industrijske konoplje, kapi od industrijske konoplje u različitim koncentracijama. Također se bave izradom proizvoda na bazi industrijske konoplje koji se koriste kao dodatak prehrani te izrađuju kreme, sapune i rakiju sa industrijskom konopljnom.

SMID obrt za proizvodnju – TO SMID je obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba. Bavi se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu „ Hrenada“ za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.

OPG JASMINA POMPER dolazi iz mjesta Kračevec koje se nalazi u Varaždinskoj županiji. Uzgoj muznih krava je dugogodišnja tradicija u obitelji Pomper. Obitelj Pomper u ponudi, osim svježeg sira i vrhnja, ima kuhane sireve s vlascem, paprikom, paprom, češnjakom, bučinim košticama, origanom, sezamovim sjemenkama, svježi dimljeni sir te suhi na zraku, a što, zapravo, čini njihovu standardnu ponudu. Osim toga obitelj pravi sireve i po narudžbi kupaca, a nude i obični i voćni jogurt, sirne namaze s lukom i bez, s tucanom ljutom paprikom, slaninom i slično.

OPG ŠIMUNOVIĆ je lokalno poljoprivredno gospodarstvo iz okolice Ivanić-Grada. Obitelj Šimunović ima bogatstvo zdravih proizvoda uzgojenih s ljubavlju. Uz njihov aceto balsamico, treba istaknuti i bučino ulje. Obitelj Šimunović također proizvodi razne ljekovite kreme, poput one od nevena i gavezove masti. Njihova linija proizvoda uključuje i domaće likere kao što su jeger, ružin liker, i gencian.

RIBA DRAŽIN j.d.o.o. smješten je u Kaštel Kambelovcu, tradicionalnom ribarskom mjestu u Dalmaciji, bavi se preradom ribe i proizvodnjom visokokvalitetnih ribljih delicija. Osnovan 2010. godine od strane Živka Dražina, a 2013. registriran kao tvrtka Riba Dražin d.o.o., koja koristi generacijsko znanje o soljenju i mariniranju ribe, prenoseći tradiciju ribarskog kraja. Njihov zaštitni znak je „Pepefiš“, patentirani proizvod koji kombinira slatko-kisele ljute crvene papričice punjene filetima inćuna, prelivenih maslinovim uljem, poznat po jedinstvenom okusu i nagrađivan na domaćem i međunarodnom tržištu. Osim „Pepefiša“, asortiman uključuje slane i marinirane inćune, srdele, tunjevinu, dimljene dagnje, marinirane kozice, hobotnice, motar (morsku travu), sušene rajčice, masline, kapare, riblje paštete, pa čak i temeljac za crni rižot.

Svi proizvodi izrađuju se od svježe ribe iz Jadranskog mora i domaćih sirovina, ručno se pakiraju uz HACCP certifikat kvalitete, osiguravajući vrhunsku svježinu i autentičnost. Riba Dražin d.o.o. ima suvremeni pogon, zapošljava 12 radnika, a distribuira proizvode na sajmovima, u restoranima i trgovinama diljem Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Austrije. Nositelji su oznake „Plavi ceker“ za „Kapulada marmelada od crvenog luka“, „Papriku punjena sa sirom“ i „Papričice punjene slanim inćunima“.

OPG DADIĆ I MIRJANA MAZUH smješten u Sokolovcu, u Podravini, bavi se proizvodnjom mliječnih proizvoda s naglaskom na raznovrsne vrste sira. OPG vode Mirjana Dadić i njezin suprug, uz povremenu pomoć dodatnog radnika. Prerađujući dnevno oko 160 litara mlijeka od svojih 18 muznih krava, fokusirani su i na mješovitu poljoprivrednu proizvodnju.

Njihovi sirevi uključuju četiri vrste prgice različite ljutine i s dodatkom koprive, te kuhane sireve s raznim začinima i dodacima poput majčine dušice, origana, ljute paprike, čilija, češnjaka, luka, bučinih koštica, bučinog ulja, sušenih banana, kikirikija, lješnjaka i oraha, ovisno o potražnji kupaca. Proizvode prodaju na Gradskoj tržnici u Koprivnici te na sajmovima diljem Hrvatske.

Nositelji su oznake „Plavi ceker“ za proizvod „Sir prgica blago ljuta“.

POLJOPRIVREDNI OBRT ŽITOPRODUKT smješten u Garešnici, bavi se certificiranom ekološkom proizvodnjom, preradom žitarica, uljarica i ljekovitog bilja, a poznati su po domaćim keksima, tjestenini i hladno prešanom suncokretovom ulju. Predvođen vlasnikom Matteom Brkićem, uzgajaju žitarice poput pira i pšenice te proizvode širok asortiman proizvoda, uključujući integralna brašna, razne vrste griza, cjelovita zrna, biljne čajeve, sapune, domaće keksiće (npr. pirove keksiće od integralnog pirovog brašna) i tjesteninu poput špageta, školjkica i pužića od pira ili pšenice, koja je bez jaja, aditiva i konzervansa, sporo sušena kako bi zadržala nutrijente. U svojoj ponudi imaju i jastuk punjen heljdinim ljuskicima koji je prirodan, antialergijski jastuk koji se anatomski prilagođava tijelu, pruža potporu vratnoj kralježnici i ramenima te ima mikromasažni učinak koji poboljšava cirkulaciju.

Njihovi proizvodi, poput „Mr. Fulir“ brenda, inspirirani su zagrebačkim šarmerom Ivom Robićem iz Garešnice. Nositelji su oznake „Plavi ceker“ za proizvode „Pirovi domaći keksići“, „Cvjetni čaj od kamilice“, „Hladno prešano suncokretovo ulje“ i „Pužići od integralnog pirovog brašna“. Obrt Žitoprodukt koristi tradicionalne metode obrade zrna, uzgajajući sirovine na ekološki način u Moslavini.

OTRES d.o.o. osnovan je 2010. godine i bavi se ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose izninoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti (Oblica, Krvavica, Istarska bjelica, Buža, Drobnica, Levantinka) i šest stranih sorti (Leccino, Pendolino, Coratina, Carolea, Frantoio, Ascolana).

OTRES d.o.o. ističe se po predanosti tradiciji i suvremenim metodama proizvodnje, što rezultira uljem bogatom antioksidantima s uravnoteženom pikantnošću i gorčinom te voćnim notama.

Osim certifikatom ekološkog proizvoda, kvalitetu su potvrdili i osvajanjem niza priznanja na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu, od kojih izdvajaju dvije zlatne medalje na 8. Festivalu maslina u Zagrebu 2023. godine te zlatne medalje na najprestižnijem svjetskom natjecanju New York International Olive Oil Competition 2023. i 2025. godine.

Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džem od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.

Nositelji su i oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“.

OPG VARGA NIKOLINA – dolazi iz Bratine u Zagrebačkoj županiji. Opg se primarno bavi uzgojem jagoda, ali na svom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju i razne druge vrste voća i povrća te iste prerađuju.

OPG SLAVEN SLAVIĆ – Pčelarstvo Slavić OPG se bavi pčelarstvom od 2009. godine, a profesionalno od 2018. godine kada su svoje poljoprivredno gospodarstvo upisali u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Imaju pčelinjak sa stotinu pedesetak pčelinjih zajednica i proizvode široku lepezu pčelinjih proizvoda kao što su sortne vrste meda, propolis, cvjetni prah i imunomed. Korisnici su oznake Med hrvatskih pčelinjaka, a Oznaku izvrsnosti “Plavi ceker” dobili su za Lipov med. Lipov med je bistar, ugodnog i blagog okusa te jakog mirisa. Vrlo dobar je kod stanja fizičke iscrpljenosti jer djeluje umirujuće i vraća energiju.

OPG VRATA ZAGORJA – medenjaci, štruklji

Na obiteljskom gospodarstvu vrijedno rade Ružica Šafranec Kišur i njezin suprug Josip, uz puno ljubavi prema tradiciji i prirodi. Imaju plantažu šipka s čak 1000 sadnica, nekoliko košnica pčela i raznovrsne voćke. Pokrenuli su proizvodnju tradicijskih medenjaka prema njihovoj recepturi – potpuno prirodni, bez umjetnih boja i konzervansa. Rade i domaće štruklje od ručno vučenog tijesta s bogatim nadjevima, poput: sira, jabuka (s raznim dodacima poput grožđa, oraha, krušaka, šljiva), buča (bučnica, buče i mak), zelja (zeljančica), vrganja i bukovača, bobičastog voća i drugih nadjeva po želji!

godine osvojili su 3. mjesto na Štrudlafestu u Jaškovu.

Ove godine ponosno nose srebrnu medalju!

Osim što njeguju kulinarsku tradiciju, Josip i Ružica su i pjesnici. Organiziraju pjesničke manifestacije, nastupaju u narodnim nošnjama i s ponosom čuvaju kulturnu baštinu. Njihove fotografije su čak objavljene na globalnoj platformi Geofolk!

Pročitaj više

Blog

Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura

Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.

Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.

Privatna inicijativa

Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:

Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.

„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:

„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.

Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.

LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.

„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu, izjavio je na otvorenju Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.

„Berbe 2025. godine“

Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.

„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.

Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.

„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:

„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.

Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.

„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.

Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.

„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.

PZ JabukaHR:

PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.

Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.

Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.

PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.

Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.

SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:

Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.

EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.

Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.

U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.

Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.

Kartica #1

Kartica #2

Naslov kartice

Kartica #1

Križ, 21. listopada 2025. godine

Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:

Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.

Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:

„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.

Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:

Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.

INFORMACIJE O PZ JabukaHR:

SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:

Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.

Kartica #1

Križ, 21. listopada 2025. godine

Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:

Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.

Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:

„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.

Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:

Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.

INFORMACIJE O PZ JabukaHR:

SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:

Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.

Kartica #2

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Naslov kartice

Sadržaj kartice

Pročitaj više

Vijesti

Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!

Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba organizirao je dana 5. studenog 2024. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu, konferenciju pod nazivom „Budućnost tržišta domaće ekološke hrane – primjer zagrebačke tržnice JARUN“ s ciljem snažnije promocije i vidljivosti ekoloških proizvoda i domaćih ekoloških proizvođača tržnice, koji svoje proizvode prodaju na tržištu grada Zagreba, te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače. Zagrebački holding d.o.o. podružnica Tržnice Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje i Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, pokrenuli su tijekom proljeća ekološku tržnicu na Jarunskoj tržnici u Zagrebu.

Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Nakon početnih odličnih rezultata posjete i prodaje tijekom proljeća i ljeta, Grad Zagreb, nastavlja se radom na promociji ekološke tržnice i prodaje ekoloških proizvoda na
Jarunskoj tržnici.

Vlasta Ranogajec, pomoćnica pročelnice u Sektoru za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo Grada Zagreba izjavila je na otvorenju konferencije:
„Na ekološkoj tržnici sudjeluju isključivo domaći proizvođači prehrambenih proizvoda sa ekološkim certifikatom i oni u prijelaznom razdoblju za ekološku proizvodnju. Ovim projektom želimo i dalje omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode kao što su voće, povrće, sokovi, džemovi, pčelinji proizvodi itd., a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište. S ciljem još veće promocije i vidljivosti ekološke tržnice te kako bi potaknuli još bolju prodaju i dostupnost domaćih ekoloških proizvoda za potrošače danas je organizirana ova izuzetno zanimljiva konferencija. Pozivamo Zagrepčanke i
Zagrepčane, kao i goste grada da posjete ekološku tržnicu i opskrbe se direktno od proizvođača najkvalitetnijim ekološkim proizvodima te tako daju svoju podršku domaćoj proizvodnji. Kada se govori o ekološkoj poljoprivredi i ekološkim proizvodima, generalno potrošači imaju pozitivan stav i vjeruju da su to proizvodi visoke kvalitete, te da se proizvode uz maksimalnu zaštitu okoliša bez kemijskih sredstava. Potrošači bi rado konzumirali hranu iz ekološkog uzgoja, ali uz uvjet da
nije previše skupa. Dobar dio potrošača smatra da je proizvodnja koja dolazi s manjih OPG-a izuzetno kvalitetna, uzgojena organski, baš kao što su to nekad radile naše bake. Također dio stručnjaka smatra da bi temelj hrvatske poljoprivrede trebala biti upravo ekološka poljoprivreda“.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2023. godine na području Grada Zagreba registrirano je 260 ekoloških poljoprivrednih gospodarstava (4,01 % od
ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava) s ukupno 2.418,70 ha obradivih površina. Od toga se 162,83 ha (6,73%) površina nalazilo na samom području Grada Zagreba, 497,06 ha (20.55 %) na području Zagrebačke županije, a preostalih 1.758,81 ha (74,72 %) u ostalim županijama u blizini Zagreba.

Gordana Matašin – Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, voditeljica Odsjeka za ruralni razvitak i šumarstvo:
„Jedna od značajnijih aktivnosti Programa razvoja ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije do 2030. godine je izravna prodaja lokalne hrane na zagrebačkom tržištu. Ova aktivnost sastavni je dio
i Sporazuma o suradnji na području razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora, sklopljenog između Zagrebačke županije i Grada Zagreba u listopadu prošle godine. Ekološka tržnica Jarun, primjer je izravne prodaje i dobar način kako se ekološki proizvođači s područja Zagrebačke županije mogu približiti i predstaviti kupcima te promovirati i prodavati svoje ekološke proizvode na zagrebačkom
tržištu. Županija podržava ovaj projekt i podupire nastup svojih ekoloških proizvođača na ekološkoj tržnici na Jarunu“.

Marin Rončević, voditelj Podružnice Zagrebačke tržnice kazao je da je jasna važnosti i značaj ekoloških proizvoda za budućnost našeg tržišta i navika.
„Tržnice su ovim projektom osigurale stabilnost tržišta ekološkim proizvođačima, a redovan dolazak brojnih sugrađana najbolji je znak velike potražnje za takvim proizvodima. Ovakvo tržište doprinosi i jačanju lokalne ekonomije i zdravlju potrošača”, kazao je Rončević.
Na konferenciji su održana dva zanimljiva panela, na kojima se govorilo o budućnost proizvodnje i prodaje ekoloških proizvoda, te iskustvima proizvođača, kao i o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu o čemu su govorili trgovci, predstavnici institucija i drugi dionici u prometu eko hrane.

Na prvom panelu sudjelovala su 4 ekološka proizvođača koji prodaju na tržnici Jarun; Dario Frangen- Eko Ranch, Mirjana Strancarić- tvrtka SMID, OPG Novak te Organsko gospodarstvo Ivica Budrovčan koji su kroz svoje primjere prezentirali na koji način se odvija prodaja, te koji su problemi u proizvodnji i prodaji, odnosno koji je profil kupaca/potrošača u gradu Zagrebu. Isto tako govorilo se i o tome na koji način je moguće unaprijediti projekt Ekološke tržnice u Zagrebu te kako vide
budućnosti tržišta ekološke hrane u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.
Na panelu o trendovima na tržištu ekološke hrane u Hrvatskoj, EU i svijetu sudjelovali su predstavnici Grada Zagreba, trgovaca, uvoznika, certifikacijski kuća: Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica
Biovega d.o.o, Marko Kozjak, vlasnik i direktor VeeMee, Alen Hrustić direktor certifikacijske kuće Algoeko, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, ujedno i ekološki
proizvođač čiji OPG, Kuća magične trave proizvodi eko kozmetiku, te Miroslav Kovač, viši stručni savjetnik i član Radne skupine za Urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu Grada Zagreba.

OPG Novak, Zagreb:
Osnovan je 2014. godine i do danas su postali najveći zagrebački ekološki povrćari. Proizvode širok asortiman ekološkog povrća i nešto voća, a imaju cjelogodišnji uzgoj u plastenicima, te ukupnu proizvodnju plasiraju na zagrebačkom tržištu, uglavnom putem maloprodajnih kanala. U prvih devet mjeseci ove godine na tržište su plasirali više od 25 tona ekološkog voća i povrća. Ozbiljnijom proizvodnjom su se počeli baviti 2016. godine i od početka proizvode na ekološki način, a u sustav
kontrole su ušli 2018. godine i od tada su i službeno ekološki proizvođači. Od osnivanja do današnjeg dana ne mogu proizvesti dovoljno da zadovolje potražnju.
„U čitavoj Europi i zapadnom svijetu općenito jako se dobro zna što je to ekološka proizvodnja. Na samo sat ili dva vožnje od Zagreba na policama trgovina ćete pronaći jednako zastupljene konvencionalne i eko proizvode, kupci jako dobro prepoznaju što predstavlja eko markica, a proizvođači ne trebaju trošiti svoje vrijeme i resurse za edukaciju potrošača. U Hrvatskoj na tržištu vlada nered, većina kupaca slabo je educirana, proizvođači izlaze iz ekološke proizvodnje jer ta markica iza koje stoji mnogo rada i kontrola, većini ne znači gotovo ništa. Zato je važno da svi zajedno utvrdimo tko je odgovoran za takvo stanje i kome je takav nered na tržištu u interesu“, izjavila je Mateja Novak, vlasnica OPG Novak.

OPG Eko Ranch Frangen postoji od 2005.godine, a u ekološku proizvodnju su ušli 2009.godine sa pčelarstvom. Sa rastom su širili i svoj asortiman. Od 2020. kreće početak podizanja trajnih nasada (voćnjak) i sve odmah ulazi u eko certifikaciju. Prvo su na 2020. na 2,5 hektara podigli nasad crnog duda (jedini intenzivan nasad u ovom dijelu EU), zatim 2022. u Dalmaciji na 1,5 ha mješoviti eko nasad maslina, smokava, badema, lovora, žižule, nešpole, nara, citrusa itd. U proljeće 2023. u Velikoj Gorici podižu eko nasad šipka na 13 ha, a ove 2024. godine na još 15 ha, što ih trenutno čini najvećim eko nasadom šipka u RH, ali i šire. Obzirom da su svi trajni nasadi relativno mladi, prinosi su tek počeli
na nekim kulturama. Od pčelarstva proizvode skoro sve proizvode – med, pelud, propolis, matičnu mliječ, vosak i mješavine, kao i proizvodi od svih njih. Prodaja je na kućnom pragu i na tek pokojem sajmu (Eko festival Zagrebačke županije, Advent u Gorici, Eko plac na Jarunu).
„Vrlo često u izjavama za medije govorim o važnosti konzumacije ekološki proizvedene hrane, jer je ona temelj za naše zdravlje. Činjenica je da konzumacija ekološki proizvedene hrane ne ostavlja štetne rezidue u našem organizmu, već upravo suprotno – takva hrana nas “liječi” i ima
blagotvorno djelovanje na naš organizam. Smatram da je daleko jeftinije ulaganje u ekološku proizvodnju hrane i zdraviji život, nego u farmaciju i liječenja. Nadam se da će to uskoro shvatiti i oni koji odlučuju o našem proračunskom novcu“, izjavio je Dario Frangen.

OPG Ivica Budrovčan, Velika Pisanica:
Ekološko gospodarstvo postoji od 2003 i već se preko 20 godina razvija kao skladna i održiva prirodna cjelina biljne i životinjske proizvodnje sa ciljem postizanja potpune poljoprivredne održivosti. U vlasništvu imaju 10 hektara zemljišta, 8 krava, 12 svinja crne slavonske i 300-tinjak kokoši raznih pasmina. Sve životinje su na vanjskom slobodnom uzgoju i zato daju vrlo dobre rezultate u smislu mesa, jaja i mlijeka te jogurta, sira vrhnja i ostalih proizvoda. Polja su im omeđena šumom i potocima
te su dobar primjer krajobrazne i biološke raznolikosti sa dosta prirodnih livada i starih vrba. Na njima uzgajaju ekološke žitarice za sebe i svoje životinje. Od povrća uzgajaju mrkvu, krumpir, tikve, tikvice,
rajčicu, papriku, luk, salatu, a od voća maline, ribizle, aroniju, šljive, orah.
„Obzirom da proizvodimo svega po malo, naše tržište sigurno nisu nikakvi trgovački lanci nego obitelji sa djecom, naši prijatelji i kupci koji ove naše proizvode svakodnevno trebaju. Kako postupno raste proizvodnja na našem gospodarstvu, u smislu količine i raznovrsnosti ponude, tako raste i broj kupaca koji sve više prepoznaju kvalitetu svježe ubranih ekoloških proizvoda. Mnogi kupci se međusobno poznaju te se povezuju radi lakše zajedničke nabave proizvoda. Ono što nam je ovoga časa najpotrebnije jesu primjerena mjesta susreta i razmjene. Tako da se ne moramo nalaziti po raznim parkiralištima ili u privatnim dvorištima. Ovakva vrsta izravne prodaje ekoloških proizvoda se sve više širi u gradu Zagrebu. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se prepozna prednost malih obiteljskih gospodarstava i da nam se omogući legalna prodaja u našem gradu“, izjavio je vlasnik Ivica Budrovčan.

Tvrtka SMID:

Postoji od 2001. godine, a SMID su pokrenuli Mirjana i Ivan Strancarić iz Zagreba, a potom ga je preuzela njihova kći Dora. Krenuli su sa izuzetno traženim jabučnim octom, a bio je to ujedno i prvi proizvod kojim su pokrenuli vlastiti eko posao. Za eko proizvodnju su se odlučila 2002. godine nakon što su od uroda jabuka starog obiteljskog jabučnjaka u Čučerju, napravili ekološki jabučni ocat koji je višestruko nagrađivan proizvod za kakvoću. Kasnije su počeli eksperimentirati s aromatiziranjem jabučnog octa pa su proizveli izvrstan ocat s češnjakom, bosiljkom, majčinom dušicom i hrenom. Proizvode su kupci prepoznali kao vrhunske te im se rado vraćaju. Na imanju imaju ekološki nasad hrena koji koriste u svojim proizvodima. Proizvode i džemove od jabuka, kao i jabuka s cimetom i jabuka s lavandom te okusom zanimljivog i prepoznatljivog jabučnog chutneya. Proizveli su i popularnu Hrenadu za koju koriste vlastiti ekološki hren uzgojen na imanju. Namaz od slanutka, hummus, jedan je od najprodavanijih proizvoda u bio&bio trgovinama.

„Put svakog ekološkog poduzetnika i proizvođača nije nimalo lak. No, kada se administrativne prepreke svladaju, sve ide lakše. Mi smo imali dobre zamisli i poduzeli smo sve kako bi ih ostvarili, a ova proizvodnja definitivno ima veliku i značajnu budućnost. Važno je samo biti uporan jer ljudi su sve više svjesni važnosti kvalitetne ekološke hrane i njezinog pozitivnog utjecaja na zdravlje i trebamo cijeniti ono što imamo. Izrazila bi zahvalnost Gradskom uredu za ekološku održivost i strategijsko planiranje na njihovim počecima tj. otvaranje eko tržnice na Jarunskom placu, u nadi
da će ih biti još“, izjavila je Mirjana Strancarić.

Biovega d.o.o:
Osnovana je 1990. s ciljem proizvodnje i distribucije ekoloških proizvoda. U sustavu grupacije, koja danas zapošljava 250 ljudi nalaze se i 22 bio&bio trgovine s ponudom od preko 1000 domaćih eko proizvoda te ima najstarije eko imanje u Hrvatskoj – Zrno. Njezina direktorica Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica na panelu je izjavila:
„Proizvodimo oko 160 certificiranih eko proizvoda. Od samog početka surađujemo s domaćim eko poljoprivrednicima i proizvođačima. Ekološka poljoprivreda čuva bioraznolikost, zdravlje vode, tla i općenito prirode pa tako i čovjeka. Ona je jedan od ključnih faktora borbe s klimatskim promjenama i neophodno je da institucije (vlada i ministarstvo) više ulažu i u promociju i u razvoj te kontrolu ekološke poljoprivrede“.

O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI:
Zajednička poljoprivredna politika brojnim načinima i ogromnim sredstvima potiče poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, a u tu vrstu praksi se ekološki uzgoj odlično uklapa. Ekološka gospodarstva u EU pokazuju tendenciju veće zarade od konvencionalne proizvodnje. Glavne karakteristike ekološke proizvodnje su te da proizvođači moraju upravljati plodnošću tla, izborom vrsta i sorti kod višegodišnjih usjeva, rotacijom usjeva po propisanom redoslijedu, podliježu kompliciranim pravilima o višestrukoj sukladnosti i drugo. Znatno se manje koriste pesticidi i gnojiva.
Izračuni Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM pokazuju da promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u EU na godišnjoj razini po stopi od čak 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 45 milijardi eura.

Proizvodnjom visokokvalitetne hrane s malim utjecajem na okoliš, ekološka poljoprivreda igra ključnu ulogu u razvoju održivog prehrambenog sustava za EU. Nakon Akcijskog plana EU-a za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u, usvojenog 2021., Komisija radi na daljnjem promicanju prednosti ekološke proizvodnje. Strateški planovi ZPP-a u trenutnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici također pružaju veću financijsku potporu – 14,7 milijardi eura od 2023. do 2027. – za poljoprivrednike u EU-u koji prelaze na ekološku poljoprivredu i ostaju u njoj. Gotovo sve države članice sada po prvi put imaju uspostavljene sveobuhvatne strategije ekološke proizvodnje.

Između 2012. i 2022. udio ukupne ekološke površine u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini EU-a porastao je s 5,9 % na procijenjenih 10,5 %. To predstavlja procijenjeno povećanje od 7,4 milijuna hektara. U posljednjih nekoliko godina, tržište ekoloških proizvoda se nevjerojatno održalo unatoč određenim izazovima, posebice visokoj inflaciji hrane i porastu troškova energije. Ukupna maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u porasla je s 38,6 milijardi eura 2019. na 45,0 milijardi eura 2022., s vrhuncem od 46,3 milijarde eura 2021. EU je drugo najveće tržište za ekološke proizvode,
nakon SAD-a. Vrijednost tržišta prehrambenih ekoloških proizvoda u 2021. u svijetu je iznosilo 125 milijardi eura i ono je usporeno u usporedbi s 2020. godinom kada je zabilježena rekordna prodaja ekoloških prehrambenih proizvoda. Najveća tržišta su SAD (39 %), EU (37 %) i Kina (9,1 %). Ukupan uvoz ekoloških prehrambenih proizvoda u EU je porastao za 2,8 % u 2021. u usporedbi s 2020. Najviše se uvozi iz Ekvadora, Dominikanske Republike i Indije. Uvoz ekološkog tropskog voća je porastao, dok je primjerice, uvoz povrća, pšenice, uljne pogače, šećerne repe i trske u padu.
U EU ukupno je 15,6 milijuna hektara površina pod ekološkom proizvodnjom. Najviše u Francuskoj (2,8 milijuna ha), Španjolskoj (2,6 milijuna ha) i Italiji (2,2 milijuna ha). U EU ukupno je oko 10 % površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih površina. Oko 5 % je zabilježeno povećanje ekoloških površina u usporedbi s 2020. godinom. Kao što je već napomenuto, prosjek EU je 10 %, dok je Hrvatska ispod prosjeka EU. Vodeća je Austrija
koja je prešla udio od 25 %, te ju prate Estonija, te Švedska i Portugal. EU cilj je da zemlje EU-a do 2030. godine ostvare udio od 25 % površina pod ekološkom proizvodnjom, te vidimo kako je za sada jedino u tome uspjela Austrija.
Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od 10 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, u desetogodišnjem razdoblju ovaj udio povećan je za 5,5 postotnih bodova. U Hrvatskoj je u 2023. godini evidentirano ukupno 6.695 subjekata u ekološkoj poljoprivredi, od čega je 6.274 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 421 prerađivač. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi je veći za 2,8%, a u usporedbi s 2013.
godinom veći je za 41,2%.