Blog
Pričamo bajke o EU novcima za poljoprivredu i selo
Hrvatska treba ulagati u edukaciju i znanje o proizvodnji, prodaji, funkcioniranju tržišta, te motiviranju mladih poljoprivrednika da se uključe u posao, a najvažnije je kontrolirati razbacivanje ogromnog EU novca koji Hrvatska rasipa bez mjerljivog učinka.
Više pročitajte OVDJE
Novac koji se Hrvatskoj „smiješi“ iz EU budžeta u idućem sedmogodišnjem razdoblju, među ostalim i za poljoprivredu, treba ulagati u edukaciju proizvođača, udruživanje proizvođača u zadruge i proizvođačke organizacije, transfer vlasništva sa starih na mlade poljoprivrednike, te ulaganje u snažne investicije koje će pokrenuti proizvodnju, kao i okrupnjavanje posjeda i povećanje proizvodnje.
Važno je i riješiti kontrolu „razbacivanja“ novca jer smo u dosadašnjem sedmogodišnjem razdoblju, od kad smo u EU, novac trošili u uređivanje sela, izgradnju često nepotrebne infrastrukture u ruralnim krajevima iz kojih mladi bježe i odlaze te se ne vidi smisao ulaganja u uređenje sela, kada tamo tek rijetki mogu naći posao i dostojanstveno živjeti. Jako veliki broj poljoprivrednika više ne vidi smisao niti u proizvodnji nego ih sve više poljoprivredu gleda kao socijalu – uzmi poticaje i pokušaj nekako preživjeti, a mlade šalji u Njemačku, Irsku.
Hrvatska sela su sve praznija, a na tom poslu trošenja novaca za popratne sadržaje profitirali su uglavnom lokalni moćnici i političke stranke, dok je poljoprivreda imala slabe koristi od tog novca, osim novca za poticaja koje se godinama shvaćaju kao plaća za seljake, a ne potpora dohotku što je njihov smisao bio, ali se u Hrvatskoj izgubio.
Dok moderne poljoprivredne zemlje EU-a ulažu u napredak poljoprivrede – dronove, preciznu poljoprivredu, modernu mehanizaciju i tehnologiju, dižu proizvodnju do nevjerojatnih prinosa i okreću se globalnom tržištu Hrvatska je novac, posebno onaj iz Programa ruralnog razvoja, trošila tako da se on ne vidi na konkretnoj proizvodnji, povećanju produktivnosti (koja nam je na 40 posto EU prosjeka) ili bilo kojem drugom biznis modelu koji će poljoprivredu učiniti učinkovitom i konkurentnom.
Ako znamo da već sada godišnje na selo ide 6 milijardi kuna, odnosno kroz sedam godina 2,6 milijardi eura samo za ruralni razvoj, a to se ne vidi na tržištu i proizvodnji, onda je upitno gdje taj novac odlazi!
Koliko smo loši u proizvodnji i trženju proizvoda dovoljno je vidjeti kad pogledate deklaracije na voću, povrću, mesu, pekarskim proizvodima, tjestenini, mlijeku – sve više dominiraju robe iz uvoza. To je dokaz da je Hrvatska počela gubiti svoju prehrambenu suverenost, iako se daju ogromni novci za poljoprivredu. I za to smo krivi svi, teško je naći samo jedan razlog i jednog krivca za to propadanje.
Kontrola poticaja

Dok se u Hrvatskoj danima slavi i priča o dobivenih 22 milijardi eura za iduće sedmogodišnje razdoblje, kroz Višegodišnji financijski okvir, u Hrvatskoj primjerice ovih dana proizvođači povrća tvrda da nemaju kome prodati svoje povrće, proizvođači pšenice opet se bune oko cijene s kojom nisu zadovoljni jer imaju ogromne tržišne viškove, a proizvođači vina mole milostinju jer im je navodno zbog korona krize prodaja drastično pala.
Ako Hrvatska godišnje na poljoprivredu troši 6 milijardi kuna (što EU, što nacionalnih novaca), a vrijednost proizvodnje nam se srušila na 17 milijardi kuna sa 22 milijarde kuna kolika je bila 2008. godine (a daleke 1991. čak preko 30 milijardi), ruralni krajevi nam ostaju prazni, dok u svim proizvodnjama osim žitaricama i ribi, imamo rekordno niske proizvodnje koje su daleko ispod razine samodostatnosti, onda je pitanje kakva je učinkovitosti trošenja novca i koji su njegovi efekti i rezultati.
Hrvatska je poljoprivreda postala socijalna, a ne tržišna kategorija, a i ono malo uspješnih i vrijednih poljoprivrednika, stočara, vinara, ribara koji pošteno rade, kada vide kako sustav (ne) funkcionira polako prelaze u socijalu jer shvaćaju kako im je isto proizvode li i bore se za tržište ili pokušavaju kroz različite poticaje i modele pomoći uzeti neki novac da bi preživjeli, a pritom koristili blagodati ogromnog sivog tržišta koje nitko ne kontrolira.
Najnoviji slučaj odlaska Megglea iz Osijeka pokazao je kojom se brzinom urušava sektor mlijeka u Hrvatskoj koji je već sada na oko 40 posto samodostatnosti, a broj proizvođača pao u dvadeset godina sa preko 50 tisuća na jedva 4,5 tisuće.
A kada danas pitate običnog čovjeka – potrošača, nijemog promatrača o poljoprivredi on će prvo spomenuti poticaje i istaknuti kako je smisao poljoprivrede uzeti poticaje. Svatko tko ima neku zemlju prvo pita stručnjake koje je poticaje najbolje uzeti.
Poljoprivrednik je u široj javnosti prepoznat postao kao osoba koja uzima poticaje a zadnjih godina među njih su se uvukli i veliki meštri uzimanja novca na svakojake „sumnjive“ ali legalne načine, koji poljoprivredu vode iz urbanih vila, najčešće sa zagrebačkih adresa.
Kada nekome kažete da je Hrvatska daleke 1956. godine pa sve do 1971. godine proizvodila gotovo milijun tona krumpira (i jako puno ga izvozila), a danas je pala na jedva 150 tisuća tona (ovisno o godini, uvozimo ga iz Egipta), onda je teško opravdati bilo koju poljoprivrednu politiku do sada. Slično je i sa višnjama (maraskom), povrćem, mesom, mlijekom…
Prije nego što se počnu raditi planovi za trošenje ovog novca, Vlada, odnosno Ministarstvo i Agencija za plaćanje trebali bi podnijeti građanima izvještaj u što smo to ulagali zadnjih sedam godina i kakvi su ekonomski učinci toga. Ako ih sada pitate nabrajat će nazive teško izgovorljivih i razumljivih natječaja, o alokacijama sredstava, poigravat će se birokratskim briselskim rječnikom i brojkama, no teško da će reći koliko je više ljudi zaposleno s tim novcem, koliko više novca dolazi kroz poreze, koliko se više izvozi, gdje smo povećali proizvodnju i gdje smo „fulali“ u ovom programu.
Ako se po dosadašnjem modelu bude radilo, crno nam se piše, jer teško da ćemo i za idućih sedam godina stići konkurentnosti naših EU „zemljaka“ koji nam bježe, a po mnogim rezultatima smo na dnu ili pri dnu. Jedino se tu borimo sa Bugarskom i Rumunjskom koje su nekada učile i divile se hrvatskoj poljoprivredi, a stalno se pozivamo na austrijski ili njemačko-talijanski model poljoprivrede, dok je svijetli primjer Poljske više teško pratiti.
Na ovaj ćemo način, kako se do sada radi, u idućem programskom razdoblju, nakon ovoga koje nam se sada nude ogromni novci, možda biti sretni da nam EU umjesto novca iz Fondova baca iz aviona pakete s hranom jer je više nećemo imati ni za sebe.
Osvrnuo bih se i na razmišljanje u što bi trebalo investirati u poljoprivredi, posebice u Dalmaciji.
Tijekom jedne konferencije o proizvodnji voća i povrća stručnjaci iz Nizozemske su ostali šokirani koliko Hrvatska, kao mediteranska zemlja, malo proizvodi smokava, limuna i drugih agruma, a iznenađeni su ostali i dinamikom kojom pada proizvodnja maslina, grožđa i drugih sličnih proizvoda za koje je Dalmacija bogom stvorena. Tvrde kako su ove kulture, posebno kada se ulaže u znanje, nove sorte, ili ih se doradi u proizvode dodane vrijednosti imaju ogromno potražnju na europskom tržištu. Iako u Hrvatskoj ima proizvođača, malih OPG-a koji proizvode džemove, proizvode od smokve i slične proizvode dodane vrijednosti, iznenadili bismo se kad bi vidjeli koliko smokava uvozimo iz Turske koja drži 30 posto svjetske proizvodnje.
Hrvatska ima mandarine i to je jedino voće kojeg imamo više nego što nam treba, ali to tržište se postupno urušava jer se ništa ne investira dalje od osnovnog biznis modela – odnosa otkupa i prodaja uroda i stalnog traženje pomoći države da intervenira u otkupnu cijenu i daje dodatne novce. Bilo je pokušaja da se napravi tvornica za preradu u Opuzenu ili Metkoviću, a iako se to politički najavljivalo kao veliki projekt ipak je propao i teško je uopće od lokalnih moćnika dobiti informaciju zašto i kako i da li je taj „ulagač“ koji je trebao graditi tvornicu za preradu mandarina možda i dobio novac kroz Program ruralnog razvoja.
Dalmacija koja se ponosi svojim vinskim brendovima i poviješću vinarstva i vinogradarstva svoje vino sve više radi od uvoznog grožđa. I ne samo Dalmacija nego cijela hrvatska vinska scena. I to se lako vidi kroz analizu robne razmjene, ogromnog uvoza rinfuznog vina i grožđa s Kosova i Makedonije, te izuzetno malog izvoza vina i to uglavnom u regiju. Imamo „brendove“, ali ih u svijetu nitko ne prepoznaje, a za domaće potrošače su naša vina skupa, pa je najprodavanije vino u Hrvatskoj – makedonsko vino. Dovoljno je vidjeti koliko su hrvatski vinari do sada potrošili famoznih EU novca iz tzv. Vinske omotnice – nacionalnog program za vino.
Kroz pet godina EU nam je dala da godišnje trošimo preko 10 milijuna kuna na tri mjere; konverzija vinograda, ulaganje u vinarije, promocija na trećim tržištima. Iako je prvi krug ovog programa prošao, Hrvatske je ostala na nekih 30 posto potrošnje ovih novaca, a ostatak se vratio u EU – i predan je drugima zemljama i njihovim vinarima koji znaju kako se to radi.
EU ima i program koji se zove Enjoy it is from EU – iz kojeg se godišnje daje preko 200 milijuna eura za promociju proizvoda na trećim tržištima izvan EU. Pretpostavljate da u sedam godina koliko ovaj Program traje u EU do sada nitko iz Hrvatske nije povukao niti jedan euro. Zato na EU novce gledam sa velikom skepsom i mrkvom koja nam kasnije u obliku batine dolazi kroz ogroman uvoz i uništavanje domaće poljoprivrede.

Hanza media
Ulaganje u znanje
Novac, ako ćemo ga i kako, dobivati iz EU zato bi trebalo uložiti u znanje – da naučimo i prihvatimo činjenicu da u poljoprivredi nismo dobri i da se svi trebamo educirati i mijenjati stvari. I to ne samo seljaci – proizvođači, nego i otkupljivači koji žele kupiti jeftino, prodati skupo i po mogućnosti ne platiti seljaka na vrijeme. Kao i trgovci koji troše novac na marketinške priče kako potiču hrvatsko selo, ubijaju nas sa EPP-om kako su dobrotvori, a na policama im dominiraju uvozni jeftini proizvodi. Treba educirati i potrošače koji se u anketama kune kako žele kupovati samo i isključivo HRVATSKO, dok ne dođu do police pa tamo kupuju jeftino, što jeftinije i ne pitaju odakle je. Kupovna moć je jača od bilo kojeg domoljublja.
Odgovornost je ogromna i na znanosti koja se povukla u svoje „privatne“ projekte koje rade sami za sebe i nemaju doticaja sa stvarnom tržišnom ekonomijom, te se prema svemu odnose s visine kao da ih se ne tiče što se znanje više ne prelijeva na gospodarstvo i selo i što kao autoriteti znanja nijemo gledaju kako proizvodnja propada. A sve zbog EU novca s kojim financiraju svoje projekte (i dobivaju lijepe honorare).
Na kraju educirati treba i medije koji često plasiraju populističke, površne priče kako trebamo uzgajati nojeve, papaje, avokado, kako se u Slavoniji treba baviti maslinarstvom, a u Dalmaciji ratarstvom. Poljoprivreda je u medijima prisutna na način koji nije edukativan, nego populistički i često u svrhu interesnih pritisaka.
Hrvatskoj je potreban sustav i organizacija proizvodnje te kontrola cijelog lanca i to treba graditi na novom znanju. Poljoprivredu treba graditi na novim vrijednostima koje će nagrađivati rad i proizvodnju, a ne kreativne ideje kako „prevariti“ birokratiziran sustav EU i bez rada uzeti novac. Treba nam planska poljoprivreda, od koje tako zaziremo iako je ona u primjeni u većini jakih EU zemalja.
EU nam nudi novac, ali sa figom u džepu jer Njemačka, Francuska, Italija više vole prodavati svoje proizvode i održavati svoju proizvodnju, selo i opremu nego kupovati hrvatsko. Od nas žele samo jeftine sirovine. Zato je važno da svi učimo. Pa i kako potrošiti pametno ove velike novce. Koliko će ih biti – nevažno je – ako ćemo ih besmisleno razbacivati i nećemo na kraju imati bogatijeg seljaka, naseljena sela, i dostupnost domaćih proizvoda na tržištu.

Povezano
-
Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
-
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
-
Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane
-
ISKORAK U PROIZVODNJI: Istarski Histris predstavio liniju suhomesnatih proizvoda bez nitrita u skladu s politika EU
-
IN MEMORIAM: ZLATKO ŠIMIĆ, NOVINAR JUTARNJEG LISTA Tjedan u 10 pitanja za Gospodina Zlatka Šimića!
-
PZ JabukaHR: MODERNA SKLADIŠTA I UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA JEDINI JE NAČIN ZA OPSTANAK PROIZVODNJE JABUKA U RH
Blog
Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.

Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Privatna inicijativa
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:

Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:

„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.

LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu, izjavio je na otvorenju Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
„Berbe 2025. godine“
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:

„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.

Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.

PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:

Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.

Križ, 21. listopada 2025. godine
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
INFORMACIJE O PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Križ, 21. listopada 2025. godine
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR služben je otvorila 21. listopada (utorak) 2025. godine u Križu moderan, suvremeni LDC centar u koji je investirano 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost investicije iznosi gotovo 26 milijuna eura. Od toga je 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u istome se nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom.
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače, a posljedično i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu – zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.
Markota je u ime hrvatskih voćara pozdravio i pozitivni ocijenio brojne mjere Vlade koje su pomogle u stabilizaciji sektora.
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja – ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane, zaključio je Markota.
INFORMACIJE O PZ JabukaHR:
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova – istaknutih proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a prosječna starost istih se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Posebno ističu kako je udruživanje ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
SVJETSKI DAN JABUKE – STANJE NA TRŽIŠTU:
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate po pitanju nutricionističkih i prehrambenih vrijednosti – jedno je od najzdravijeg voća – bogata je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 miliona tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Sadržaj kartice
Blog
Listarići mog djetinjstva 🤍
Autor: Tanja Pasutović Klaić
Ne peku se više tako kao nekada, čak im i naziv nije opće poznat, pa mada su nekako pomalo zaboravljeni čak i u Slavoniji, meni će uvijek vratiti najljepša sjećanja na baku Rozu, njene ruke i osmijeh, stari šporet na drva, topli crni čaj i hladne, ali svečane pokladne dane 🤍
Ovakvi listarići izgledom su slični poderanim gaćama ali su slatki i, za razliku od poderanih gaća koje se pripremaju s kvascem, u njima koristimo sodu bikarbonu pa je priprema neusporedivo brža (i jednostavnija).
Nema čekanja da se tijesto digne, pa onda i drugo dizanje, ovdje sve ide brzo 😉
Tijesto se jako tanko razvalja, reže u rombove i kroz sredinu zareže pa prži u ulju/masti.
Zapravo, sličniji su kroštulama, i sastojcima i okusom, probajte 🙂

.
@vigor.klaic
.
🔺Recept
250 g glatkog brašna
¼ – ½ žličice sode bikarbone
malo soli
1 jaje
1 ravna žlica masti
1 žlica šećera
1 žlica rakije ili ruma
2 pune žlice kiselog vrhnja
malo naribane limunove korice
mast ili ulje za prženje
🔸 U prosijano brašno dodati sol i sodu bikarbonu pa sve promiješati.
Dodati jaje, mast, šećer, rakiju, vrhnje i limunovu koricu pa umijesiti tijesto.
Formirati tijesto u kuglu pa u disk, zamotati u foliju i ostaviti na hladnom mjestu 15 minuta.
Radnu plohu posuti brašnom pa tanko razvaljati tijesto te ga kotačićem izrezati i pržiti listariće u dubokoj masnoći sa svake strane kratko, dok ne prime boju. Listarići će se tijekom prženja malo napuhnuti, odnosno tijesto će mjestimično ostati šupljikavo.
Rupičastom žlicom vaditi listariće na kuhinjski papir da se višak masnoće ocijedi.
Tople listariće posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Blog
Zapečeni grah, prebranac, gravče na tavče – odlično za zimske dane
http://cookam.blogspot.com/

- 4 kobasice
- 150 g dimljene slanine
- 1 veći luk
- 1 crvena paprika
- 2 češnja češnjaka
- 1/2 žličice tucane ljute paprike ili zgnječenih peperončina
- 1 žličica slatke (dimljene) paprike
- svježe mljeveni papar
- 100 g riže
- 150 ml bijelog vina
- 250 ml mesnog temeljca ili vode
- 450 g kuhanog (bijelog) graha
- malo tobasca
- 150 ml pasirane rajčice
- mast ili ulje
Maknite s vatre, stavite prženu slaninu na tanjur, a u tavi na istoj masnoći kratko pržite kobasice koje ste ranije plitko zarezali s obje strane.
Sada i kobasice izvadite na tanjur sa slaninom a u tavu dodajte nasjeckani luk i pržite ga na umjerenoj vatri 4-5 minuta, dok ne omekša i zazlati se.
Dodajte papriku narezanu na kockice ili trakice i još sve kratko pržite pa dodajte nasjeckani češnjak, papar, ljutu i slatku papriku. Sve kratko miješajte pa dodajte rižu i pržite 2-3 minute, dok se riža ne zastakli.
Dodajte vino i pirjajte 5 minuta, zatim dodajte mesni temeljac, grah (može i onaj iz konzerve) i pasiranu rajčicu.
Tijekom pečenja provjerite treba li dodati još tekućine, imajte na umu da će riža upiti dio tekućine 😉

Otvoren novi LDC – PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Ekološka Tržnica Jarun – pokretač snažnog trenda prodaje i dostupnosti domaćih ekoloških proizvoda za potrošače u Zagrebu!
Moja digitalna svinja: Hrvatski vrhunski sportaši vjeruju u hrvatsko svinjogojstvo i proizvodnju domaće hrane
Popularno
-
Vijestiprije 4 godineOTVORENA PRVA TRGOVINA DOMAĆIH PROIZVODA „ZEMLJA IZAZOVA“ U IVANIĆ GRADU
-
Blogprije 5 godinaZapečeni grah, prebranac, gravče na tavče – odlično za zimske dane
-
Vijestiprije 5 godinaRevolucionarna agro inovacija mladog IT stručnjaka iz Dubrave
-
Vijestiprije 5 godinaSjetva soje – koju sortu izabrati i ostvariti najbolji prinos te zaradu
-
Blogprije 5 godinaListarići mog djetinjstva 🤍
-
Vijestiprije 5 godinaKoja zemlja proizvodi najviše bicikala i gdje je Hrvatska
-
Nekategoriziranoprije 5 godinaPOLJOPRIVREDA HRVATSKE U POST KRIZNOM RAZDOBLJU
-
Vijestiprije 5 godinaDukat u prvom polugodištu sa tek 100 tisuća kuna neto dobiti
